___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
23.03.2006., četvrtak
Neuspjeh simboličnih oblika umjetne inteligencije
Do početka devedesetih godina prošlog vijeka, dominantni oblik umjetne inteligencije bio je simbolički. Sustavi, kao što je logika, na primjer, zasnivali su se na simbolima kao primitivnim funkcijama (odnosno baznim oblicima). Uređaji su sve zaključki izvodili na osnovu tih simbola: sustav zna da je simbol pas vrsta sisara i da pas obično ima rep, ali nema osjećaj što je zapravo pas. Vjerovalo se da ćemo nekako uspeti definirati sve potrebne odnose. Tako bi pas bio definiran svim parametrima koji se na njega odnose.
Dobru analogiju predstavlja "problem kineske sobe". Pretpostavlja se da imate dokument na jednom jeziku koji ne razumijete, recimo kantonskom, i želite ga prevesti na neki drugi jezik koji opet ne znate, recimo mandarinski. Na raspolaganju vam je rječnik koji vam omogućuje prevesti riječ po riječ s jednog jezika na drugi. Marljivo radeći, vi prevedete dokument s kantonskog na mandarinski. Međutim, da li sada razumijete što u dokumentu piše? Jasno je da ne. Na sličan način, program suštinski ne razumije dokument koji prevodi. Ne postoji računalni program koji uspješno prevodi s jednog jezika na drugi. Već 60-tih godina pokazalo se da je prevođenje pomoću uređaja mnogo složenije nego što se mislilo. Iako programi relativno uspješno pomažu ekspertima pri prevođenju, automatski programi za prevođenje nikako ne mogu dostići nivo ni osrednjih prevoditelja. Zaključak nije moguće odmah izvući, ali je vjerojatno potrebno prvo razumjeti dokument da bi se on dobro preveo.
Jedan od osnivača umjetne inteligencije, Allen Newell, iznio je hipotezu da su ljudska bića sustavi simbola. Drugim riječima, čovjek funkcionira tako što manipulira simbolima i, općenito, svaki inteligentni sustav mora koristiti simbole. Međutim, to ne znači da ljudi funkcioniraju isključivo putem simboličkog rasuđivanja. Mnogi procesi u mozgu odvijaju se na nivou nižem od simboličkog. Funkcije, kao što su vid, kretanje, pa čak i kategorizacija, obave se prije nego što se donese odluka o simbolu koji će se koristiti. Simbolička umjetna inteligencija je značajna, ali nije sveobuhvatna.
Konačno, simbolička umjetna inteligencija pati od problema serijske obrade. Modele umjetne inteligencije uglavnom razvijamo na serijskim uređajima. Ovo se čini logičnim, jer su serijski uređaji sve brži i sve jeftiniji. Međutim, paralelizam je osnovna karakteristika umjetne inteligencije. Različiti sustavi simultano koriste podatke na vrlo složen način. Danas se radi na razvoju paralelnih modela, ali još ne znamo dovoljno o distribuiranim bazama podataka, o paralelnom procesiranju, a još manje o tome kako povezati paralelno procesiranje i distribuirane baze.