Margelov institut iz Zagreba, kao nakladnik, s ponosom će kroz naredno vrijeme predstaviti nastavak "Magnissimum Crimena", najnoviju knjigu Salamona Jazbeca pod naslovom "Sociologija hrvatskog revizionizma", s podnaslovom "Predjasenovačka i pojasenovačka glavinjanja u Hrvata". Ova opsežna studija na 464 stranice A4 formata, margina ispunjenih slovima, simbolično želi poručiti da su Margelov institut kao izdavač knjige ali i sam autor stavljeni na margine hrvatskog društva, koje je opasno zabrazdilo u revizionizam na svim nivoima, od vrha do dna, da se istina o povijesnom revizionizmu kao izrazito negativnom fenomenu mora neprestano razotkrivati, isti suzbijati istinom, jer je pojava revizionizma nešto što je postalo rak rana našeg društva, posebice od 1990-tih na ovamo. Specifičnost hrvatskog povijesnog revizionizma jest da se on nalazi u službi zločina i zločinačkih ideologija najcrnjeg vremena, a to je dio hrvatske povijesti za vrijeme nastajanja i trajanja fašističkog ustaškog režima i nakon njega, dok se danas isti režim nastojao i nastoji opravdati svim mogućim sredstvima, a antifašistički pokret sotonizirati do krajnjih granica, ne poštujući ni žrtve fašizma, žrtve Holokausta i genocida. Stoga je omot knjige ispunjen crnilom koje sugerira najmračniji dio hrvatske povijesti, mračni hrvatski revizionizam, ponor bez dna u koji smo strmoglavljeni onog trenutka kada smo kao društvo obezvrijedili prave istine o nama samima, o našoj povijesti koja nije samo crna i fašistička već je ona osvjetlana antifašističkom borbom hrvatskog naroda za slobodu od 1941. do 1945. godine. Ta borba i ti ljudi su obavijeni smogom revizionizma koje producira hrvatsko društvo na svim segmentima što je tragično jer nema gotovo nikakvoga otpora, dok se svaki pokušaji otpora guše već na samom začetku.

Knjiga obrađuje teme kao što su hrvatski klerikalizam, Stjepan Radić, Vlatko Maček, HSS, Izvorna hrvatska seljačka stranka Milivoja Ašnera, profašističko udruženje "Hrvatski junak", zatim se govori o antimasonskoj histeriji u Slavoniji prije Drugog svjetskog rata, antikomunističkoj, antisemitskoj i antimasonskoj djelatnosti u Banovini Hrvatskoj, Alojziju Stepincu, o prvoj žrtvi Holokausta za Grad Zagreb, hrvatskim navijačima, serijama "Duga mračna noć" i "Ponos Ratkajevih", zatim kako je u Hrvatskoj obilježena šezdeseta godišnjica pobjede nad fašizmom, o posjetu bivšeg predsjednika RH Izraelu, ali i revizionizmu u hrvatskim gradovima Zadru, Dubrovniku, Požegi, o Teslinoj godini, generalu Koradi, o odnosu Hrvatske prema Auschwitzu i druge teme, koje svojom sociološkom analizom daju između ostalog i odgovor na pitanje zašto se dogodio Jasenovac te zašto sve do danas kao društvo nemamo odgovoran stav prema onome što se tamo dogodilo.

Stručni recenzent je prof. dr. sc. Svetozar Livada, sociolog iz Zagreba, a izvršni urednik izdanja je Alen Budaj.

Izdanje se može nabaviti kod nakladnika po cijeni od 200,00 kn uvećano za troškove slanja (25,00 kn po knjizi).

PDF verzija knjige može se dobiti na CD-u za 50,00 kn uvećano za troškove slanja (10,00 kn).

Iznos se može uplatiti na žiro-račun Instituta, kopiju uplatnice s podacima o adresi naručitelja poslati e-mailom odnosno faxom, nakon čega isporučujemo knjigu.