SARAJEVO Najava odlazećeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna o neizbježnosti crtanja novih granica unutar BiH nikoga nije iznenadila. Prekrajanjem unutarnjih granica Bosne i Hercegovine danas se bave gotovo svi politički subjekti u ovoj zemlji, pa čak i srpske stranke, kojima sadašnje stanje i te kako odgovara. S prvim konkretnim prijedlogom unutarnjeg preustroja države izišli su i utjecajni članovi vodeće bošnjačke stranke, SDA. Utjecajni član te stranke i stručnjak u oblasti prava i političkih sustava Omer Ibrahimagić na zadnjoj sjednici Savjeta SDA predložio je ukidanje Federacije BiH i reorganizaciju kantona, napomenuvši da egzistiranje Federacije samo daje legitimnost opstanku Republike Srpske.
Ibrahimagić je iznio i konkretan prijedlog teritorijalnog preustroja BiH, koji je naišao na prilično pozitivne reakcije najutjecajnijih članova SDA. Po tome prijedlogu, došlo bi do spajanja Tuzlanskog i Posavskog kantona, te Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona. Dva hercegovačka kantona, Zapadnohercegovački i Hercegovačko-neretvanski, također bi se ujedinili, a njima bi se pripojile i neke općine iz sadašnjeg Hercegbosanskog kantona, Livno, Kupres i Tomislavgrad. Ostale općine iz toga kantona, a to su Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar, pripojile bi se Unsko-sanskom kantonu, odnosno novoj regiji sa sjedištem u Bihaću. Sadašnji Kanton Sarajevo ujedinio bi se s Istočnim Sarajevom, odnosno prigradskim općinama koje su u sastavu Republike Srpske. Entitet Republika Srpska bi se, pak, podijelio na nekoliko regija, formiranih po zemljopisnom i ekonomsko-prometnom kriteriju.

Takav koncept reorganizacije BiH umnogome je podudaran s pričom o "trećem entitetu". Provedbom Ibrahimagićeva koncepta, zapadna Hercegovina, dolina Neretve i jugozapadna Bosna činili bi jedinstven kanton, u kojem bi Hrvati bili većinsko stanovništvo. S druge strane, u novim kantonima-regijama na području središnje i sjeverne Bosne Hrvati bi ostali u manjini. Ipak, teško je vjerovati da bi takav koncept, bez određenih preinaka, bio prihvatljiv za Hrvate. Većina hrvatskih stranaka također inzistira na reorganizaciji zemlje i ukidanju entiteta, a njihove prijedloge možda najbolje sublimira koncept "četiriju regija", čiji je kreator Biskupska konferencija BiH. Po tome prijedlogu BiH bi činile četiri regije - Sarajevska, Banjalučka, Tuzlanska i Mostarska - u kojima bi bila zajamčena razina zastupljenosti u vlasti svakog od konstitutivnih naroda. Time bi se postigla funkcionalnija država, a i spriječila bi se mogućnost majorizacije u bilo kojoj od četiriju regija.

Oba ta koncepta zasad su potpuno neprihvatljiva za vodeće stranke u RS-u. Oni se, u pravilu, zalažu za zadržavanje sadašnjeg stanja, iako sve češće ističu kako ne bi imali ništa protiv "cijepanja" sadašnje Federacije BiH na hrvatski i bošnjački entitet. Njima je najvažnije da se Republika Srpska održi u sadašnjim granicama, pa čak i pod cijenu potpunog razvlašćivanja toga entiteta.
vecernji-list