___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
31.05.2006., srijeda
Dogovor za meč
Po pravilu, Capablanca nikada nije dugo razmišljao a niti je volio praviti zaplete u središnjici, mada ih u nuždi nije izbjegavao. Nasuprot, Lasker je više volio jednostavne partije, upravo one pozicije u kojima je on imao prednost. Koristio je gotovo mikroskopske prednosti i filigranskom tehnikom ih realizirao.
Za njega se govorilo, da dobre poteze s čudnom lakoćom izvlači iz vrhova prstiju. Čak i na početku svoje karijere, posebno meč s Marshallom. Capablancine partije su se izdvajale rijetkom preciznošću i ljepotom.
Na jakom turniru u Petersburgu 1914. godine pobjedio je tadašnju svjetsku elitu: Nimzowitcha, Aljehina, Blackburna, Tarascha, Marshalla, Janowskog u velikom stilu. Doduše, izgubio je dvije partije. Jednu od Laskera, tadašnjeg prvaka svijeta. Poslije ovog trijumfa, Lasker je samo još jednom svladao Capablancu i to nakon dvadeset i jedne godine.
Poslije prve odigrane partije, s Laskerom, netko je upitao Capablancu, da li je imao tremu pri susretu sa svjetskim prvakom. Capablanca je mirno odgovorio: «Vjerujte, ako je i bilo nervoze ona se mogla naći samo na drugoj strani ploče...» Sve ovo , kao i druge okolnosti, još više su pojačale zanimanje u svijetu za match ove dvojice velemajstora. O tome se raspravljalo naročito poslije turnira u San Sebastianu 1911,
gdje je Capablanca nadvisio sve za koplje. Tim povodom, petog ožujka iste godine, na stranicama newyorškog «Evening Post» pojavila se Laskerova izjava: «Capablancini zemljaci su željeli da on pobjedi svjetskog prvaka. Primio sam, pismo od senjora Piradesa iz havanskog šahovskog kluba kojim me i moli i apelira da igram s Capablancom, match od deset partija i to u glavnom gradu Kube, a da se remiji ne računaju. Ovaj prijedlog nisam prihvatio. Remiziranje bi moglo trajati skoro pola godine, a možda i duže. Nije mi odgovaralo igrati u sutropskoj klimi više od nekoliko partija.»
UVJETI MEČA
Nešto kasnije, Lasker je izdiktirao uvjete za meč, od kojih su najvažnije slijedeće stavke: igralo bi se do šest pobjeda i limitirao se broj partija na trideset. Ukupno je bilo sedamnaest točaka i većina je odgovarala izazivaču ali neke od njih ne, pogotovu ona koja je davala, praktično, prednost prvaku od jednog boda. Capablanca je tražio korektne uvjete a dogovaranje je prekinuo prvi svjetski rat.
Poslije prvog svjetskog rata, obnovljeni su pregovori o ovom meču. U siječnju 1920. godine, tim povodom Lasker je uputio pismo: «Moram naglasiti da šahovska publika nije zadovoljna našim dogovorom, zato i ne mogru igrati ovaj meč, čije pojedine točke nisu popularne stoga se odričem titule svjetskog prvaka u vašu korist.
Vi ste, svakako, zaslužili ponijeti ovu laskavu titulu ne na osnovu formalnosti, već po vašim šahovskim kvalitetama. Želim vam nove uspjehe u vašoj budućoj karijeri ...» Naravno, ova odluka se nije dopala Capablanci, pa ni onima koji istinski vole šah, zato Capablanca i nije htio da mu netko pokloni titulu, već da se za nju bori. Nekoliko godina ranije Capablanca je izjavio: «Nadam se da će mi se pružiti šansa, ali ne želim igrati kao starac, već kao majstor u najboljim godinama.
Nije bilo ispravno od Laskera prepustiti titulu bez borbe, neovisno tko je njegov izazivač. U kolovozu 1920. godine Capablanca je otputovao u Nizozemsku, pokušavajući nagovoriti Laskera da ipak povuče svoju odluku, rekavši da Havana nudi 20 tisuća dolara, uz izvjesne izmjene sporazuma.
I najzad, Lasker je pristao na meč, ali se zalagao da se uplati određena suma od njegovog honorara prije nego što napusti Europu. On je za troškove dobio 11 tisuća dolara, bez obzira na ishod meča. Toliko novca Lasker nije dobio za sve svoje dotadašnje mečeve, onda je kratko sve ovo komentirao: «Bez sumnje, novac u svim prilikama ima veliku i neodoljivu moć»