Linkovi
Qolumbo - strip utorkom
tatjana.ws - 3D art
SFera - društvo za SF
SFeraKon - SF konvencija u ZG
NoSF - SF vijesti i forum
Studio grafičkih ideja - moji najdraži dizajneri

BLOGOVI
Tanja!
Bilja
Cyberfolk
Ire
Izitpajn
Nimrod
Pero K.
Sayock
Šišo
Tiffany


Amy
Beware the Blog
Birtije
Dečko koji obećava
Kinky
Knjiški moljac
Nacrtani
Republika Vinkovci
Slavitza
KNJIŽARA
RASPRODAJA DO JAJA!


Biblioteka SFERA:
(svaka 30 kn, pt 10 kn)

Tatjana Jambrišak: Duh novog svijeta

Igor Lepčin: Purgeri lete u nebo

Aleksandar Žiljak: Slijepe ptice

Zoran Krušvar: Najbolji na svijetu

Dalibor Perković: Preko rijeke

Zoran Pongrašić: Čuvari sreće

Zoran Vlahović: Frulaš

Milena Benini: Jednorog i djevica

Goran Konvični: Jeftine riječi

Krešimir Mišak: Zvjezdani riffovi

Danilo Brozović: Zeleno sunce, crna spora

***

Sferakonski niz:
(svaka 30 kn, pt 10 kn)

10. Zagreb 2094 (ur. T. Jambrišak et al.)
11. Kap crne svjetlosti (ur. T. Jambrišak et al.)
13. Trinaesti krug bezdana (ur. T. Jambrišak et al.)

***

Živko Prodanović: Roboti u ratu (SF haiku) (20 kn, pt 10 kn)

Irena Rašeta (ur.): blog.sf (20 kn, pt 10 kn)

Irena Rašeta (ur.): Bludućnost (20 kn, pt 10 kn)

Zoran Krušvar: Izvršitelji nauma Gospodnjeg (50 kn, pt 10 kn)

AD ASTRA, antologija hrvatskog SF-a (200 kn, pt 10 kn)

Kontakt: darko /at/ mentor /./ hr

Blogov kolac

subota, 01.04.2006.

Čita li Macan? Čita! (4): Atlantska sapunica

Nastavak serije repriza recenzija objavljenih u ponajboljem nam SF časopisu, Futuri.


(Danijela Blažeka: Vladarica; Strijelac, 2001.)

Jedna od standardnih vježbi pisanja preporučuje mladim piscima da uzmu kakav postojeći, ili čak poznat, siže te da glavnom junaku (a po potrebi i ostalima) promijene spol. Svrha vježbe nije, kako se na prvi pogled može učiniti, u jeftinom oneobičavanju i prividu originalnosti već u otvaranju očiju kako pisca tako i publike. Psihološke razlike među spolovima su, naime, suštinske. U istim situacijama muškarci i žene ne razmišljaju na isti način, niti se na isti način ponašaju. A kako svaka priča počiva na ljudima, promjenom jedne temeljne opeke mijenja se ustroj i izgled čitave zgrade. Postane li Hamlet, recimo, svoja suprotnost - Telma H. - zar se sve ne mijenja? Bi li se danska kraljevna, jednako privržena uspomeni svoga oca, predala autodestruktivnom ludilu na jednak način kao poznati nam kraljević? Bi li njezina osveta bila u otvorenom izazivanju, bi li vitlala mačem tako željna ubosti, nabosti i probosti ili bi njezino ponašanje, uvjetovano prirodom koliko i povijesnim okolnostima, bilo manje faličko, a puno suptilnije? Ne bi li prije pokušala preljubnicu majku učiniti ljubomornom, ne bi li pridobila Laerta, ne bi li se obećala Fortinbrasu (na muku vjernog Horacija), ne bi li pametnije provodila dane nego da razgovara s Yorickovom lubanjom?

Razumijete li što hoću reći? Jedna mala promjena i tanathos ustupa mjesto erosu, znana nam drama postaje neka sasvim druga, čak se približava komediji. Bi li se Telmin zaručnik Ofelije očajan bacio u rijeku kao što je to učinila Hamletova Ofelija? Bi, brus! Puno je vjerojatnije da bi se otišao tješiti u naručju Telminih školskih drugarica Rosenkrantze i Guildensterne. Jedna mala promjena i sve je odjednom drukčije.

Ili bi barem trebalo biti.

