Linkovi
Qolumbo - strip utorkom
tatjana.ws - 3D art
SFera - društvo za SF
SFeraKon - SF konvencija u ZG
NoSF - SF vijesti i forum
Studio grafičkih ideja - moji najdraži dizajneri

BLOGOVI
Tanja!
Bilja
Cyberfolk
Ire
Izitpajn
Nimrod
Pero K.
Sayock
Šišo
Tiffany


Amy
Beware the Blog
Birtije
Dečko koji obećava
Kinky
Knjiški moljac
Nacrtani
Republika Vinkovci
Slavitza
KNJIŽARA
RASPRODAJA DO JAJA!


Biblioteka SFERA:
(svaka 30 kn, pt 10 kn)

Tatjana Jambrišak: Duh novog svijeta

Igor Lepčin: Purgeri lete u nebo

Aleksandar Žiljak: Slijepe ptice

Zoran Krušvar: Najbolji na svijetu

Dalibor Perković: Preko rijeke

Zoran Pongrašić: Čuvari sreće

Zoran Vlahović: Frulaš

Milena Benini: Jednorog i djevica

Goran Konvični: Jeftine riječi

Krešimir Mišak: Zvjezdani riffovi

Danilo Brozović: Zeleno sunce, crna spora

***

Sferakonski niz:
(svaka 30 kn, pt 10 kn)

10. Zagreb 2094 (ur. T. Jambrišak et al.)
11. Kap crne svjetlosti (ur. T. Jambrišak et al.)
13. Trinaesti krug bezdana (ur. T. Jambrišak et al.)

***

Živko Prodanović: Roboti u ratu (SF haiku) (20 kn, pt 10 kn)

Irena Rašeta (ur.): blog.sf (20 kn, pt 10 kn)

Irena Rašeta (ur.): Bludućnost (20 kn, pt 10 kn)

Zoran Krušvar: Izvršitelji nauma Gospodnjeg (50 kn, pt 10 kn)

AD ASTRA, antologija hrvatskog SF-a (200 kn, pt 10 kn)

Kontakt: darko /at/ mentor /./ hr

Blogov kolac

nedjelja, 09.10.2005.

Za koga se pišu romani?

(Ivo Brešan: TRI ŽIVOTA TONIJA LONGINA; Europapress holding, 2005.)

Imam dobru vijest za članove SFerina žirija koji će početkom iduće godine morati iščitavati cijelu domaću žanrovsku produkciju: Brešan nije SF.

Za vas ostale, na žalost, dobrih vijesti nemam.

TRI ŽIVOTA TONIJA LONGINA, naime, nastavljaju se na interese, pristupe, a bogme i probleme koje su imali nedavni Brešanovi romani od kojih sam, bivajući u spomenutom žiriju, pročitao Astarotha te Državu Božju. Astaroth se, kao Brešanov romaneskno-fantastični prvijenac još dobro i držao te čak dospio do finala (protiv Majhutove Neusporedive), gdje je naišao na stameni otpor mlađih članova žirija (nisam!) kojima je bio preko svake mjere naporan i dosadan te nisu ni mrtvi htjeli razmotriti mogućnost da mu se dodijeli nagrada (Neusporediva je, za anegdotu, zatim naišla na jednako mazgoglav otpor druge polovice žirija te nagrada za roman te godine - nepopularno i vjerojatno pogrešno - nije ni dodijeljena). Država Božja je, pak, bila apsolutna katastrofa: zastarjela, nepotrebna i na mjestima (sva nazovi sajnsfikšn objašnjenja) glupa do boli.

TONI LONGIN se smjestio negdje između ova dva ekstrema (Brešan je u međuvremenu napisao još jedan roman, čini mi se, ali ga nisam čitao pa ga ni ne mećem u jednadžbu), u ravnoj nas mjeri podsjećajući na vrline i mane Brešanova recentnog pisanja. A kad vrlina već ima, počnimo s njima ...

Brešan, za početak, zna što je roman. Nakon eksperimenata, novela i tkoznačega još u biblioteci Jutarnjeg, Brešanova je knjiga stvarno roman. Brešan razumije da lik mora naići na prepreku te da ga pokušaj njezina prelaženja mora promijeniti. Brešan razumije obrate, razumije temu, razumije da knjiga mora biti o nečemu. Brešan razumije priču.

