26
ponedjeljak
listopad
2020
Umijeće slušanja
Svijet u kojem živimo karakterizira volatilnost, nesigurnost, složenost i nejasnost. Oni koji toga nisu bili svjesni do nedavno vjerojatno su isto osvijestili pojavom virusa COVID-19 i života u uvjetima „novog normalnog“. Postavlja se pitanje kako se prilagoditi takvom svijetu i što napraviti da ga učinimo boljim? Naravno, nemoguće je dati jedinstven i univerzalan odgovor na ovo pitanje, ali o njemu svakako treba promišljati. U ovom članku ćemo se baviti slušanjem kao jednim od mogućih načina za bolju prilagodbu i promjenu svijeta.
Za početak, treba podsjetiti da čuti i slušati nisu sinonimi. Konzultant za zvuk Julian Treasure u svom TED talk-u „5 ways to listen better“ definira slušanje kao dodavanje značenja zvuku, dakle riječ je o misaonom procesu. Ipak, većina ljudi prilično nesvjesno obavlja tu aktivnost. Zašto je to tako i što je u tome pogrešno? Od svih komunikacijskih vještina, slušanje se uči prvo i najkraće, a koristi se najviše. Prema Treasureu čak 60% vremena u komunikaciji provedemo slušajući, a samo 25% onoga što čujemo zapravo uspijemo percipirati. On ističe kako „gubimo naše slušanje“ jer živimo u glasnom svijetu gdje nas se lako dekoncentrira. Vezano uz to, u svom TED talk-u „Why architects need to use their ears“ objašnjava kako pri dizajnu prostora u kojemu se ljudi kreću, od ulica preko javnih ustanova i poslovnih zgrada do naših domova, treba razmišljati o zvuku i time doprinijeti kvaliteti slušanja, ali i života. Primjerice, buka u bolnicama loše utječe na produktivnost medicinskog osoblja, ali i na oporavak pacijenata. Nadalje, nestrpljivi smo, naša pažnja se teško usmjerava, možemo zapisati i snimiti ono što čujemo pa nema potrebe da se na isto koncentriramo. No, slušanje nam omogućava razumijevanje koje je temelj svega. Moramo razumjeti kako stvari funkcioniraju kako bismo izbjegli pogreške i kvarove, te kako ljudi razmišljaju i što osjećaju kako bismo izbjegli osobne, profesionalne, političke i druge sukobe, te s njima povezane troškove koji mogu biti itekako visoki. Treasure objašnjava 5 načina kako bolje slušati: 3 minute dnevno provesti u tišini, izdvojiti nekoliko stvari koje čujemo u buci primjerice koliko različitih kanala razgovora čujemo u kafiću, uživati u svakodnevnim zvukovima poput perilice rublja, staviti u kontekst ono što čujemo i voditi se akronimom RASA – receive, appreciate, summarize, ask. Treba usmjeriti pažnju na govornika, pokazati razumijevanje s „hmm“ , „ok“ i sl., zaključivati i parafrazirati s „dakle“ kako biste provjerili jeste li dobro shvatili, te postavljati pitanja kako biste riješili eventualne nejasnoće. U kompleksnom svijetu koji nas okružuje posebnu važnost imaju učenje i razvoj, a učimo slušajući jer govoreći samo ponavljamo ono što već znamo. Također, kompleksnost od nas traži agilnost i rad na sebi, a slušanje se može naučiti iako se u procesu formalnog obrazovanja nažalost ne uči. Vođe u poduzećima trebaju biti dobri slušatelji kako bi bili efikasni i efektivni u svom radu jer su upravo oni ti koji trebaju „pomiriti“ različite interese različitih dionika, a kako bi to mogli prvo ih moraju čuti i razumjeti. S obzirom na to da se poslovanje danas odvija u uvjetima neizvjesnosti, konstantno treba biti fokusiran na nove zahtjeve, potrebe i probleme koje komuniciraju dionici poduzeća.
Ovim člankom čitatelja želimo potaknuti da osvijesti važnost aktivnog slušanja i koristi koje ono može donijeti u osobnom razvoju, te međuljudskim odnosima u privatnom i profesionalnom životu, te motivirati na trening svoje vještine slušanja.
komentiraj (5) * ispiši * #
12
ponedjeljak
listopad
2020
The Corporation(2003.)
Dokumentarni film „The Corporation“ redatelja Marka Achbara i Jennifer Abbott
prikazuje razvoj i značaj korporacije od prvih osnovanih korporacija do danas, odnosno 2003. godine kad je snimljen. Kroz više desetaka intervjua s izvršnim direktorima korporacija iz različitih industrija, marketinškim stručnjacima, psiholozima, filozofima, akademicima i ostalim stručnjacima iz različitih područja, među kojima su Noam Chomsky, Naomi Klein, Milton Friedman, Howard Zinn, Vandana Shiva i Michael Moore, daje uvid u segmente života ljudi na koje korporacija u modernom svijetu ima utjecaj. U filmu je prikazana moć koju korporacije imaju nad pojedincem, društvom i okolišem, te su u tu svrhu prikazane brojne potresne i šokantne scene koje za cilj imaju osvijestiti gledatelje i potaknuti ih na promišljanje i raspravu. Film u središte razmatranja stavlja višedimenzionalni sukob između ekonomskog profita i dobrobiti zajednice, sadašnjih i budućih generacija, očuvanja okoliša i eksploatacije, tržišta i politike, moći i odgovornosti, zakonskih i moralnih normi, interesa vlasnika, zaposlenika, kupaca i ostalih dionika. Iako smo mi kao tim svjesni moći i utjecaja koje moderne korporacije danas imaju, film nas je prilično potresao i upoznao s nekim primjerima iz poslovne prakse za koje do sad nismo znali. Upravo zbog problema istaknutih u ovom filmu, smatramo kako je društvena odgovornost poduzeća sve važniji aspekt suvremenog poslovanja te nam je drago da na studiju poslovne ekonomije imamo mogućnost slušati kolegij na tu temu i upoznati kolege koji taj aspekt poslovanja također smatraju važnim.
Smatramo da je trenutnu situaciju jako teško promijeniti zbog toga što većina velikih korporacija danas jednostavno ne mari za društveno odgovorno poslovanje. Želja za ostvarenjem profita, stjecanjem konkurentske prednosti i zauzimanjem boljeg položaja na tržištu prevelika je da bi se tom problemu pristupilo brzo i efikasno, odnosno na način koji ova situacija zahtijeva. Smatramo da današnje velike korporacije samo djelomično brinu o problemu društvene odgovornosti te ne žele dublje i na primjeren način poraditi na tome zato što je takav način rada jako duboko u svih njihovim razinama obavljanja posla te bi cijelo prebacivanje poslovanja na društveno prihvatljivi način za njih bilo preskupo i neučinkovito. Mislimo da se srž problema ne mijenja, nego da se javnosti prikazuju samo mali koraci ka poboljšanju koji su, pogledamo li širu sliku poslovanja, zanemarivi.
Završili bismo svoj prvi post u želji i nadi da ćemo kroz semestar zajedno i jedni od drugih puno toga naučiti na temu društveno odgovornog poslovanja, te da ćemo isto znati primijeniti kada u svojoj karijeri dođemo na pozicije moći.
komentiraj (4) * ispiši * #
