;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
15.07.2007., nedjelja
INTERVJU SA KRAMNIKOM: OD STEINTZA DO KASPAROVA
KONCEPTUALNI MIHAIL  VLADIMIR BARSKI: I sada smo stigli do Botvinika, prvog svjetskog prvaka kojega ste doista sreli. VLADIMIR KRAMNIK: Botvinnik je definitivno prestavljao novu eru u šahu. Nazvao bih ga prvim pravim profesionalcem. On je bio prvi koji je shvatio da uspjeh u šahu ne ovisi samo o šahovskoj vještini. On je razvio široke pripreme za takmičenja koja su se sastojala od izučavanja otvorenja zajedno sa zdravim spavanjem, dnevnim programom rada i tjelesnim vježbama. On je bio pionir na tom polju. Pomalo je smiješno suvremenom šahisti čitati o meču Aljehin-Euwe: partije su bile odgađane, jedan igrač je pio, drugi igrač je imao poslovni sastanak neposredno prije početka partije…Takve stvari se nisu mogle desiti Botvinniku. Može izgledati čudno, ali mislim da je on prilično bio nestalan šahist. Njegove najbolje partije su na visokom nivou. Ipak, ponekad je imao neuspjehe. Ne znam koji je bio razlog. Imam utisak da je davao sve od sebe u svakoj partiji i igrao punom snagom. Izgleda da je imao neuspjehe s vremena na vrijeme kao poslijedicu ogromnog stresa. Unatoč toj činjenici on je nazvan čovjek “čelične volje” ... VLADIMIR BARSKI: Da li su se takvi neuspjesi dešavali Botviniku i u njegovoj mladosti iili samo u zrelo doba poslije duže pauze u igranju? VLADIMIR KRAMNIK: Mislim da su mu se takvi neuspjesi dešavali u svim periodima života. Ne govorim o propasti na turnirima (ipak i oni su se dešavali), nego o neuspjesima u pojedinim partijama. Čak i kad pogledate njegove mečeve za svjetskog prvaka možete vidjeti jednu do dvije, a ponekad i tri partije u kojima se slomio. Primjetio sam to ali nisam za to našao pojašnjenje. Želio sam samo privući vašu pažnju na tu činjenicu, koja je donekle neprimjećena od novinara. U svakom slučaju to nije toliko važno u usporedbi s velikim brojem izvanrednih partija koje je odigrao. Botvinnik je uveo u šah mnoštvo konceptualnih ideja. VLADIMIR BARSKI: Da li ste čuli mišljenje da je Botvinik pobjeđivao partije zbog svog jakog karaktera i volje, iako su neki od njegovih protivnika imali veći šahovski talent? VLADIMIR KRAMNIK: Slažem se donekle sa tim stanovištem. S druge strane, talent ne može postojati odvojen od drugih elemenata. Talent je ponekad jedva primjetan. Neki šahisti ne postižu istaknute rezultate ali se smatraju talentiranim. Ali ja mislim da je u šahu, kao u bilo kojoj drugoj aktivnosti, talent samo jedna od komponenata. Ne može biti važniji od karaktera. Zbog toga popularo stanovište kao ovo: "On je nadaren čovjek, ali nije uspješan jer ima osjetljivu prirodu" ne stoji. Ja bi se složio da je Capablanca imao veći čisto šahovski talent od Botvinnika, dok je Botvinnik postigao vrhunac u drugim elementima, npr u karakteru, pripremama, što nije lako. On je za te oblasti bio genijalan. Zato, gore izneseno stanovište ne umanjuje Botvinnikovu vrijednost i značaj kao šahiste zato što je potencijal jedna stvar a njegova realizacija potpuno druga. Ustvari, Bortvinnikova šahovska karijera je bila vođena genijalno, iako po mom mišljenju on nije bio genij. VLADIMIR BARSKI: Da li je Botvinnik napravio korak naprijed u razvoju šaha u odnosu na njegove prethodnike? VLADIMIR KRAMNIK: On je shvatio mnoge konceptualne stvari. Može zvučati kriminalno, ali mislim da on nije unaprijedio šah i da nije unio ništa novo u igru. Ipak, on je napravio veliki doprinos u pripremama. Ukusi su različiti: neki ljudi misle da su pripreme dio partije, a drugi ih smatraju posebnim elementom. Po mom mišljenju priprema je sastavni dio partije. Ako uporedimo Botvinnika i Capablancu, Capablanca je bio nadarenija osoba, veličanstven šahist, ali je Botvinnik dao mnogo veći doprinos šahu. VLADIMIR BARSKI: Kakav je utisak napravio osobni susret sa "Patrijarhom" na mladog Vladimira Kramnika? VLADIMIR KRAMNIK: Vrla povoljan. Shvatio sam da je on bio kontroverzna figura i da su se njegove kolege imale potrebe s njim objašnjavati. Čuo sam različita mišljenja i ne želim ih komentirati. Ne pokušavam izbjeći ovu temu, ali nisam živio u njegovo vrijeme i nisam te stvari vidio svojim očima. Zato ne mogu izreći nikakav “duboki” zaključak. Upoznao sam Botvinnika u njegovim poznim godinama i on je na mene ostavio povoljan utisak. Volio bih spomenuti jednu stvar koja mi je izgledala čudna. Mislim na određenu nepodudarnost između njegovog vjerovanja i njegovog karaktera. Botvinnik je iskreno vjerovao u komunističke ideje. Uz to jasno je da je proveo mnogo vremena razmišljajući o njima i vjerujući u njih. U isto vrijeme on je bio veoma mudra i inteligentna osoba s manirima St Petersburškog profesora koji nije imao ništa sa postrevolucionarnom Rusijom. Za mene je misterija kako je uspio kombinirati svoja komunistička uvjerenja s karakterom čistog intelektualca. Ta nepodudarnost me impresionira. Po pravilu, takva su bila pravila igre da su sovjetski intelektualci imali oportunistički stav i pokazivali poštovanje komunističkim idejama. Naravno, Botvinnik je bio vrlo krut. To je bila njegova snaga. Mislim da je bio po prirodi odlučan. Ali, ovaj kvalitet je mogao biti smetnja u suradnji s drugim ljudima, i zato je on s njima imao često probleme. |
- 10:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |