svakom loncu poklopac

Jugo će kažu......

Novi pokušaj ribolova. Isplovili smo u subotu večer s nadom i teškim optimizmom da ćemo uspjeti jer je vjetar bio u opadanju. Osjetili smo da nas malo valja i da će nas takvo vrijeme samo izmučiti pa smo se odlučili vratili. U samo 15 minuta razlike vjetar se toliko pojačao da smo se jedva privezali. Još jedan dokaz kako je priroda nepredvidljiva. Dobro, možda je po najavi vrijeme bilo predvidljivo.....i inače se ne treba poigravati s njim. Jer se radi takvih stvari gubi glava. Na moru, na planini, u prometu....radi jedne loše procjene nema više povratka. Ne kažem da sam dovoljno oprezna, ipak znam čačkat gdje ne treba, ali toga čovjek barem treba biti svjestan.

Tek sam sad po datumu shvatila otkada nisam pisala. Pa to je skoro mjesec dana! Woouuuv! Ali nije se u tom periodu ništa značajno nije dogodilo osim još jednog pokušaja ribolova. Tajo i ja smo ulovili svak po pola lignje. Takav je bio dogovor, da svima kažemo da smo ulovili po pola, jer se njemu uhvatila a ja sam je ipak izvukla (što je kod ribolova jako važno jer se može lako otkačiti :)) A onda nas je kiša potjerala kući. Inače, uskoro prelazim na plan B i baš sam zadovoljna. Inače, plan B uvijek mora postojati. Točnije, otkako smo dogovorili plan B smirila mi se štitnjača i to me gura naprijed. Baš me zanima hoće li tada nastat skandal koji očekujem (?) ili ću se ugodno iznenadit mirnom reakcijom. Ostaje mi samo čekati...

Sve vas čitam i s vremena na vrijeme komentiram, ovisno o vremenu.
Puno vas pozdravlja uvijek vaša nikad svoja Mara Pogibejčić!