U romanu "Vladarica", Danijela Blažeka uzima poznati žanr pustolovnog romana smještenog u antiku (poznatog pod nazivima "swords and sandals" ili "peplum"), te ga smješta na Atlantidu i oneobičava upravo receptom navedenim na početku ovog teksta. Na Atlantidi su tako vladarice, svećenice, ratnice i radnice žene, dok su muškarci kućanice i, eventualno, kurve. Na žalost, Blažeka tu i staje pa promjena ostaje tek kozmetička. Umjesto suštinski drukčije ustrojenog društva mi dobijamo klasičnu antiku (holivudsku antiku, ako ćemo pravo, s anakronim prokišnjavanjem modernih ideja) s jednostavnom zamjenom uloga: umjesto muškaraca i žena čitamo o muškaračama i feminiziranima. Sve drugo je isto, do te mjere da se građanski rat između zaraćenih ratnica i dalje zove "bratoubilačkim", a zarobljeni muškarac-kućanica savršeno igra svoju žensku ulogu bespomoćno se batrgajući u rukama otmičarke-ratnice, nenamjerno čineći komičnom scenu koja bi trebala biti vrhunac drame.

Prije nego me netko optuži za povrijeđeni muški ponos, moram reći da sam znao uživati u drugim SF djelima zasnovanim na zamjeni spolnih uloga, kao na primjer u ciklusu priča o Uni Razum Tatjane Jambrišak. Razlika, međutim, Blažekina i Jambrišakičina svijeta jest u tome što Jambrišakova svoju vladavinu žena gradi na uvjerljivoj nuždi te ne ignorira biološke datosti spolova dok se čitav Blažekin društveni ustroj čita kao wish-fullfiling fantasy, krhak konstrukt izmaštan kao nadomjestak manjku jakih žena i osjećajnih muškaraca u stvarnosti. Iz istog razloga su u Japanu, muškaračkoj kulturi, među ženama vrlo popularne tužne ljubavne mange o homoseksualcima, ali kad se u "Vladarici" nevin mladić (cijenjena roba, kao u našem društvu djevojačka nevinost - ali kako mladićevu provjeriti?) poput curice skanjuje pred seksom, Blažeka je ponovo nenamjerno urnebesna.

No, pretpostavimo da je većini čitatelja zanimljivost fabule preča od uvjerljivosti okruženja. Kako se Danijela snašla na tom polju?

Sasvim, moram priznati, podnošljivo. Nekoliko usporednih niti lako se prati kroz četiri stotine stranica knjige: malo dvorskih spletki, malo ratovanja, malo mučkih atentata … Svega što jedna kvazipovijesno-romantična pustolovina treba imati. U romanu se doduše češće (i opširno) razgovara nego što se radi, a i stvari se počninju doista razvijati tek negdje nakon polovice knjige, ali na kraju dobijemo i finu moralnu dvojbu vladarice, malo simpatije za antagonisticu te dobrodošao gorkosladak svršetak.

Kao i fabuliranje, Blažekino pisanje je jasno, ali predvidljivo i, na kraju krajeva, derivativno. Gotovo da nema scene koja nam ne bi bila odnekud poznata, gotovo da nema rečenice koju negdje nismo pročitali. Streotipovi su likovi (kojih ima, iskreno, previše; od malog milijuna ratnica rijetko se koja rječju ili djelom izdvaja od sebi sličnih, a pola ih i tako nije bitno za roman), većina imena je slične melodije (što doprinosi stapanju likova), a dijalozi su opširni, naporni i klišeizirani (kad idući put pročitam repliku koji počinje s "Kao što dobro znate …", ustrijelit ću autora). Što sam dalje odmicao kroz stranice, to sam više imao dojam da mi je netko podvalio jednu od onih podnevnih meksičkih serija s beskrajnim prepričavanjem, lažno stvorenim napetostima i očekivanim rješenjima - rječju, "Vladarice" su se ispod tanke pokosti SF premise pokazale kao ništa više od sapunice. Možda atlantske, ali ipak samo sapunice.

Dojam sapunice potvrdilo je i često ponavljanje na televiziji naučenih prečica za emocije: iznenađenim se likovima oči šire; bijesni stišću zube, poraženi obaraju pogled - i tako svaki put. Uz to se i glave odsijecaju jednim zamahom, jer kakvog bi smisla imalo realistično nasilje u inače visoko stiliziranom okružju, poteklom potpuno iz literature i tek vrlo malo iz života?