Al' problem je u tome kakvu priču on smatra da valja ispričati.

TONI LONGIN počinje tipičnom sekvencom Zone Sumraka: naš u dvije riječi skicirani lik (sveučilišni profesor i domoljub u nesretnome braku) za vrijeme rata dobije metak u glavu i nakon se četiri godine kome probudi s mogućnošću (naizgled) putovanja kroz vrijeme. Okej, naivno i starinski (s dijalozima za vola ubiti, posebno u ljubavnim scenama), ali prolazi kao pulp. Zatim, nakon niza suvremenih nedaća, nalazimo Tonija kako svoju novostečenu sposobnost odluči upotrijebiti za historijski boljitak Hrvatske tako što će opomenuti kneza Domagoja (jedinog vladara s mudima usred mase šonjavih Trpimirovićkih ulizica) od opasnosti koja mu prijeti kod Barija. Sve to će, vjeruje Toni, rezultirati boljom i jačom Hrvatskom, kroz povijest možda i velikim, svjetski značajnim hrvatskim narodom.

Taj, srednji dio knjige je daleko najbolji jer se tu susreću Brešanova stvarna iziritiranost hrvatskim udvorništvom carevima, kraljevima, papama i Europi, Brešanova strast za poviješću i njegova iskusna literarna žica koja mu ipak ne da povjerovati u idealiziranu sliku prošlosti. Kad Toni Longin skoči u prošlost on ne sreće Domagoja, on postaje Domagoj (mi iz žanra tu prepoznajemo motiv Moorcockova "Ecce homo", premda sumnjam da ga je profesor Brešan čitao) i sve njegove dobre namjere se ruše pred okrutnom stvarnošću i povijesnim nužnostima koje melju po svome, vodeći ga jednoznačnom ishodu.

Tu, u toj sredini, Brešan je na trenutak imao u rukama dobar roman. Ta priča o malim narodima, povijesnoj neumitnostima, kombinirana s Brešanovom reinterpretacijom ono malo povijesnih zapisa koje imamo o ranim danima hrvatske države, to je bila priča koju je valjalo ispričati.

No, onda se Brešan pogubio. Pogubio pa u trećem dijelu sve odlučio izokrenuti na melodramatski i tupav obrat predstave (!) uprizorene za Longinovo izliječenje. Nakon tog šoka (ali ne dobrog i zdravog šoka vješto izvedenog pripovjednog obrata, nego šoka od gluposti) Brešan je vjerojatno shvatio da nešto ne štima pa je stvar počeo ponovo i ponovo obrtati: tajanstvene smrti u kojima život kopira uobrazilju, novopronađeni dokumenti po kojima se Longinov put možda ipak dogodio, pojavljivanje duha Ljudevita Gaja u Arheološkom muzeju (na tom mjestu čitatelju bude drago što je knjiga još vrlo malo od kraja) i nekakav fantabulozni nerasplet ... Do svršetka knjige stigao sam sretan što je gotovo i odložio je da bih je pod hitno zaboravio.

Brešan, rekao sam već u prikazima ranije spomenutih knjiga (oba objavljena u Futuri), si nije učinio uslugu zašavši u znanstvenu fantastiku. Vjerojatno ga je privukao privid slobode, ali baktanje žanrom ima svoje zakonitosti (načitanost žanrom je prva, jer fanovi SF-a manje cijene literarne dosege od svježeg obrtaja ideje) koje su ga i zatvorile u geto. Bavljenje SF-om (premda, rekoh, TONI LONGIN nije SF) na način na koji to Brešan radi - pabirčenjem ideja i radosnim otkrivanjem već davno otkrivenog - odbija, bojim se, od njegovih knjiga i one koji su žanru skloni i one koji ga apriori ne čitaju. Za koga, uopće, Brešan piše?

Za sebe, vjerojatno. Obračunava se s temama hrvatske povijesti i usuda do kojih, čini mi se, više nikome nije stalo. Piše romane koje nije mogao, htio ili smio pisati u vremenima kada bi nešto značili (napisan 1971. TONI LONGIN bi danas bio klasik). Priča on, priča; fantazira i docira i čini to sa žarom i uvjerenjem, ali prekasno. Tko zna kako će TRI ŽIVOTA TONIJA LONGINA biti čitana za pedeset godina - možda će tada biti znakovitiji i korisniji za procjenu duha jedne generacije i jednog vremena nego što su sada - ali danas ...

