Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Linkovi
SanovnikPelješac
Mali Ston
src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Na kraju malostonskog zaljeva, pod brdom Bartolomija, opasan zidovima koji ga povezuju sa velikim bratom Stonom, i koje su ga branile tijekom stoljeća smješten je Mali Ston. Na sjevernoj strani "malog mora", godinama poznat po uzgoju kamenica, dagnji i vrhunskim restoranima i danas dokazuje važnost koju su Mali Ston i Ston imali za Dubrovačku republiku. Mali ston je izgrađen 1334 godine, a do 1347 bio je potpuno opasan zidom. Tvrđava koruna koja je dobila ima po kruni, na koju sa svojih pet kula podsjeća, bila je glavni vojni objekt u Malom Stonu. Također jedna je od 5 tvrđava u cijelom kompleksu zidina. Bartolomija koja je ime dobila po svecu zaštitniku oružja je na najvišem vrhu brda. Na obrnocima sa Stonske strane smještena je tvrđava Podzvizd, a Veliki Kaštio je čuvao stosnku luku. Uz tvrđave, 40ak kula su bile sastavni dio zidina. 1358. godine su podignuta lučka vrata na kojima je kasno romanički kipo Svetoga Vlaha. Luka je završena 1940 godine, a izgradnja je tekla po uzoru na drubrovačku gradski luku, tako da ima valobran u moru ispred luke, skolonište za brodove - Orsan, te minijaturnu verziju obrambenog krila luka sa kulom koja kopira dubrovačku porporellu. Tijekom stoljeća stanovnici malog stona su se bavili rubarstvom, uzgojom poznatih malostonskih kamenica i dagnje, te u novije vrijeme turizmom i prvoklasnim ugostiteljstvom čji restorani su nadaleko poznati kao simbol ovoga mjesta. Villa Koruna, Bota Šare, Kapetanova Kuća , hotel Ostrea nude vrhunske morsku hranu. Malostonska župa sv.Antuna opata svoje utemeljenje slavi na Tijelovo, i 2009 godine je doživjela 700 obljetnicu za koju je župna crkva sv. Antuna Opata temeljito obnovljena. Na svetkovinu Korosante, kako se u ovim krajevima naziva Tijelovo, ribari iz Malog Stona, Hodilja, Malog Sela, Luke, Dube Stonske, Malog i Velikog Voza, okite svoje ferale na brodicama i upute se na misno slavlje u Mali Ston. Misno slavlje počinje u crkvi Sv.Antuna Opata, smještenoj na samom vrhu grada, uz trvđavu Korunu, odakle procesija vjernika prolazi kroz gradske ulice, spušta se u luku, gdje tada ribari pale svoje ferale i veslajući prate procesiju do crkve Sv.Ane uz koju je i gradsko groblje. Nakon toga procesija se vraća u crkvu. Okićene brodice sa upaljenim feralima, dok vjernici u proocesiji pjevaju Bliže, o Moj Bože stvaraju sliku zbog koje nećete požaliti ako za ovaj blagdan posjetite Mali Ston. |
|
Mali Ston je nadaleko poznat po svojim kamenicama, pa vam donosimo mali pregled nepoznatih stvari o njima.  Kako kamenice dišu? Kamenice dišu na sličan način kao i ribe, koristeći škrge i tijelo. Tijelo je pokriveno tankim žilama koje vrše razmjenu kisika i ugljičnog dioksida. Malo, trokomorno srce, smješteno ispod mišića za zatvaranje, pumpa bozbojnu krv u sve dijelove kamenice. Par bubrega, smještenih postranice od mišića pročišćava krv. Muške ili ženske kamenice? Ne postoji način da se odredi spol kamenice po obliku ljušture. Iako su kamenice odvojena spola, one mogu promijeniti spol više puta tijekom svog životnog vijeka. Spolni organi koji proizvode I jajašca I spermije okružuju probavne organe. Kako kamenica stvara bisere? Određene vrste kamenioca, stvaraju bisere kad strano tijelo uđe u tijelo kamenice. Kamenica stvara sedef, kombinaciju kalcija i proteina, te njime oblaže strano tijelo, kako bi se zaštitila od iritacije i ozljeda. Te na taj način prozvodi bisere "R" Mit Gledano po kalendaru iz nekih prošlih vremena, narod je govorio da se kamenice jedu samo u mjesecima koji imaju “R” u sebi, kao September, Oktobar,..itd. Mit je vjerovatno nastao u vremena kada su se lako kvarljive kamenice transportirale bez prikladnog hlađenja i lako kvarile. Transport u mjesecima sa “R” je bio sigurniji, jer su ti mjeseci hladnije doba u godini. Uz to mitu pogoduje činjenica da su kamenice kroz ljetne mjesec slabije ishranjene jer troše energiju na razmnožavanje Kamenice i prehrambena vrijednost Kamenice su ne samo ukusne, one su I uravnotežene namirnice, koje sadrže proteine, ugljikohidrate i masti. Kamenice su odličan izvor vitamina A, B1, B2, B3 , C i D . Četiri ili pet srednjih kamenica sadrže preporučeni dnevni unos željeza, bakra, joda, magnezija, kalcija, cinka, mangana i fosfora. Zdravstveni savjet Zbog činjenice da kamenice mogu sadržavati neke bakterije, osobe s kroničnom bolesti jetre, oslabljenim imunim sustavom ili rakom trebaju izbjegavati sirove kamenice. |
