po putu i azimutu

Prošl vikend, 25. i 26. svibnja održao se Dan hrvatskih planinara kod planinarskog doma Kamenitovac (242 m) na hrptu pitome Bilogore iznad sela Maglenča gdje se ujedno proslavilo i 100 godina organiziranog planinarstva HPD Bilogora iz Bjelovara. Iz daljih krajeva (bilo je puno planinara iz Dalmacije) došli su već u petak i smjestili se u svoje šatore i u spavaonicu planin. doma. Prostor za šatore i spavanje u dvorani u obližnjem Grgincu se nije naplaćivao. Ujutro je bio ponuđen bilogorski doručak (fete kruha sa raznim namazima), kava i čaj kao i piće dobrodošlice (za punoljetne) sa puno vrsta pića.

Došao sam prije 10h i već je velika gužva a uskoro će biti još veća. Bilo je dobro organizirano sa puno stolova i klupa sa strane gdje se moglo sjesti i nešto pojesti i popiti.


Bili su predviđeni izleti po okolici a kad sam već prijašnjih godina obišao skoro sve staze sada sam odabrao 'dječju stazu' koju još nisam prošao.
U subotu i nedjelju su za planinare priređena četiri organizirana izleta:
A - Pohajdin bunar, ukupno trajanje izleta - 5 h (15 km)
B - Obilaznica Bilogorskim stazama, ukupno trajanje izleta - 4 h (12 km)
C - Orovački vinogradi, ukupno trajanje izleta - 3 h (8 km)
D - Dječja planinarska staza „Mali Bilogorci“, ukupno trajanje izleta - 2 h (4 km)
Izlete će voditi planinarski vodiči HPS-a, a osiguravati članovi Hrvatske gorske službe spašavanja.

Službeni plakat za dan planinara od HPD Bilogora.


Kreće se laganom stazom kroz šumu a vode nas bijeli ježić i šumska vila.


Neki od najmlađih su se putem umorili ali nakon kratkog odmora su htjeli i trčati.


Šumska vila je putem dijelila čarobni napitak a imala je i keksiće.


Dolazimo i do Medinog bunara. Lijevo ispod klupa se nalazi izvor na koji je zajedno sa svojim vlasnikom dolazio pas zvani Medo piti vodu. Rekli su kako Mede više nema ali čovjek koji je sa njim tuda šetao još uvijek ponekad bude viđen u šumi.


Na kraju puta po kružnoj stazi dolazimo sa druge strane planin. doma a lijevo na klupama biti će i radionica za djecu sa slikarskim alatima. Mladi bilogorski planinari se zovu Ježići i zato ih je predvodio veliki bijeli jež.


Kad su se skoro svi vratili sa šetnji bio je po običaju pozdravni govor i zatim zabavni dio uz glazbu. Na stari western klasik 'Oh Susanna' bio je dugačak vlakić.


Na Rim Tim Tagi Dim neki od mladih planinara koji su prošli 'dječju stazu' pokazali su nam na bini kako se pleše a i mi stariji smo pratili.


Netko je donio i trešnje iz obližnjih vrtova a blizu doma i ponegdje putem bilo je i stabala sa divljima.


Posllje smo otišli pogledati i feštu u obližnjem Velikom Trojstvu koji su slavili dan općine u Etno selu uz tambur. sastav 'Stare staze' a i načelnik općine je pokazao da zna pjevati. Kasno sam se sjetio snimiti i noćni snimak je mutan ali koliko sam vidio Veliko Trojstvo se puno uredilo od kada sam zadnji puta bio.


Križaljkica 'srdašce' u koju treba upisati 12 slova od riječi DAN PLANINARA kako bi se sa slovima sa strane dobile poznate riječi. Ima žensko ime i poznati glumac.


Nekoliko laganih premetaljki pojmova koji se spominju u ovom postu.
CVATI MEKANO
OGOLI BAR
PRISAN KOD MLINA
SJEDAT' ZA ČAJ

----- Nakon Ćićarije dobro je došao odmor i nakon prespavane noći skupili smo se i krenuli prema otoku Krku. Na Krčkom mostu nije bilo gužve i brzo smo došli do Punta. Dan je bio idealan za planinarenje ali najprije smo se dovezli barkom iz mjesta Punat do otočića Košljun kako bi posjetili poznati franjevački samostan koji je nedjeljom otvoren samo do 12.30 h. Nakon dužeg vremena vožnja brodicom po moru makar i kratka baš nam je godila.
Evo više o Košljunu na ovoj stranici.

Kad se stupi na školj Košljun dočeka nas kip sv. Franje sa vukom kojeg je pripitomio.


Ulazimo u klaustor samostana.


Ima tri manja muzeja u kojima se ima što vidjeti.


Ima i slika otočića iz zraka. Isplati se posjetiti ove muzeje kao i prošetati otočićem.


