___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
01.11.2005., utorak
ŠAH kao Igra
ŠAH KAO IGRA
Možda vas "igra" podsijeća na nešto manje ozbiljno, sporedno, neobavezno, ali da li ste znali da je igra starija od kulture? (J. Huizinga "Homo ludens") Prahistorijski čovjek se prvo igrao pa poslije pravio crteže po pećinama. Kod životinja je igra uvod u život koji nastaje. Tek rođeni mačić prvo se nauči igrati, pa tek onda loviti miševe. Zato i kažu da je igra ustvari – imitacija života!
Djeca se u igri poistovjećuju sa situacijama u životu. Igrajući se s lutkama, djevojčice se pripremaju za materinstvo. Dječaci više vole borbu ("kauboji i indijanci") , oružje i "pucačke" video-igrice, spremajući se tako za sutrašnju borbu u životu.
Tako nas i šah dovodi u situacije koje simuliraju zivot. U propagandnoj akciji "Djeca u prometu" imamo slijedeću situaciju:
Dijete je na pješačkom prijelazu, a upaljeno je crveno svetlo.
Za malog šahistu sve je jasno: na potezu je njegov protivnik (a to su automobili) on je strpljiv i čeka da mu protivnik povuče potez! Kada se upali zeleno svetlo to je kao kad mu je protivnik pritisnuo sat i sada je on na redu da igra (tj. da pređe ulicu).
Takvih situacija ima mnogo i one nas mogu podsijećati na ono što smo naučili u šahu:
- šah pomaže razvoju znanja, ali i svijest o uklapanju u društveni život,
- šah je sredstvo pomoću koga se razvija intelektualni potencijal i omogućuje prepoznavanje općih vrijednosti,
- otkriva saznanje da učenje može biti zabava,
- uspostavlja vezu izmedju šahovske igre i svakodnevnog života, prepoznavajući vještinu kojom se pojedinac uklapa u zahtijeve društva,
- šah ohrabruje asimilaciju u prihvaćanju harmoničnog razvoja ličnosti u intelektualnoj i etičkoj sferi,
- šah te može naučiti rješavanju problema u svakodnevnom životu.
Pošto je traženje rješenja suština učenja, dijete se mora naučiti da svaki problem promotri s više strana. To je ono što se u šahu zove – analiza.
Izgubio sam partiju – gdje sam pogrješio? Vraćam potez po potez dok ne pronađem svoju grješku. Tako treba tražiti i korjene neuspjeha u životu. Ako se pojavio kakav problem, treba ga promotritii sa svih strana. Uvijek postoji neko alternativno rješenje, izaberimo ono koje će nam donijeti najmanje štete!
Zašto šah treba učiti još u osnovnoj školi?
- Zato što je šah dio kulture. Igra se više od tisuću godina u cijelom svijetu i u različitim epohama i nije proizvod uma samo jednog čovjeka. Sakupljeno je znanje i iskustvo čitavog čovječanstva.
- zato što šah za osnovu ima matematiku, a ona je osnova svih nauka.
To je jezik svih tehnologija i organizirane misli.
- zato što šah razvija čitav niz karakternih osobina:
pažnju, pamćenje, maštu, logičko razmišljanje, sistematičnost, strpljenje, objektivnost, smisao za pravilnu procjenu situacije, izvlačenje zaključaka, ali i sposobnost predvidjanja.
- zato što šah predstavlja etički model na kome se mogu razvijati moralne vrijednosti,
- zato jer se pravila šaha mogu primjenjivati u svakodnevnom zivotu.