07.08.2006., ponedjeljak
Černobilska katastrofa...
Černobilska katastrofa je najveća ekološka katastrofa novijeg doba  Opis zbivanja Dogodilo se to u 1 sat i 23 minute 26. travnja 1986. godine, kada je došlo do eksplozije na 4. reaktoru černobilske nuklearne elektrane „Lenjin“. Naime, četvrti se reaktor preopteretio, kada je noćna smjena radila pokus, prilikom čega je jedan operater slučajno preopteretio 4. reaktor tako da je usprkos minimumu od 25 kontrolnih šipaka u reaktoru ostalo samo 6. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, nakon čega je došlo do eksplozije. Radioaktivni oblaci Golemi se radioaktivni oblak uzdigao na visinu od 1500 m V nošen snagom vjetra krenuo prema Skandinaviji zatim središnjoj i jugoistočnoj Europi. Sljedećih su dana vjetrovi odnijeli u jugoistočnu Bjelorusiju gotovo 70% radioaktivnih tvari. Oblak se našao nad teritorijem Hrvatske peti dan nakon eksplozije. Ispočetka je komunističko vodstvo Ukrajine i SSSR-a pokušalo prikriti veličinu tragedije, ali nakon što su o černobilskoj katastrofi javile europske i američke novinske agencije krenulo se s evakuacijom oko 130 tisuća stanovnika Kijevske oblasti koji su bili najugroženiji. Prvi koji su primijetili povećanu radioaktivnost u atmosferi su Šveđani (dva dana nakon tragedije). Posljedice Posljedice ove katastrofe osjetilo je oko 600 000 osoba, prije svega smrtno su stradale gotovo sve osobe koje su se našle na samom mjestu događaja tzv. likvidatori (vatrogasci, vojska, stručnjaci koji su radili u elektrani, na hitnoj sanaciji i izgradnji „sarkofaga“), a posljedice se osjećaju još i danas. Mnogi obolijevaju od tumora za koje se vjeruje da su posljedica prekomjernog zračenja, a rađaju se i djeca sa različitim tjelesnim anomalijama. Od 1986. 30 km od černobilske nuklearke proglašena je Černobilska zona – zona otuđenosti (eng. Zone of alienation) u koju se staro autohtono stanovništvo vratilo živjeti na vlastitu odgovornost. Svi stanovnici obližnjeg grada Pripjata evakuirani su odmah sljedeće jutro (evakuirano je 140.000 ljudi), a danas je taj grad još uvijek pust i nazvan je "gradom duhova". Sam Pripjat izgrađen je za radnike elektrane. U čitavoj su se Europi učinci zračenja odrazili na zdravlje ljudi, na zemlji i plodinama koje su kontaminirane stroncijem 90, plutonijem i cezijem. Neke su se štete mogle tek kasnije primijetiti, pa je tako u Bjelorusiji povećan broj djece oboljele od raka štitnjače. Na nedavnoj dvadesetogodišnjici ove katastrofe upozoreno je da "sarkofag" koji štiti reaktor nije "bez roka trajanja" (procjenjuje se da mu je rok od 20 do 30 godina, a 20 je već prošlo), te da ga treba popravljati i nadograđivati. Černobilska katastrofa pokrenula je borbu protiv nuklearnih postrojenja i buđenje dublje ekološke svijesti koja se rasprostranila cijelim svijetom. |
