Nočas zvijezde nježno šapuću na nebu noćas neću zaplakati
pa nisam plačljivica jer znam da češ ipak
doći jesi mi rakao da sam ti sve, da te je ona ostavila i da ti
je žao šta si ostavio mene za oproštaj me moliš.Opraštam ti
ljubavi jer moja je ljubav velika, dali kad
pomisliš na mene, na usne moje spojene na usne tvoje.
Moja ruka u ruci tvojoj, srce moje u srcu tvojem,
tjelo moje uz tvoje, čekam te, dolaziš ali več
kuca ponoć, po tisuću riječi po tisuću poljubaca i
samo jedno obečanje vratit ču se jednog dana.
Izjaviš mi ljubav a u zoru isploviš na plovidbu po moru bez
poljupca i pozdrava samo si mahnuo sa palube broda i viknuo čekaj
me vratit ču se jednog dana.I čekam ja danima i sanjam te dušo
noćima, i prošle su godine i ljubim te još uvijek istim žarom,
a kad u zoru doplovio brod ja čekam godinama mog mornara,
silaziš sa broda, kosa ti prosijeda pogledi nam se sreli i srca zadrhtila.
Čekala godinama mornara a
dočekala svog admirala.

Admiral
31 kolovoz 2007komentiraj (3) * ispiši * #




























