<$/$>
31.10.2008., petak
HALLOWEEN
|
KAKO JE NASTAO HALLOWEEN Halloween je jedan od najstarijih praznika s utjecajima starim tisuće godina. Praznik koji zovemo Halloween je bio prisutan u mnogim kulturama kroz stoljeća, od Kelta i Rimljana pa sve do krščanskih blagdana Svih Svetih i dana svih duša. Prije mnogo stotina godina na području današnje Britanije i Sjeverne Francuske živjeli su Kelti. Oni su imali mnogo bogova, a omiljeni im je bio bog Sunca. Smatrali su da on upravlja njihovim radom i da je on stvorio Zemlju. Kelti su Novu Godinu slavili 1. studenog i na taj dan se svake godine održavao festival i označavao kraj sezone sunca i početak sezone tame i hladnoće. 31. listopada nakon žetve, sav je urod spremljen za dugu zimu, a u domovima je vatra na kojoj se kuhalo trebala biti ugašena. Druidi, keltski svečenici, sastajali su se na vrhu brežuljka u mračnoj šumi (stabla hrastova su smatrali jezivima). Druidi su trebali zapaliti novu vatru i prinjeti žrtve u obliku uroda i životinja. Dok su plesali oko vatre, sezona sunca je prestala, a sezona tame je trebala započeti. Ujutro su Druidi davali žeravicu od svoje vatre obiteljima koje su je odnosile kućama te njome započele novu vatru za kuhanje. Ta je vatra trebala čuvati njihove domove, osiguravati ih i oslobađati od zlih duhova. Festival koji je započeo trajao je 3 dana. Ljudu su paradirali u kostimima napravljenima od kože i glava životinja. U 1. st. Rimljani su napali Britaniju. Sa sobom su donjeli mnoge svoje festivale i običaje. Jedan od festivala bio je posvećen njihovom božanstvu voća i vrtova. Slavio se također oko 1. studenog. Nakon stotina godina Rimske vladavine izmješali su se Rimski i Keltski običaji te je nastao jedan važniji praznik. Novi utjecaj došao je sa širenjem nove krščanske religije kroz Europu i Britaniju. 835. godine Rimokatolička Crkva proglasila je 1. studenog krščanskim blagdanom Svih Svetih. Nekoliko godina kasnije Crkva je 2. studenog proglasila danom svih duša u čast mrtvih. To se slavilo s velikim krijesovima, povorkama i ljudi su se maskirali u svece, anđele i vragove. Ali, širenje krščanstva nije utjecalo na zaborav prijašnjih običaja. Većer uoči Svih Svetih slavi se festival koji potječe od Kelta (Samhain) i Rimljana (Pomona Day). S godinama su se svi ti običaji izmješali pa danas Halloween slavimo uz sve utjecaje – Pomona Day (lješnjaci, jabuke,ljetina), Samhain festival (crne mačke, magija, zli duhovi, smrt), Svi Sveti (duhovi, kosturi, lubanje) LEGENDA O JACKU I BUNDEVI Kelti su nosili svjetiljke kad su hodali vani uoči 31. listopada. Svjetiljke su bile napravljene od bijele repe i vjerovalo se da su tjerale zle duhove. Djeca su rezbarila lica u repi i takve su se svjetiljke zvale ''Jack-o-lanterne''. Legenda kaže da su Jack-o-lanterne dobile ime po škrtom čovjeku Jacku koji je bio preškrt da bi nakon smrti otišao u raj. Kad je Jack išao u pakao susreo je vraga koji mu je dao komadić gorućeg ugljena i poslao ga dalje. Jack je ugljen stavio u repu i tako napravio svjetiljku koja mu je osvjetljavala put. Legenda kaže da je Jack hodao sa svjetiljkom tražeći mjesto na kojem će ostati. Svjetiljke su se zadržale kao običaj i uspomena na Jacka. Kasnije je repu zamjenila bundeva jer je puno veća i ima ljepšu boju. Tako je bundeva postala simbol Halloweena. |
