;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
07.03.2007., srijeda
Capablanca in Memoriam
 Na današnji dan navršava se 65 godina od smrti proslavljenog prvaka svijeta u šahu, Kubanca Jose Raula Capablance. Izuzetna ličnost po izgledu, obrazovanju, komunikativnosti ali i po originalnom prilazu šahu sa kristalno jasnim idejama i nenadmašnom tehnikom iskorištavanja i najsitnije prednosti. naročito u konačnicama, ostao je uzor mnogim generacijama šahista. Za njega je Botvinnik rekao: "Od svih prvaka svijeta s kojima sam se susreo, najupečatljiviji utisak na mene je ostavio Capablanca. On je u šahu zaista bio umjetnik!“ A Aljehin je govorio: "Capablanca je nenadmašan igrač konačnica. Kod njega su sve ideje savršeno jasne! Kad pogledate njegove poteze sve vam izgleda lako.Ali baš u toj jednostavnosti se i krije njegovo majstorstvo!" Pa pogledajmo jednu takvu konačnicu:  Crni vuče i dobiva. Ovo je svršetak partije Kupcik - Capablanca iz 1915. godine.Crni je na potezu i može odmah uzeti pješaka. Ali je veliko pitanje da li bi poslije toga mogao dobiti jer bi bijeli odigrao Ta1. Umjesto toga Capablanca izvodi vrlo fini manevar 1... Tc1 2.Ke2 h3!! 3. c7 h:g2 4. c8D Tc8 5. Ta1 Tf8! 6.Tg1 Tf2 7.Ke3 Kg5 i time je sve završeno,,, Izgledalo je sve lako, zar ne!? Capablanca je rođen 19. studenog 1888. godine u Havani. Šah je naučio igrati već u četvrtoj godini i reklo bi se sasvim slučajno! Naime, njegov otac je volio igrati šah i imao je jednog prijatelja s kojim bi se često sastajao u vrtu svoje kuće u Havani. I dok bi se njih dvojica zadubili u poziciju na šahovskoj ploči mali Jose se stalno vrtio oko njih. Majka je vikala iz kuhinje : Jose, dolazi ovamo! Ostavi oca da igra šah na miru... Ali dječak se nije mnogo osvrtao na ove pozive. Sjedio je mirno i promatrao partiju. Tako je to teklo danima. Otac je smatrao da mu je sinčić isuviše mlad da bi ga upućivao u tajne šaha. Kakvo je bilo njegovo iznenađjenje kad je jednog dana Jose "iskritizirao" svoga oca : "Umjesto što si uzeo damu mogao si igrati skakačem i zaprijetiti mat!" Tata se zabezeknuo : - Pa, zar ti znaš igrati šah!? Dječak je potvrdio - naučio je sva pravila promatrajući samo partije koje je otac igrao! Od tog vremena posvećeno mu je mnogo više pažnje. Mali Jose je igrao – i dobivao! Vidjelo se da je veliki šahovski talenat. U 13-toj godini postao je šampion Kube! Kada je malo odrastao poslali su ga na studije u Ameriku. Godine 1906. i 1907. proveo je na Columbia univerzitetu i bio čest posjetitelj Manhattan šahovskog kluba. Tu se susreo s mnogim poznatim šahistima ali mu je slava naglo porasla kada je uspio s 15:8 pobjediti proslavljenog američkog šampiona Franka Marshalla! Ta njegova šahovska reputacija utjecala je i na njegovu profesionalnu karijeru diplomate! Kubanski ministar vanjskih poslova je uočio od kakve je koristi imati u službi jednog proslavljenog šahistu! Zato ga je odmah poslao u Europu za konzularnog predstavnika Kube. A mladi diplomata, ne samo da je očarao široku publiku svojim znanjem šaha, već je sudjelovao i na teniskim turnirima, a veoma