Ubijaju me ove vrućine. Ja ne voliti vrućinu. Ja ne podnositi vrućinu! Ali zato volim zimu. Onu pravu, kada napada puno snijega koji skripi pod nogama, kada ujutro udahnem i osjetim očne jabučice kako se lede a sinusi eksplodiraju od prenagle promjene temperature. To volim. Volim kada je vani hladno a ja sam doma u toplome. Volim ležati na tepihu i čitati knjigu. Po ovim vrućinama ne može se ležati nigdje osim u kadi. Ali i to nosi određene nuspojave
Nebitno. Gledala sam sinoć Otrovno pero tj. film o markizu de Sadeu. Odličan film. Odlična povjesna ličnost. Ulogu De Sadea u ovom filmu tumači Geoffrey Rush (koji se proslavio ulogom pijaniste u filmu Sjaj). Zvijezda Cameronovog Titanica Kate Winslet igra mladu pralju Madelaine Le Clerc koja na svjetlo dana iznosi posljednje De Sadeove rukopise koje ovaj ispisuje zatočen u ludnici. Joaquin Phoenix glumi svećenika - oca De Coulmiera koji sa De Sadeom raspravlja o moralu i grijehu, a Michael Caine doktora Royer-Collarda kojeg je lično Napoleon zadužio da se pozabavi pacijentom De Sadeom. Kritičari ističu da je riječ o moćnom filmu u čijoj su atmosferi podjednako prisutni erotika i filozofija.
Donatien Alphons Francois, markiz de Sade rođen je 2. lipnja 1740., a umro je 2. prosinca 1814. nakon što je u zatvorima proveo gotovo trideset godina.
Iako ga većina smatra bolesnikom i perverznjakom, sama riječ sadizam nastaje iz njegova prezimena, ja ga smatram odličnim filozofom. Što se može zaključiti i iz filma ali najviše iz njegovih djela.
Za licemjere su njegova djela prljava, jer odbijaju sami sebi priznati da imaju tu sadističnu crtu koju sam de Sade nije skrivao. Isto se provlači i kroz film. Njega je u ludnici dokrajčio licemjer koji je glumio finoću a sam je bio sadist bez premca i perverznjak nad perverznjacima.
Neću opisivati njegove "igrice" i razloge zašto je većinu vremena boravio po zatvorima, a zašto je zatvoren u ludnicu možete i sami pročitati iz njegovih djela ili pogledati film. Naglasit ću samo da je nemoralna i ateistička filozofija njegovih djela utjecala na mnoge od Baudelairea do Dostojevskog. Flaubert, Swinburne i Apollinaire slavit će ga kao najslobodniji duh koji je ikada postojao. I u tome se slažem, za vrijeme u kojem je živjeo bio je libelaran i pokušao se boriti protiv licemjerja ali tu je bitku izgubio.

Ilustracija iz Justine u izdanju 1797. godine

Zabrijala sam pa se post malo odužio ali htjela bih reći još samo da sva se njegova filozofija svodi na nihilističko obaranje svega, svega osim zločina i razbludnosti, sam predstavlja antipod kršćanstvu i racionalizmu, pa se za njegov slogan i simbol suprotstavljanja Descartesu može uzeti igra riječi, parafraza Descartesovog slavnog stava: Cogito ergo sum postaje Coito ergo sum.....
Njegova poznata djela; Nova Justina, Filozofija u budoaru i 120 dana Sodome....