|
................ekshibicionist sad mu vraća sliku (Prevert) Živimo u informatičkom dobu a glavna značajka tog doba je…neinformiranost. Istina je, svud oko nas je šuma informacija ali nam se često desi da od šume ne vidimo drvo. Teško je u toj poplavi selektirati relevantne informacije. Smiješno mi je kad čujem riječ cenzura. Cenzurirali - ne cenzurirali, sve je manje-više dostupno, negdje u bespućima mreže svih mreža krije se senzacija, vrište potencijalni naslovi, samo tko će ih prepoznati! Kad revnosnom službeniku u veleposlanstvu ili u nekoj drugoj državnoj instituciji šef zabrani obavijestiti svekoliko pučanstvo o najnovijoj aferi, on će to uraditi na svom blogu ili na forumu. Problem je samo što na tom forumu ili blogu dotični nije kul faca pa se nitko ne obazire na njegove postove. Prava cenzura zapakirana je u sveprisutnu pojavu na koju smo se navikli kao i na zrak koji dišemo i zove se 'oglašivači'. Oni u stvari probiru informacije za nas, oni određuju koliko je koja informacija važna i kako će nam je servirati. Jedna od skupljih stvari za društvo je besplatna tv. Skupa, jer pleše kako oglašivači sviraju i odgaja cijelu jednu generaciju tupoglavaca a nama starijim resetira sustav vrijednosti. Teme emisija se biraju prema gledanosti tj. broju potencijalnih kupca robe koja se nudi u debilnim reklamama pri čemu je kvaliteta programa sasvim nebitna. Ne znaš kad se zbio taj 'klik' ali sad ti je puno važnije koga su nominirali u bb kući od tamo neke bilijunske utaje poreza, sukoba interesa, a ne znaš ni tko su ti Mungosi što nisu primili plaću već tri mjeseca. Flegmatičnost se poput paučine hvata na sve segmente društva i pravi od nas masu podatnu za oblikovanje vještom demagogu. Davno sam gledala kontakt emisiju o ekološkim aspektima projekta Družbe Adria ali mi se još uvijek mota po glavi. U novinama sam pročitala najavu i nacalila se pred televizor u određeno vrijeme iz razloga što me je jako interesirala situacija u Crnom moru. Ni na trenutak nisam posumnjala hoće li spomenuti ovaj, nama najbliži primjer kakvu katastrofu mogu napraviti balastne vode. I naravno, niti su to naveli, niti je ugošćeni stručko uopće znao suvislo predočiti do kojih stravičnih posljedica može dovesti poremećaj prirodne ravnoteže. Sažetak: voditelj čije pripreme za specijaliziranu emisiju nisu premašile pet minuta i plaćen, u stvari preplaćen a vjerojatno i potplaćen ekološki stručnjak koji služi jedino da formalno zadovolji postajanje takvog radnog mjesta. p.s. Sedamdesetih godina, balastnim vodama iz Velikih jezera (SAD) u Crno more je stigla Mnemiopsis leidyi (želatinozna ktenofora). Ta vrsta meduze jako se brzo razmnožava, a u Crnom moru nema prirodnih neprijatelja i u veoma kratkom vremenu je uzrokovala nestašicu zooplanktona zbog čega je riblji fond Crnoga mora naglo smanjen za čak 90 posto! Jedno od rješenja koje je tim biologa nudio bilo je da se "uveze" beroe ovata, nadajući se kako će se dvije tuđinske vrste pomlatiti i ponovo uspostaviti krhku ekološku ravnotežu. Međutim, odustali su od te ideje ocijenivši je too risky (kao što su takvi projekti do sada uglavnom izazvali samo još veće katastrofe) tj. beroe bi mogla početi jesti i domaće meduze ili neke druge vrste koje su važne za ekosistem. Onda se 1997 – bez ljudske intervencije (hm…) beroe ovata sama smjestila u Crnom moru vjerojatno prirodnom migracijom iz Mediterana ili opet tim nesretnim balastnim vodama. Uglavnom, kako bilo, 1999 već je bila rasprostranjena po Crnom moru; populacija želatinozne ktenofore je drastično smanjena a veliki broj vrsta planktona je počeo rasti. Za sad je izvješće pozitivno, ali je dugoročne efekte teško predvidjeti. Trebati će još dosta godina promatranja da bi se sa sigurnošću moglo reći da je sve u redu. Nije baš pametno petljati s prirodom. |
| < | travanj, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
