21

ponedjeljak

prosinac

2020

Ekološka odjeća

Tri su osnovne potrebe koje čovjek posjeduje i to su za hranu, odjeću i sklonište. Globalna tekstilna i odjevna industrija zasigurno će biti ogromna, jer ispunjava drugi osnovni čovjekov zahtjev. Trenutno vrijedi 480 milijardi dolara, a očekuje se da će uskoro doseći 700 milijardi dolara. To je zato što ljudi postaju sve svjesniji načina odijevanja. To je postalo sredstvo za stvaranje dojma i predstavljanje njihove osobnosti. Svi žele ostaviti dojam različitom i modernom odjećom.

No, tužna je činjenica da je ljudska pohlepa da izgleda privlačno i nosi glamuroznu odjeću na kraju naštetila okolišu. Tekstilna industrija jedna je od najzagađivača koja oslobađa svjetske industrije. Istraživanja pokazuju da tek pet posto ukupnog prostora odlagališta otpada na tekstilni otpad. Osim toga, 20 posto cjelokupnog onečišćenja slatke vode nastaje tretiranjem i bojanjem tekstila

Tekstilne tvornice generiraju petinu svjetskog industrijskog zagađenja vode i za izradu odjeće koriste 20 000 kemikalija, od kojih su mnoge kancerogene. Samo kineske tvornice tekstila proizvode oko tri milijarde tona čađe - onečišćenja zraka povezanog s bolestima dišnog sustava i srca - sagorijevanjem ugljena za energiju.

Tekstilna industrija svakodnevno koristi milijune litara vode. Problem ipak ne leži u velikoj upotrebi! Otpad se ne obrađuje radi uklanjanja onečišćujućih tvari prije nego što se odloži u vodena tijela. Otpadna voda obično sadrži PBDE, ftalate, organokloride, olovo i mnoge druge kemikalije koje uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme i bolesti kod ljudi.

Postalo je krajnje potrebno smanjiti onečišćujuće tvari koje emitira tekstilna industrija. Kontaminacija zraka, vode i zemljišta tekstilnom industrijom i njezinim proizvodnim jedinicama sirovina postala je ozbiljna prijetnja okolišu. Ugrozila je život ljudi i raznih drugih vrsta na Zemlji. Globalno zagrijavanje izravna je posljedica onečišćujućih tvari koje ispuštaju takve industrije. Također dugoročno uzrokuje štetne bolesti i zdravstvene probleme kod ljudi koji se izlažu zagađivačima.

Korištenje organskih sirovina može pomoći u borbi protiv emisije onečišćujućih tvari od strane tekstilnih jedinica. Organski pamuk je posebno koristan jer se u proizvodnji pamuka traži maksimalna količina pesticida i gnojiva. Osim toga, otpad koji nastaje u tvornicama za proizvodnju tekstila prije obrade treba preraditi na način da u njemu nema otrovnih kemikalija. Treba pribjeći ekološkim metodama uzgoja i proizvodnje.

Da biste osigurali da vaša garderoba ne šteti planeti, krenite u održivu kupnju. Sve je veći popis tvrtki koje su postavile za misiju stvoriti ekološki prihvatljivu odjeću s odgovornim materijalima i održivim praksama tijekom cijelog postupka, od korištenja tvornica na solarni pogon do materijala za kompostiranje. Ovo su najbolje marke za pronalaženje ekološke odjeće s modernim dizajnom.

1. DL1961. ...
2. Pact. ...
3. Cienne. ...
4. United By Blue. ...
5. Alternative Apparel. ...
6. Threads 4 Thought. ...
7. Amour Vert.
8. Thought Clothing

07

ponedjeljak

prosinac

2020

Recikliranje CO2

Kroz povijest svaka generacija ljudi imala je određene probleme i dostignuća koji su obilježili njih i to određeno razdoblje. Generacije prije nas su bile obilježene industrijalizacijom, ratovima, borbom za ljudska prava i jednakost itd. Ono što obilježava našu generaciju i naše vrijeme kao dostignuće je pojava i razvoj interneta, digitalizacija i razvoj te industrije općenito, a problem s kojim se ljudi u 2020.godini bore (osim corone) i zasigurno će se boriti u budućnosti je problem zagađanja okoliša.

U ovom blogu htjeli bismo ukazati na novu perspektivu u borbi sa zagađenjem okoliša i globalnim zatopljenjem. Kroz medije se stalno govori o Pariškom sporazumu i njegovom cilju smanjenja stakleničkih plinova te smanjenja korištenja fosilnih goriva, korištenju obnovljivih izvora energije, električnim autima, no realnost je malo drugačija. Fosilna goriva će i dalje ostati u uporabi jer kompletno prebacivanje na korištenje obnovljivih izvora energija zahtjeva veliku promjenu u infrastrukturi i da bi uopće došlo do toga treba će proći još niz godina, a u međuvremenu i dalje se sjeku šume i dalje se traži nafta i zemni plin. Kada se priča o borbi sa zagađenjem često se povlači argument električnih auta i koliko su oni dobri i korisni za borbu sa zagađenjem, ali ako pogledamo s druge strane na količinu auta na svijetu, količinu cijele infrastrukture koja je namijenjena automobilima koji koriste fosilna goriva jasno nam je da ta promjena neće doći odjednom i naravno nam je jasno da za tako veliku promjenu treba jako velika količina novca. Pitanje je zašto bi sve to radili i trošili ogromne količine novca na to ako imamo zagađenu atmosferu punu CO2?
Sada zasigurno mislite da je ovo bezvezno pitanje koje samo sebi odgovara. To bi sve baš zato što imamo zagađenu atmosferu punu C02, ali što ako možemo taj CO2 reciklirati i ponovno ga koristiti? Znastvenici tvrde da je to moguće uz postojeće tehnologije te uz korištenje obnovljivih izvora energije. Jedan od koncepata je koncept solarnih otoka koji su razvili znanstvenici u Švicarskoj i Norveškoj. Njihova je ideja napraviti velik broj plutajucih solarnih otoka koji bi pomoću solarnih ploča proizvodili električnu energiju koja bi pokretala proizvodnju vodika i izvlačenje CO2 iz morske vode, te bi onda vodik i CO2 koristili za proizvodnju metanola koji može biti korišten za gorivo. 70 ovakvih otoka bi tvorilo jedan cluster koji bi zauzimao površinu od 1 kvadratnog kilometra te njihove projekcije kažu da bi trebalo otprilike oko 3 milijuna otoka koji bi reciklirali sav CO2 u atmosferi. Prvi solarni otoci trebali bi biti pušteni u uporabu 2025.godine. Namjena ovog teksta nije diskreditiranje električnih auta ili Pariškog sporazuma, koji su dobri pokušaji i pokazatelj da je nekog briga, već ukazivanje na nove perpsektive koje se rađaju unaprijeđivanjem tehnologije i koje će nam zasigurno pomoći u borbi s globalnim zatopljenjem.


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.