Tekst i naslov su preuzeti iz hrvatskih dnevnih novina, u kojima se u clanku objasnjava kako su cevapi osvojili Split. Kako su vjesti splitski dizajneri upakovali Bosanca u mediteransko ruho i dapace napravili lijepi dizajn (pogledaj sliku). Dalje slijedi izvadak iz teksta: "Paradoks ćevapa višestruk je: najjednostavnije moguće jelo mistificira se i mitologizira više nego ijedno drugo. Prvo meljete na krupnu šajbu, posolite, dobro izmiješate, ostavite da leži preko noći, onda meljete na tanku… Slušao sam desetke takvih povjerljivih izvještaja znalaca. Recepture se drže u tajnosti, prenose šaptom, obitelji ih čuvaju kao najveće blago. Zaista: tržišno mjerljiva vrijednost koja se, kako bi se današnjim rječnikom reklo, lako da brandirati.
Proturječje ćevapa privlači temeljno splitsko proturječje: to je grad koji se tvrdoglavo bori za očuvanje svog identiteta, često je to i naš najkozmopolitskiji urbani prostor. Upravo Split učinkovitije i modernije promovira drevni fast food od bilo kojega bosanskog poduzetnika, uključujući i one sarajevske. Sva ta neobična i sve bizarnija semantika koju ćevap sa sobom nosi nagnala je splitske dizajnere da Bosanca zaodjenu u mediteransko ruho, da se poigraju izgledom i riječima. Na Bačvicama je prije dvije i pol godine utemeljen Ćevap, ba!, skraćeno i izokrenuto Ba!Će, Baće je ujedno i lokalizam za Bačvice. Ćevap, pljeska, sudžuk (lagane kobasice pečenice od teletine), kajmak, kapula i hipertrofirane lepinje u okruženju dizajniranom poput kakve duhovite zafrkancije na fast food lance. Potencija širenja u lanac očito postoji - ove je godine otvorena nova podružnica nedaleko od Sv. Frane."
I ono sto je sustina ovog teksta, kada neko zna da radi onda otvara podruznice, nove prodavnice, pravi lanac i drzi odredjeni nivo. Nazalost, mi u Bosni i Hercegovini cemo se nacekati da neko napravi lanac cevabdzinica, koje ce imati jednaku razinu kvaliteta.
Kod nas, u Bosni i Hercegovini, cevapi imaju vise veze sa emocijama, tako da ce nama ostati uvijek na umu price nasih starih, price i beskrajna nadmudrivanja da li su bolji cevapi u Petici, Mrkvi, Devetki, Zelji, ili u Ihtijarevicu u Visokom, ili Malom raju u Bosanskom Samcu, ili u Stocu u jednoj malenoj ulici, u Bugojnu u Opatiji ili Kod Vahdete, mozda najprije u Travniku, u nekadasnjoj cevabdzinici kod Tri bora, ili kod Hareta, da ne zaboravim banjalucke Kod Muje, itd.