dobro je igrao bridž i basebol ! Nije čudo što su se za njega otimala sva elitna društva! Uvijek je bio rado viđen na diplomatskim prijemima, onako "kubanski" lijep, duhovit i šarmantan dominirao je diplomatskim korom. Bilo je nekako prirodno da Capablanca postane prvi kubanski konzul u St.Petersburgu 1913. godine jer je Sovjetski Savez postao poznat po popularnosti šaha. Tako se on tamo sreo sa mnogim poznatim šahistima Laskerom, Aljehinom, Bernstainom i drugima. Capablanca je bio jedan od rijetkih diplomata koji je mogao krstariti Sovjetskim Savezom jer je usput igrao simultanke i bio priman kao izuzetna šahovska ličnost! Njegova diplomatska karijera u Europi završila se izbijanjem Prvog Svjetskog rata.Ministarstvo vanjskih poslova Kube smatralo je riskantnim da ga zadrži na terenu na kome je počinjao veliki rat. Vraćajući se iz Europe na Kubu Capablanca je 1914. godine "an pasan" odigrao u Berlinu brzopotezni meč s prvakom sveta dr.Laskerom i pobjedio s 6,5 : 3,5 To je slutilo na novi obračun za šahovsku krunu! Do toga je stvarno i došlo 1921. godine kada je Capablanca uvjerljivo pobjedio Laskera (dobio je 4 partije, remizirao 10 i nije izgubio nijednu!) To je bila karakteristika novog prvaka svijeta – u periodu od 1916. do 1924. godine nije izgubio nijednu partiju!! Pored ostalog, Capablanca je ostao u sjećanju kao izvrstan pisac. Kod nas se uopće nije mogao zamisliti dobar šahist, a da prije toga nije pročitao njegove knjige "Osnove saha" i "Moja šahovska karijera". Kad se šah uvede u škole, siguran sam da će se ove knjige naći na popisu obvezne literature! Evo jednog primjera koji bi svaki početnik morao naučiti :  Crni na potezu. On i ne sanja kako je ovdje lako napraviti odlučnu grješku. S obzirom da ima pješaka više on misli da može igrati na pobjedu! To se dogodilo 1914. godine u Capablancinoj partiji sa Eduardom Laskerom koji se odlučuje za "prirodan" potez 1… Ke5?? I posle toga može odmah predati jer bijeli vuče dobitnički potez 2. h5-h6!! Jasno je da se više ne može sprječiti prodor sa g5-g6… Odmah poslije predaje Capablanca je pokazao svom suparniku kako je mogao remizirati : 1… Ke6! 2.Kd4 f4 3. Ke4 f3! 4.Kf3 Kf5 – ništa lakše, zar ne?! Kuba je do dan danas sačuvala sjećanja na svog velikana. Zato skoro svake godine organizira veliki memorijalni velemajstorski turnir pod nazivom "Capablanca in Memoriam". To je počelo 1962. godine. Capa je ponekad volio praviti zanimljive pozicije kao što je ova iz 1908. godine:  Bijeli vuče i dobiva. Mnoštvo crnih pješaka olakšava igru na mat! 1.Kc4 Ka5 (ako bi pošao 1… Ka3 slijedilo bi 2.Kc3 Ka2 3.Tb2 Ka3 4.Sc4 Ka4 5.Ta2 Kb5 6.Ta5 mat) 2.Kc5 Ka6 ( 2… Ka4 3. Sc4 ) 3.Kc6 Ka7 (ako 3… Ka5 4. Sc2 Ka4 5.Tb4 Ka5 6.Tb3) 4.Sd5 Th2 5. Sc3 f5 ( 5… Tc2 6.Tb3 g2 7.Kc7 ) 6.Sb5 Kb8 7.Sd6 Ka8 ( a ako 7… Ka7 8. Sc8 Ka8 9. Sb6 Kb8 10. Sd7 s matom ) 8.Te1 Th8 (Ako 8… Tc2 9.Kb6 Tb2 10.Sb5 Tb5 11. Kb5 Kb7 12. Kc4 f4 13.Kd3 f3 14.Ke3 + ) 9. Se8 Kb8 10. Tb1 Kc8 11.Sd6 Kd8 12. Tb7 1 : 0 Jedna od najkompliciranijih pozicija za analizu! |
- 17:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |