....Zivot se ne broji sekundama, vec trenucima koji su ti oduzeli dah....
03.06.2006., subota
MISLIM da se polako hladim
 nakon svega što se u proteklih godinu i pol izdogađalo mislim da sam se napokon počela hladit... nekako mi sve to postaje histerično smiješno, ja zadnjih nekoliko mjeseci radim totalnu budalu od sebe i volim osobu kojoj ja ne predstavljam ama baš ništa... zar je to vrijedno onda sve moje patnje, suza i boli... e pa nije... ali da, ja kao cura, emotivna i glupa, trošim svoje vrijeme i ljubav na nekoga tko to ne zavrijeđuje... nekad sam čak mislila da je on vrijedan svega toga što proživljavam, ali sad sve manje vjerujem u to... a ne znam samo kako uvijek naletim na takve... ko da sam magnet za loše dečke... i sad sam ljuta na sebe, jer sam si sve to radila... sve te gluposti... tratila dane mislići na njega, neizmjerno ga voljela... doduše volim ga još uvijek, to ne može nestati preko noći, ali sad je u meni i ljutnja, bijes i VELIKO razočaranje, u njega, dečke, ljubav... i ne vjerujem više da postoji prava ljubav... možda za neke da, ali za mene... ne... sudbina se stalno poigrava samnom, a ja sam sita svega toga, zbilja mi je dosta.... ne želim više voljeti jer je to previše bolno... mislim da više ni ne znam voljeti... i da neću moći zavoljeti kao što sam voljela dvije osobe NJEGA i jednog prije....ali opet nikad se ne zna... to sam i nakon prvog mislila pa sam ovog zavoljela tako brzo, prebrzo i bez razloga... joj kako je srce glupo... živcira me ljubav i svaka pomisao na njega... i iako ga još uvijek volim nadam se da će to uskoro izbljediti... eto moje ljubavo stanje.... btw - čuli smo se danas... i ne ide u grad... ma možda je tako i bolje, ne znam više ni sama... doduše neću ga vidjet što znači da ću se i dalje moć hladit od njega bez prepreka... a idućih nekoliko subota ne idem ja u grad- zbog mature, pa ga možda uspijem i prebolit, tko zna.... sretno mi bilo... a sretno i njemu bilo jer će teško naći nekoga tko će ga voljeti koliko sam ga ja voljela i koliko ga na žalost još uvijek volim....  a jooooj, idući petak imam obranu maturalnog rada, petak nakon toga imam hrv pismeni, a odmah u ponedjeljak i usmeni, a utorak usmeni iz tri predmeta - struka... i shvatila sam da ja u dva tjedna moram naučit maturalni rad od nekih 30 str, 100 pitanja iz hrv i po 36 pitanja iz svakog stručnog predmeta i počela me lagano hvatat panika jer pametna ja još nisam ni počela... od sutra svečano počinjem učit pa Bog mi pomogo da to sve nekako stignem... joj mislim da ću izludit po tom pitanju... zatvaram se u kuću i učim... šmrc, moj društveni život ova dva tjedna ide na čekanje.... nadam se da neću poludit od tolikog štrebanja....     Krajnje vrijeme Ljudi mi se javljaju a ja ne znam ni da l' ih poznajem u masi drugih glasova jedino tvoj muk prepoznajem ne znam da li sam to ovdje ja ili je sve ovo san Vidim te, a nisi tu u tebe svijet je maskiran a ja sa sobom ne znam kud kako da te nadjem Krajnje vrijeme je da, nekog drugog zavolim krajnje vrijeme je da, da mi svane krajnje vrijeme je da, stari kompas promijenim krajnje vrijeme je da, krenem dalje u novo svitanje Lazima kupili smo mir srebrom i zlatom skoro svaki hir, a ljubav se ne kupuje tamo gdje se i vrijeme prodaje, I ko da sada bude pametan kad je lakse biti lud hiljadu je raskrsca a ja sa sobom ne znam kud' kako da te nadjem Krajnje vrijeme je da, nekog drugog zavolim krajnje vrijeme je da, da mi svane krajnje vrijeme je da, stari kompas promijenim krajnje vrijeme je da, krenem dalje U novo svitanje |
