Marana tha
subota, 25.02.2006.
Malo su kičaste ove sličice, al' nekako nisam mogla ne stavit' ih.... valjda zbog ovog tmurnog sivila vanjskog.... a psalam je MILINA!   Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i sve što je u meni, sveto ime njegovo! Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i ne zaboravi dobročinstva njegova: on ti otpušta sve grijehe tvoje, on iscjeljuje sve slabosti tvoje; on ti od propasti čuva život, kruni te dobrotom i ljubavlju; život ti ispunja dobrima, k'o orlu ti se mladost obnavlja. Jahve čini pravedna djela i potlačenima vraća pravicu, Mojsiju objavi putove svoje, sinovima Izraelovim djela svoja. Milosrdan i milostiv je Jahve, spor na srdžbu i vrlo dobrostiv. Jarostan nije za vječna vremena niti dovijeka plamti srdžba njegova. Ne postupa s nama po grijesima našim niti nam plaća po našim krivnjama. Jer kako je nebo visoko nad zemljom, dobrota je njegova s onima koji ga se boje. Kako je istok daleko od zapada, tako udaljuje od nas bezakonja naša. Kako se otac smiluje dječici, tako se Jahve smiluje onima što ga se boje. Jer dobro zna kako smo sazdani, spominje se da smo prašina. Dani su čovjekovi kao sijeno, cvate k'o cvijetak na njivi; jedva ga dotakne vjetar, i već ga nema, ne pamti ga više ni mjesto njegovo. Al' ljubav Jahvina vječna je nad onima što ga se boje i njegova pravda nad sinovima sinova, nad onima što njegov Savez čuvaju i pamte mu zapovijedi da ih izvrše. Jahve u nebu postavi prijestolje svoje, i kraljevska vlast svemir mu obuhvaća. Blagoslivljajte Jahvu, svi anđeli njegovi, vi jaki u sili, što izvršujete naredbe njegove, poslušni riječi njegovoj! Blagoslivljajte Jahvu, sve vojske njegove, sluge njegove koje činite volju njegovu! Blagoslivljajte Jahvu, sva djela njegova, na svakome mjestu vlasti njegove: blagoslivljaj Jahvu, dušo moja! (Ps 103) |
- 20:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #
utorak, 21.02.2006.
OPEN THE EYES OF MY HEART
|
Open the eyes of my heart Lord, Open the eyes of my heart, I want to see you, I want to see you. (X2) To see you high and lifted up, Shining in the light of your glory, Pour our your power and love, As we sing holy, holy, holy. (Delirious?)  |
- 20:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #
subota, 04.02.2006.
 Zanimljivo je da Isus iz Nazareta nije niti od jednog apostola zahtijevao da bude kao drugi. Čak nije od apostola zahtijevao da misle i govore kao On. On im je poslao Duha Svetoga da se u slobodi svaki od njih odluči za njegov put, ali da svaki ostane svoj original, pa čak da svaki može još griješiti i odstupiti od njega, ako to želi. Na toj se duhovnoj slobodi gradi Crkva i može se graditi bolji svijet. Jer, čovjek se svega može odreći, ali ne samoga sebe. Ne može se odreći onoga što mu je dao Bog, što je njegov original, koji jedino obogaćuje svijet i koji čovjeka vodi u život. Tomislav Ivančić, Odvažnost u predanju |
- 15:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #
|
Dapače, oholica zna prezirati Boga. Sjećamo se prvih komunističkih dana, kad nam se govorilo da će ljudi sami stvarati oblake, da Boga nema i nikad ga nije bilo, da je religija samo čovjekova nadgradnja, da je to čovjekovo otuđenje. Sjećamo se kako su Beatlesi izjavljivali da su slavniji od Isusa Krista. Sjećamo se kako su rikmski carevi proglašavali bogovima, te kako se i Julije Apostata, rimski car, pobunio protiv kršćanske vjere, ali je na kraju umirući priznao: "Galilejče, pobijedio si". Hitler je bio siguran da će biti gospodar svijeta. Jednako je teko Staljin, u svom užasnom egzistencijalnom strahu, smatrao da će se podignuti na najviši položaj na leševima milijuna ljudi. Komunistička ideologija je smatrala da će uništiti zlo u svijetu dajući nam materijalno bogatstvo, da će svaki postati dobar. Zaratila se protiv Boga da bi na njegovo mjesto postavila male bogove - ljude. Tomislav Ivančić, Odvažnost u predanju |
- 15:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #
|
Ohol čovjek je devijantan u intelektu, ali i u savjesti. On je umišljen, a to znači da ne misli realno, jer smatra da je on sam sebe stvorio te se stoga ima pravo uzdizati u svojim kvalitetama, kao da je njegov uspjeh plod samo njegovih napora, kao da ima ključ uspjeha samo u svojim rukama. Ohol čovjek je naivan i potreban sućuti i samilosti. Ohol čovjek prezire druge jer smatra da se oni ne znaju truditi kao on. Oholica ne vidi da su ljudi različito obdareni. On smatra da svi imaju jednake sposobnosti i jednake uvjete za život i rad. On će smatrati da je čovjek koji je psihički bolestan sam za to kriv, da je čovjek koji ide na ispovijed sam kriv jer je griješio, što oholica smatra da ne čini. Oholica smatra da je svatko kriv za svoje patnje, bolesti pa i smrt. Drugim riječima, on ne zna da postoji Bog, gospodar neba i zemlje i providonosni voditelj svake ljudske sudbine. On previđa da se nalazimo u Stvoriteljevoj, a ne našoj zemlji. Tomislav Ivančić, Odvažnost u predanju |
- 15:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #
0
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Zaista, zaista, kažem vam: Tko vjeruje u mene, činit će djela koja ja činim; da veća će od njih činiti jer ja odlazim Ocu. I što god zaištete u moje ime, učinit ću, da se proslavi Otac u Sinu. Ako me što zaištete u moje ime, učinit ću. (Iv 14,12-14). 
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||