po putu i azimutu

31.08.2015., ponedjeljak


Baščanskom dolinom
Nakon dosta kupanja i hodanja na vrućem Cresu (termosica s vodom bila mi je malo na šetnji) i Barufi na Puntu, i nakon dana odmora u hladovini kraj mora uz kratku večernju vožnju biciklom Punat - Krk - Prniba - Punat, krenuo sam s još jednim obići neke vrhove oko Baške.

Nad prijevojem Treskavac veliko glagoljaško slovo A od Ljube de Karine, sa kojeg se vidi Baščanska draga i okolna brda.
.

Kod izvora Žanac, kraj kojeg je i ovaj spomenik sa glagoljskim slovima Ž i E (na otoku Krku je pronađeno puno starih glagoljaških zapisa i postavljeni su ovi spomenici), obavezno stanemo za opskrbjeti se pitkom vodom, a dva češka auta i jedan domaći, koji su ovdje punili na desetke litara vode u razne posude, pustili su nas preko reda za naših par litara.


Mislim da je ovaj spomenik Pod Hlamčićem sa slovima K i D. (K mi sliči na stolicu a D na šalicu).


Veliko kameno L na Lisičini.


U blizini sam vidio ovce.


Crkva sv. Lucije u Jurandvoru je poznata po nalazu Baščanske ploče, šteta ju ne pogledati.


Ispod nje u parkiću je i glagoljsko slovo S koje se i čita slovo.


U nastavku puta prema Baški, ustvari prema crkvi sv. Ivana Krstitelja gdje se nekad nalazila stara Baška, prolazimo kraj slova poluglasa u kamenu , a ovo su vjerojatno ostaci crkvice sv. Krištofora, za koju nemam podatke.


Uz cestu ispod crkve sv. Ivana su ostaci ove gradine, oko koje je nekad bilo naselje koje se kasnije spustilo na more.


Pogled na veliku plažu u Baški gdje je turizam počeo sa češkim turistima, a češki planinari su označili mnoge šetnice oko Baške.


Spomenik slovu I malo ispod crkve sv. Ivana u kojoj se nalazi veliko zvono zvano Starac iz 1431. g.


Obzirom da smo kasno krenuli nećemo stići obići plato Mjesec, a ni spustiti se kanjonom Triget do mora, vraćamo se nazad do izvora Žanac od kojeg ima oko 20 min strmog uspona do stijena Portafortuna (neki kažu da su te stijene nazvane po danas napuštenom objektu nedaleko izvora gdje se nalazio disko zvan Portafortuna (preko puta bivšeg diska je parking), a još nisam pronašao po čemu se nazvao disko.)


Zašto se ne okušati se u stijeni, makar i u najlakšem smjeru do pola. Ako može ovaj pas što je valjda htio oponašati penjače,


koji je kasnije odustao i radije bio čuvar opreme. (ili se na to odlučio vidjevši nas),


možemo i mi. Ovo penjalište je dobro i ljeti jer je nakon 13 h u hladu. Ako su plažu otkrili Česi, neće vam biti teško pogoditi tko je otkrio ovo penjalište; Slovenci.


Čuo sam mađarski, slovački, slovenski, njemački i hrvatski sa zagrebačkim naglaskom. I naravno, krčke ovce, radi kojih vam savjetuju da ovdje nosite kacigu na glavi.

Ovako inače i ja penjem kad sam u formi.

Jednu penjačicu sam čuo kako je rekla kad je zadnji put penjala jedan od ovih težih smjerova da joj je bio brutalno težak. Khm, i meni bi bio. Inače, smjerove nazivaju oni koji su ih prvenstveno ispenjali, recimo u sektoru "A" su Petit beure, Trbuuh, Bodulska... , u "B" Us Bushman, Fak 4 Life (prvo ispenjali D. Fak i T. Košir), u "C", od kojih su neki na ovim fotkama, najteži No Name (valjda je bilo teško dati i ime nakon teškog uspona (je li to možda kasnije nazvan Hamsterdam?)) i nešto malo lakši od T. Košira Metulji so srečni. U sektoru "D" nešto laganije za mene, Moja prva sa 4a težine i malo teže Kratka slatka i, kako bi mogli bez nje, Baščanska ploča.


Nešto fotki za povećati da se bolje vidi.


Pogled na Bašku.


I glagoljska slova.


Za večeru domaći istarski kozji i kravlji sir, rukola i radić, uz kupovni crveni radić i rotkvicu, sa puno maslinovog ulja iz Punta, gdje su dosta uložili u maslinarstvo (naravno, i večera na visini, ali paziti da ne bude po "glavi stanovnika").


I za kraj cvijet zvončića.


DODATAK:

Za povećati dvoklikom: Ovca alpinistica (nije Dolly) malo desno od penjališta "D" i kolaž sa penjačima i fosilom kakvih ima na ovim stijenama.

- 00:35 - Komentari (39) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.