ponedjeljak, 15.11.2010.
Balade za oproštaj
Studenti Muzičke akademije u Zagrebu: Ivana Šenk, Karlo Ivančić, Dario Sabol, Ana Čehil, Robert Batelić, Una Smrekar i Nikola Kos izveli su skladbe Frederica Chopina, pod nazivom „Koncert na kraju Chopinove godine“, 14. studenog 2010. godine u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu.
Ivana Šenk izvela je Baladu broj jedan u g – molu, opus 23. Balada je nastala nedugo nakon Chopinova dolaska u Pariz, prema Mickiewiczovoj poemi Konrad Wallenrod. Kontrastom tema podsjeća na sonetni stavak. Osnovni motiv ovog komada predstavlja strah, baš kao i njegov antipod, vizionarsko blaženstvo, predstavljaju dramske ličnosti ove epopeje bez riječi.
Karlo Ivančić izveo je Baladu broj dva u F – duru, opus 38. Mickijewiczeva balada Switez bila je Chopinu poticaj za ovu baladu. Switez je ime litvanskog jezera iz kojeg se, prema predaji, svako večer čuje zveket oružja i zvonjava zvona.
Dario Sabol izveo je Baladu opus tri u As – duru, opus 47. Osnovu ove muzičke poeme, pune tajanstvenosti, predstavljaju pjev sirene i privlačna moć žubora vode.
Ana Čehil izvela je Baladu broj četiri u f – molu, opus 52. nadahnuta je Mickijewiczovom poemom Tri brata, po svojoj formi je srodna rondu. Njezina repriza ne predstavlja ponavljanje, nego obogaćenje i preobraženje u dinamičkom pogledu i podizanju na viši stupanj izražajne snage, u pojačanoj gustoći glazbenog tkiva i unošenju dramatskih elemenata.
Robert Batelić izveo je Scherzo broj tri u cis – molu, opus 39. Scherzo broj tri suočava se s antitezom koja je spasila Chpoina od fiksnih ideja i omogućila mu da svoje rastrzavanje izrazi kroz umjetnost. Osjećaj vedre pobožnosti koji se izražava kroz koral, u kojem svaka fraza završava melodioznim pjevom zvončića, predah je od silovitosti dva bočna dijela ovog triptiha.
Una Smrekar izvela je Scherzo broj četiri u E – duru, opus 54. Scherzo broj četiri po svojem je karakteru veoma različit od ostalih kompozitorovih djela ove vrste. Nosi više vedrine i elegancije, nego ozbiljnosti i dubokoumnosti. Nastao je u razdoblju Chopinova spokojstva i sreće. Skladan je kao sonatni rondo, prijelazni tip između ronda i sonatnog oblika.
Nikola Kos izveo je Andante spianato i velika briljantna poloneza u Es – duru, opus 22. Poloneza je stari poljski ples u tročetvrtinskoj mjeri. Izvorno je bila prateća plesna glazba pri svećanom mimohodu poljskog plemstva koje je proslavljalo krunidbu svojeg kralja. Adante spianato i veliku briljantnu polonezu, kompozitor je posvetrio, Madame d´Este.
Frederic Chopin obilježio je dvjesto godina rođenja 2010. godine, te su se njegove skladbe izvodile u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, Hrvatskoj i ostalim europskim gradovima tokom cijele godine.
Uploaded with ImageShack.us
Biografija Frederica Chopina
Frederic Francois Chopin poljski je skladatelj. Djelovao je u Beču, Munchenu i Stuttgartu, jer je zbog političke situacije morao napustiti Poljsku 1830. godine. Pad Varšave nadahnuo ga je da napiše Revolucionarnu etidu, jedno od svojih najpoznatnijih djela. Najplodnije razdoblje njegova stvaralašva bilo je u Parizu gdje je upoznao francusku književnicu Auroru Dudevant s kojom je proveo deset godina. U Parizu je prijateljevao sa slikarom Delacroixom, književnikom Hugom, pjesnikom Lamartineom i svojim kolegama glazbenicima.
Samsotalne kocerte održavao je kao osmogodišnji dječak. Posljednju turneju po Engleskoj i Španjolskoj održao je 1848. godine.
Rodio se je u gradu Želazowa Wola 1. ožujka 1810. godine, a umro je u Parizu 17. listopada 1849. godine.