... danas je život negdje drugdje.

(mcn)


- 10:50 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< listopad, 2005 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Što je BLOGOV KOLAC?
BLOGOV je KOLAC dnevnik čitanja, sa svime što to podrazumijeva. Čitanje je za mene intimna i emocijama nabita stvar te BLOGOV KOLAC ni ne pokušava biti objektivan već se trsi prije svega biti otvoren razgovor s upravo pročitanom knjigom. Kako sam sebi uzeo za pravo da kažem što god mislim i na koji god način, to je dopušteno i u komentarima. Malo koji se briše, i na malo koji se odgovara. Ne zanima me pretjerano dijalog. Moji intimni odnosi su, kako sam već rekao, s knjigama.
Gdje me još na webu ima:
Posjetite i Q STRIP blog, gdje se piše i razgovara o stripu.

Blog sa skicama i sličnim vizualijama zove se mcn

Moji web stripovi su Martina Mjesec, Mister Mačak i Sergej, a moja stranica je još uvijek u izradi jerbo se zavitlavam s blogovima...:)

Konačno, na www.bestseler.net je objavljena (između ostalih) i serija mojih često čitanih članaka na prečesto postavljena pitanja. Ovdje su vam direktni linkovi:

Kako objaviti knjigu (1)
Kako objaviti knjigu (2)
Kako prodati knjigu

Kontakt: mcn (at) hi (.) htnet (.) hr

Na KOLCU su do sada gostovali:

Martin Amis
Neal Asher
Baigent/Leigh/Lincoln
Snježana Babić-Višnjič
Ilija Bakić
Stuart Banner
Boris Belak
"Shirley Bergman"
Denis Bimota
Ratko Bjelčić
Danijela Blažeka
James Blish
Jasen Boko
Alen Bović
Ivo Brešan
Ivo Brešan (2)
Želimir Ciglar
Patricia Cornwell
James Cowan
deCampi & Kordey
Branimir Čakić
Goran Delač
Boris Dežulović
Boris Dežulović (2)
Boris Dežulović (3)
Umberto Eco
Essekon
Mehmed Đedović
Zoran Ferić
Janet Flanner
Oliver Franić
Franjo M. Fuis
Jonas Gardell
Veselin Gatalo
Dave Gibbons
William Gibson
Ernie Gigante Dešković
Martin Guerre
Sven Hassel
Nick Hornby
Robert E. Howard
Zoran Janjanin
Jason
Miljenko Jergović
Gerard Jones
Etgar Keret
Stephen King
Yvonne Knibiehler
Zoran Krušvar
Hrvoje Kovačević
Lazić & Kožul
Ira Levin
Dannie M. Martin
Joško Marušić
Ed McBain
Ed McBain (2)
Alexander McCall Smith
China Mieville
China Mieville (2)
Žarko Milenić
Ted Naifeh
Fran Nischt (aka "Babl")
Njemački SF
Amelie Nothomb
Dejan Ognjanović
Oto Oltvanji
R. P. pl. B.
Aleksei Panshin
Papac & Škarpa
Jurica Pavičić
Krešimir Pološki
Zoran Pongrašić
Edo Popović
Luka Posarić
Povijest Crkve
Tim Powers
Terry Pratchett
Terry Pratchett (2)
Borivoj Radaković
Norma C. Rey
Alastair Reynolds
Tiziano Sclavi
Joann Sfar
John Shirley
Sidney/Bom
Georges Simenon
Dan Simmons
R. L. Stine
Michael Swanwick
Dalibor Šimpraga
Davor Šišović, ur.
Filip Šovagović
Boris Švel, ur.
Todorowski i Lepčin
Ante Tomić
Dubravka Ugrešić
Van Hamme i Hermann
Enrique Vila-Matas
XY
Yoann & Vehlmann
Yu Yagami

A recenzirane su i sve priče pristigle na Bestselerov natječaj 2007. Po dijelovima:

rpa prva
gruda druga
vreća treća
trta četvrta
pašteta peta
nevjesta šesta
nedam sedam!
osmo meso
deveta kleveta
stado deseto
lijeva krila
žigosani