Želite znati koliko dugo ćete živjeti? Javite se na 'Ruđer'
Premda na prvu zvuči kao klasična "navlakuša" s interneta, "klikni i otkrij koliko ćeš dugo živjeti', od 20. veljače u Institutu Ruđer Bošković moguće je provjeriti duljinu životnog vijeka. Dakako, ne radi se o točnom predviđanju, nego predispozicijama za starenje koje se utvrđuju analizom telomera.
"Telomere su indikatori stanja organizma i prediktivni faktori. Riječ je o zaštitnim strukturama na krajevima kromosoma. Svakom diobom stanice one se skraćuju, a kad se prekomjerno skrate, zaustavljaju stanično dijeljene. To nazivamo staničnim starenjem, a upravo je akumulacija starih stanica u tkivima glavna značajka starenja", pojašnjava je dr. Ivica Rubelj iz Instituta Ruđer Bošković kako se pomoću telomera može predvidjeti životni vijek.
"Telomere nisu jednake dužine kod svih osoba i tijekom života se postupno skraćuju, a prosječna vrijednost njihove duljine govori nam koliko je jedan organizam genetski mlad. Istraživanja su pokazala da one osobe koje imaju duže telomere imaju i bolju perspektivu u daljnjem starenju. Starenje je kod njih usporenije, a razdoblje vitalnog života se produžuje", objašnjava dr. Rubelj za Glas Slavonije.
Danas se za službeni podatak uzima da prosječno Hrvatice dožive 79, a Hrvati 72 godine, no očekivani životni vijek stalno se produžuje. Iako trenutačno ne odstupamo od europskog prosjeka, valja naglasiti da su te brojke i te tako promjenjive. Najbolji primjer je Japan, koji je prije 40 godina kasnio za zapadnoeuropskim zemljama i SAD-om, a danas su Japanci najduže živuća populacija na svijetu. Osim genetskih predispozicija, na duljinu telomera utječu i životne navike.
Važne i životne navike
"Na telomere bitno mogu utjecati i vanjski faktori, kao što su fizičke aktivnosti, prehrambene navike ili stres. Zapravo, njihova dužina zbroj je svih tih zbivanja, tako da se poboljšanim načinom života i prehrane može pozitivno utjecati na progresiju starenja", kaže Rubelj.
"Najbolji način da se telomere produže jest promjena načina života. Čimbenici koji utječu na zdravlje vide se i na telomerama" zaključuje Rubelj, uz napomenu da one nisu izravan uzrok starenja, nego indikatori. No, unatoč razvoju znanosti i produženju očekivanog životnog vijeka, maksimalni životni vijek čovjeka ipak se neće promijeniti.
"Prosječni životni vijek se produžava, ali maksimalni vijek je limitiran. Prema pretpostavkama, drži se da je 120 godina krajnja biološka granica", zaključuje dr. Rubelj.
Danas.hr
|
