mrsavljenje 123

25.10.2007., četvrtak

Danas dolazi na red onaj najbitniji dio – emocije. Nadam se da cete nauceno primjenjivati u buducnosti, jer meni je jako kosristilo.

OSJECAJI

Zasto se osjecam tako?

Pocnimo od pitanja zasto se osjecam lose?
Prema kognitivno-bihejvioralnoj terapiji, ljudi se osjecaju emocionalno lose iz tri razloga

- imaju negativnu sliku sebe kao osobe
- dogadaje iterpretiraju na negativan nacin
- imaju negativnu sliku buducnosti

Ako je to istina, zasto se sretni ljudi osjecaju sretno?

- imaju pozitivnu sliku sebe kao osobe
- dogadaje interpretiraju na pozitivan nacin
- imaju pozitivnu sliku buducnosti

Mnogi ljudi koji pate od depresije i anksioznosti, ne vole se osjecati nesretno, depresivno i tjeskobno. No, negativna slika o sebi, dogadajima ili buducnosti moze postati navika.
Depresija se moze javiti nakon previse godina u kojima smo o sebi razmisljali kao o slaboj i nevoljenoj osobi, preuvelicavali sve negativno sto nam se dogodilo i misleci da znamo da ce se takvi problemi nastavljati i u buducnosti.

Za srecu nisu potrebne povoljne zivotne okolnosti, mnogo novca, uspijeh... To je i dobra i losa vijest.
Dobra je s te strane sto znamo da mozemo biti sretni cak i ako smo siromasni, ne mozemo si priustiti lijepe stvari, ne izgledamo glamurozno, nemamo skupu odjecu, dobar posao, veze i poznanstva...
Losa vijest bi mogla biti ta da moramo nauciti razviti vjestine koje nas stite od depresije i tjeskobe, a za to ce trebati uloziti mnogo truda.

Ono sto je bitno znati – ne smijemo kriviti sami sebe sto razmisljamo tako kako razmisljamo. Treba samo donijeti ispravnu odluku i promjeniti nacin razmisljanja.

Kada promjenimo nacin na koji razmisljamo o sebi i svijetu koji nas okruzuje, promjenit cemo svoje raspolozenje.
Kognitivna terapija govori nam da na nase emocije snazno utjece nacin na koji razmisljamo.

Negativne emocije uzrokovane su negativnim (ili iskrivljenim) mislima, dok su pozitivne emocije uzrokovane pozitivnim (ili neiskrivljenim) mislima.

Nazvat cemo to kako-razmisljas-tako-se-osjecas strategijom. Dakle, nije sam dogadaj razlog naseg raspolozenja vec nasa interpretacija dogadaja.

Ilustrirajmo to s jednim primjerom – vi citate ovo sto pise i razmisljate
Posljedica takvog nacina razmisljanja je da se osjecate obeshrabreno i u startu odustajete
Naravno, ne moze vas to sto je napisno uciniti da se tako osjecate, moze jedino ono sto mislite o tekstu.

Dogadaji vas poticu na razmisljanje, razmisljenje potice emocije, a emocije poticu ponasanje. Sami dogadaji ne poticu niti emocije, niti ponasanje.

Primjer

A Imate intervju za posao I toliko ste nervozni da jednostavno sve uprskate

Razmisljanje – tipicno za mene, uvijek sve upropastim
Osjecaji – osjecate se ocajno
Ponasanje – izbjegavanje daljnjih intervjua za posao

Ili

R –namjerno su mi postavljali dvosmislena pitanja da ispadnem glup/glupa
O – ljutnja
P – mislite ipricate lose o kompaniji u kojoj ste se htjeli zaposliti

Ili

R -nije mi bitno, koga briga...
O- ravnodusnost
P- uzmete nesto iz hladnjaka...

Ili

R - steta, nisam si dala sansu, ali vise srece imati cu iduci put
O – razocaranje, ali osjecate se pozitivno
P- bolje cete se pripremiti za sljedeci intervju

Ovi primjeri nam pokazuju da nase razmisljanje utjece na to kako cemo se osjecati. Neke misli uzrokuju dosta neugodne osjecaje (tugu, bijes), dok neke uzrokuju ravnodusnost.
Bitno je nauciti kako se nositi s nekim situacijama da bi reakcija na njih postala pozitivna (drugi puta cu se bolje pripremiti...).
Neki dogadaji u zivotu ne dogadaju se cesto, pa se ne cini toliko bitno biti sposoban nositi se s njima. No, neki su kronicni.
Npr. Dijagnosticirana vam je epilepsija, invalid ste, niste zadovoljni svojim izgledom (iz nekog razloga koji se ne moze trenutno rjesiti). Sve te razlozi bi mogli konstantno uzrokovati situacije u kojima se osjecate lose. Ako se takve situacije cesto ponavljaju, vase samopouzdanje bi se moglo trajno narusiti.

Sada cu vam zadati jednu vjezbu.

1. Sjetite se situacije kada ste zadnji put bili jako uznemireni. Razmislite koji je dogadaj bio razlog da se tako osjecate i napisite ga.
Ispod toga napisite sto ste tocno osjecali u tom trenutku.
2. Sada napravite istu vjezbu, ali za situaciju kada ste bili ljuti.
Ljutnja je osjecaj koji se cesto javlja kada se osjecate nadmocno nad datom situacijom i kada osjecate da ste dobili manje nego li zasluzujete.


U sljedecih nekoliko dana mozete napisati dogadaj koji je bio znacajan, o cemu ste u tom trenutku razmisljali, kako ste se osjecali i konacno – kakva je bila Vasa reakcija.

Ovo je dio jedne psihoterapije koja se satoji od pet modula. Da bi bila uspjesna, zadaci se moraju redovito izvrsavati. Ja cu s vremenom staviti svih pet modula.













- 00:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.