Nakon Košljuna vraćamo se u mjesto Punat gdje smo malo prošetali i išli na kafe i sladoled i poslije krenuli vozilima prema prijevoju Treskavac odakle se ide na vrh Mali Hlam visok 446 m., jedan od viših u ovom dijelu otoka a vidi se iz dijela Punta i Vrbnika.

Usput gledamo i spuštanje po zipline. Kreće se sa vrha koji se vidi gore lijevo na kraju i nakon osam etapa dolazi se ovdje na vidikovac. Pitao sam organizatore kako to da nisam čuo vriskove i rekli su mi da je vriskova bilo na prvoj i drugoj dionici a sad pred kraj su se navikli spuštati i bez vriske.
Da li ste za brzo spuštanje viseći na sajli?

Spremamo se i krećemo prema vrhu Mali Hlam, kratki dio po cesti i zatim u šumu prema rječici za koju kažu kako je jedini vodeni tok od svih naših otoka koji nikada ne presušuje. Bilo je vidljive vode u koritu i nekoliko malih potoka sa strane i prošli smo kraj izvora Vele rike koji je i kontrol. točka pješačke rute Camino Krk. Uz stazu ugledao sam i ovu lijepu samoniklu orhidejicu.


Na nebu je kružilo nekoliko bjeloglavih supova a kad je jedan član ekipe malo teže išao rekli smo kako lete zbog njega i neka se malo trgne.


Evo nas najzad i na vrhu Malog Hlama koji baš i nije mali jer je uspon dosta strm po teškom terenu i treba paziti gdje se staje.


Dvije fotke koje je bolje vidjeti povećane klikanjem. Crkva na Košljunu i pogled sa vidikovca na Baščansku dolinu, otok Prvić i Velebit.


Kad smo već na moru evo jedan obrok sa integ. rižom i crnilom od sipe i možda zadnjim divljim šparogama.


Za enigmate jedna križaljkica talijanka, nadam se lako rješiva.

Zeleno:
1. ?. 2. Mjesto za prolaz, rupa. // Jednoznam. broj. 3. Izrezan komad, npr. kruha. // Znak okom.
4. Cvjetna biljka, ima i posvećena sv. Antunu koju smo i vidjeli na Košljunu. // Narod u Nigeriji.
5. Universal Cheerleaders Association. // Prevoditelj Šenoinog 'Zlatarevo zlato' na esperanto 1911. g. , Fran Krom.
6. Raspredanje, trabunjanje.
Plavo:
1. ?. 2. Rakija koja prva poteče iz kotla. 3. Prištić. 4. Visinska točka. // Rimski 50. 5. Žiteljka Irana. 6. Rimski 1000. // Kratica za opus.
7. Od dragosti. 8. Peti mjesec. 9. Indijski pjesnik Rabindranath, Nobelova nagrada za književnost 1913. godine.

I jedna pomicaljka gdje se okomito kriju dva mjesta na otoku Krku, jedan je spomenut u ovom postu.
INGVER
PUNTAR
BARBUN
SOLINE
PECIVO
ĆAKULA

Premetaljke
SKOČIM TRK
MRKI KONAC
NOSA MAST
MLAD MIHA (D=L)

Evo za promjenu i jedan izlet do Slovenije, cestom prema Trstu do Kozine i zatim do vrha Slavnik koji je na 1028 m. n/m. Najkraći prilaz vrhu je iz mjesta Podgorje a sa vrha je lijep pogled na sve strane, vidjele su se Alpe kao i planine Učka i Risnjak u Hrvatskoj a Tršćanski zaljev bio nam je ispod. Taj dio spada pod regiju Primorsku, Slovensku Istru i Ćićariju.

Na Slavniku je odašiljač i planinarski dom a na livadama okolo bilo je puno bijelih narcisa.


Dio ekipice dolazi na vrh a poslije će kušati štrudle na terasi ispred doma.


Uz stazu osim narcisa bilo je i puno božura.


Pogled prema Slavniku pri usponu na susjedni vrh Kojnik.


Na vrhu Kojnika. Visok je samo 802 m. ali uspon također nije lagan jer su prilazi strmi.


Vraćajući se sa Kojnika primjetili smo ovu zmiju, mislim bjelicu kako se penje uz stablo bora. Ljekarnici bi trebali odmah prepoznati ako se radi o bjelici.

Osim zmije bilo je i guštera i naravno više vrsta kukaca, jedna zlatna mara mi je sletjela na leđa..

Kad se sa Kojnika lijepo vidi i Žbevnica u Hrvaškoj jedan dio ekipe je protegnuo noge a drugi je vozilom došao okolo u mjesto Brest iznad Buzeta i dočekao ih na vrhu.