Mogao bih sad nabrajati i preostale nelogičnosti - poput glavnog grada smještenog na pet minuta od neprijatelja, a tri tjedna daleko od luke - ali ne vidim razloga za to. "Vladarica" nije pisana da bi bila uvjerljiv SF, već da bi svojoj autorici (a, pretpostavimo, i nezahtjevnim čitateljicama) bila odušak, literarno neambiciozan bijeg u svijet gdje se s neprijateljem dade pregovarati (ako ti nije sestra), i u kojem voljeni muškarac prikladno umire prije nego li ženina ljubav za njega. Kao takvo štivo, ali samo kao takvo, "Vladarica" zaslužuje oklijevajuću preporuku.

(mcn)

- 19:22 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< travanj, 2006 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Što je BLOGOV KOLAC?
BLOGOV je KOLAC dnevnik čitanja, sa svime što to podrazumijeva. Čitanje je za mene intimna i emocijama nabita stvar te BLOGOV KOLAC ni ne pokušava biti objektivan već se trsi prije svega biti otvoren razgovor s upravo pročitanom knjigom. Kako sam sebi uzeo za pravo da kažem što god mislim i na koji god način, to je dopušteno i u komentarima. Malo koji se briše, i na malo koji se odgovara. Ne zanima me pretjerano dijalog. Moji intimni odnosi su, kako sam već rekao, s knjigama.
Gdje me još na webu ima:
Posjetite i Q STRIP blog, gdje se piše i razgovara o stripu.

Blog sa skicama i sličnim vizualijama zove se mcn

Moji web stripovi su Martina Mjesec, Mister Mačak i Sergej, a moja stranica je još uvijek u izradi jerbo se zavitlavam s blogovima...:)

Konačno, na www.bestseler.net je objavljena (između ostalih) i serija mojih često čitanih članaka na prečesto postavljena pitanja. Ovdje su vam direktni linkovi:

Kako objaviti knjigu (1)
Kako objaviti knjigu (2)
Kako prodati knjigu

Kontakt: mcn (at) hi (.) htnet (.) hr

Na KOLCU su do sada gostovali:

Martin Amis
Neal Asher
Baigent/Leigh/Lincoln
Snježana Babić-Višnjič
Ilija Bakić
Stuart Banner
Boris Belak
"Shirley Bergman"
Denis Bimota
Ratko Bjelčić
Danijela Blažeka
James Blish
Jasen Boko
Alen Bović
Ivo Brešan
Ivo Brešan (2)
Želimir Ciglar
Patricia Cornwell
James Cowan
deCampi & Kordey
Branimir Čakić
Goran Delač
Boris Dežulović
Boris Dežulović (2)
Boris Dežulović (3)
Umberto Eco
Essekon
Mehmed Đedović
Zoran Ferić
Janet Flanner
Oliver Franić
Franjo M. Fuis
Jonas Gardell
Veselin Gatalo
Dave Gibbons
William Gibson
Ernie Gigante Dešković
Martin Guerre
Sven Hassel
Nick Hornby
Robert E. Howard
Zoran Janjanin
Jason
Miljenko Jergović
Gerard Jones
Etgar Keret
Stephen King
Yvonne Knibiehler
Zoran Krušvar
Hrvoje Kovačević
Lazić & Kožul
Ira Levin
Dannie M. Martin
Joško Marušić
Ed McBain
Ed McBain (2)
Alexander McCall Smith
China Mieville
China Mieville (2)
Žarko Milenić
Ted Naifeh
Fran Nischt (aka "Babl")
Njemački SF
Amelie Nothomb
Dejan Ognjanović
Oto Oltvanji
R. P. pl. B.
Aleksei Panshin
Papac & Škarpa
Jurica Pavičić
Krešimir Pološki
Zoran Pongrašić
Edo Popović
Luka Posarić
Povijest Crkve
Tim Powers
Terry Pratchett
Terry Pratchett (2)
Borivoj Radaković
Norma C. Rey
Alastair Reynolds
Tiziano Sclavi
Joann Sfar
John Shirley
Sidney/Bom
Georges Simenon
Dan Simmons
R. L. Stine
Michael Swanwick
Dalibor Šimpraga
Davor Šišović, ur.
Filip Šovagović
Boris Švel, ur.
Todorowski i Lepčin
Ante Tomić
Dubravka Ugrešić
Van Hamme i Hermann
Enrique Vila-Matas
XY
Yoann & Vehlmann
Yu Yagami

A recenzirane su i sve priče pristigle na Bestselerov natječaj 2007. Po dijelovima:

rpa prva
gruda druga
vreća treća
trta četvrta
pašteta peta
nevjesta šesta
nedam sedam!
osmo meso
deveta kleveta
stado deseto
lijeva krila
žigosani