Žbevnica (1014 m.) je na Ćićariji (slov. Čičarija) i najzapadniji je vrh u Hrvatskoj viši od 1000 metara, od planin. doma ima samo 35 min. do vrha a od sela Brest duplo više. Kad smo već sreli na vrhu dva planinara iz Zagorja malo smo se duže zadržali kraj novog planinarskog doma pod Žbevnicom kojeg drži HPD Planik iz Umaga. Bili smo pred par godina kod starog drvenog doma i htjeli smo vidjeti i ovaj novi. Oni su ostali spavati u domu a mi smo se morali vratiti nazad jer smo za sutra imali plan posjet otoku Krku.


Na fotkama za povećati pogled sa Slavnika na Trst, vidi se i dvorac Miramare a u daljini lijevo gore i grad Grado i pogled sa vrha Žbevnice prema jugu


Za enigmate križaljčica 5x7, jednako vodoravno i okomito a slogovi sa strane će pomoći u rješavanju.
1. Vrh u Ćićariji. 2. Naziv za nogometaše hrv. reprezentacije. 3. Majstor za svrdla. 4. Žen. ime. 5. Žitelj Sinaja.


Nekoliko laganih premetaljki:

ZAKONI su
VLASNIK Mark
BEN ŽIVAC
JASNO VELI
ROSIM PARK

Jednostavna maneštra, enolončnica, leća, krumpir, mrkva, poriluk, celer, paprika...

----Još jedna lagana vožnja biciklom do Kastva i zatim malo šetnje po okolnoj šumi. Na Crekvini bilo je preuređenja i posađena su nova stabla kestena. Meni je bilo lijepo i prije manje uređeno ali ovdje se održavaju i glazbene večeri, 'Kastafsko kulturno leto' je poznato i šire.



Pogled sa Crekvine na planine Grobniščine, najviši su Obruč i Fratar.


Šetnja ovim šumama je uvijek zanimljiva, imali smo i orijentacijska natjecanja a već se dugo održavaju po šetnici kros utrke kao 'Zimska liga Igor Malešević'. Igor zvani Melez bio je duže vrijeme i bloger na 'blog.hr'.




Uspio sam pronaći nešto šparoga i veprine ali najviše je bilo medvjeđeg luka. Bilo je za vidjeti i kaćunovki, samoniklih orhideja, ovo je bijela naglavica.


U ovoj stijeni je skoro uvijek lokvica sa vodom, dobro dođe šumskim životinjama..


Medvjeđi luk ili srijemuš bio je na više mjesta i dobro će doći u salatama.


Ovo su listovi đurđice koji su otrovni a najsličniji na prvi pogled medvjeđem luku. Kod đurđice je više listova na stapki, ne miriše na luk i ima tvrđu teksturu koja se osjeti kod berbe a i pod zubima ako zaluta. Još malo i procvjetati će sa mirisavim bijelim zvonastim cvjetićima i neće biti zabune. Listovi mrazovca su puno otrovniji ali njih je lakše razlikovati, ovaj put ih nisam vidio.


Bilo je i ognjičice (praseće zelje) čiji listovi slični maslačku mirišu na kuhani krumpir i toga sam malo nabrao.


Križaljka štit 6x8
Jednako vodoravno i okomito.

1. Grčki tenisač Alexandros, nastupao i u Davis kupu.
2. Spuštanje broda s navoza u more. 3. Medvjeđi luk.
4. Fr. igrač i trener, Zidane. 5. Lagana kovina.
6. Cvjetna biljka, kaćunovka, orhideja.

Slogovi za lakše rješavanje.
A CA ĆE ĆU DI JE
KA LAS LU MI MUŠ
NE NE NI NIJ NU PO
RI RI SKO SRI ZI

I lagana pomicaljka u kojoj se u okomitim stupcima kriju tri biljke koje sam vidio i ubrao, kod jedne jestivi samo mladi izdanci, dobri za bubrege i ublažavaju giht i visok krvni tlak.
OSTANAK
PROGRES
STANJITI
ZMIJICA
ČEVLJAR
MIMIČAR
CUKARIN
PAŠAMAN

Premetaljke biljaka koje sam vidio:
DIRA JOHE
MIŠ JE RUS
NEPRAVI

U salati krumpir, šparoga, crveni radić, medvjeđi i mladi luk, bučino i maslin. ulje.


Isti dan se u Rijeci održavao 28. međunarodni susret povijesnih automobila u organizaciji Oldtimer kluba Rijeka 1996 i nakon prezentiranja sa riječkog Korza krenulo je stotinjak vozila prema Vinodolu. Nisam stigao ali bila mi je kćer, ovdje je uz s stari veliki Chevy. (Fotke su thumbnail i mogu se povećati na oko 1200 px po dužoj stranici).

(Fotografije sam posudio sa stranice 'kanal Ri' koji su imali i TV prijenos.)