Hercegbosanska županija sastoji se od 6 općina: Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad.
Zauzima površinu od 5.020 km2 ili 19% površine FBiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine, na ovom području živjelo je 115.726 stanovnika, procjenjuje se da trenu-tno živi 90.000 stanovnika.
Planinsko-alpski tip klime popračen izuzetno čistim zrakom, velikim brojem sunčanih dana, visoke planine koje okružuju prostrana polja, tajanstvene šume, jezera i bistre rijeke bogate riječnom pastrvom, čine ovo područje jedinstvenim, veoma lijepim i atraktivnim tokom cijele godine.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvoj, temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji.
Zastupljeno je građevinarstvo, trgovina na veliko i malo, poljoprivreda, lov I šumarstvo, ugostiteljstvo, promet i prerađivačka industrija.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma. Turistička destinacija na Kupresu, na 1250 m nadmorske visine s oštrom planinsko - alpskom klimom i gotovo 5 mjeseci pod snijegom, tradicionalno je odredište za skijaše rekreativce.
Park prirode Blidinje obuhvaća veliki prostor Vrana i Ljubuše u sklopu kojeg je i Blidinje jezero, Glečersko jezero. Na ovom jedinstvenom lokalitetu poznato je izletište Masna luka, a dodatni ugođaj pružaju ostaci prošlosti; nekropole stećaka, grob legendarne Dive Grabovčeve koji je postao masovno okupljalište vjernika, te još uvijek očuvane pastirske staje tipičnog načina gradnje. Prostor je veoma atraktivan i lijep, bogat autohtonim biljnim i životinjskim vrstama, a s obzirom da je lako pristupačan postao je popularno i masovno izletište.
Priroda nam se još jedanput nudi u čitavoj svojoj ljepoti. Mogućnost planinarenja ili samo šetnje prirodom, lova i ribolova, kampiranje uz obale brojnih rijeka i jezera, neodoljivi su ljubiteljima odmora na čistom zraku. Izgrađene i opremljene skijaške staze za rekreativno skijanje, izuzetne vodene površine za jedrenje, kajakaštvo i druge sportove na vodi, idea-lni uvjeti za sportsko letenje, zmajarenje, čine osobitom turističku ponudu Hercegbosanske županije.
Također, Buško jezero pruža iznimne mogućnosti za ljubitelje sporta i rekreacije na vodi; jedrenje uz obilje povoljnog vjetra, veslanje, skijanje na vodi, kupanje i plivanje u ljetnim mjesecima te kampiranje u šumi uz samu obalu jezera.

Kontinuitet življenja na ovom prostoru može se pratiti unazad 4000 godina. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je "POVELJA" Kneza Mutimira od 28. septe-mbra 1892. godine. Kao simbol milenijske povijesti grada, ovaj datum se danas obilježava kao dan Livna.
Bogata i burna povijest ovih krajeva utkana je u narodne običaje i folklor koji se njeguje u brojnim kulturno-umjetničkim društvima. Prekrasne ručno izrađene narodne nošnje, pučki običaji, specifičan način pjevanja (ganga i bećarac) brižno izrezbarene gusle na kojima narodni guslari pripovijedaju važna povijesna zbivanja od turskog doba do danas, na trenutke vraćaju prošlost u sjećanje onih koji još pamte, a onima nešto mlađima ostavlja poruku da čuvaju naslijeđe za buduće naraštaje. Livno je grad s bogatim kulturnim i zabavnim sadržajima, osobito u ljetnim mjesecima. Poznati su domaći specijaliteti pripremljeni na tradicionalan način, svakako, najpoznatiji je livanjski

Sta je to?
Zenski kondom je napravljen od poluretana i ima oblik okrugle vrecice koji se stavlja vaginu prije seksa. Vrecica zadrzava spermu i onemogucava prodor u vaginu.
Ako se pravilno upotrebljava siguran je 95%. To znaci da 5 zena od 100 zatrudni u jednoj godini. Zenski kondomi nose oznaku CE.

Kako se upotrebljavaju?
Mozete ga staviti bilo kada prije seksualnog odnosa, a obavezno prije nego penis dotakne vaginu ili genitalno podrucje. Povoljan polozaj za lakse stavljanje je lezeci ili kad jednu nogu podignete na stolicu. Pazljivo izvlacite kondom iz paketica, jer ga ostri nokti ili prstenje moze ostetiti. Provjerite datum proizvodnje prije upotrebe.
U nasim apotekama se jos uvijek ne mogu naci, ali nadamo se da ce uskoro biti dostupni.

LIVNO - Lura Mljekara d.o.o. Livno najavila je da će 2. travnja otvoriti novi proizvodni pogon. Novim pogonom u cijelosti je moderniziran proizvodni proces, a projekt, vrijedan četiri milijuna KM, predstavlja najveću investiciju u novijoj povijesti Lura Mljekare Livno.
Tom investicijom povećani su proizvodni kapaciteti, stvoreni uvjeti za veći otkup mlijeka, poboljšana kvaliteta te omogućeno proširenje proizvodnog asortimana i na ostale mliječne proizvode. Potpunom modernizacijom Mljekara Livno, čija povijest datira od kraja 19. stoljeća, uvrstila se među najmodernije mljekare na području BiH, te osigurala razvoj kao vodeći proizvođač poznatog livanjskog sira.

Nikad tjesnje, HDZ je dobio izbore u Livnu. "Kloniranjem glasova", tvrdi prvi zapovjednik odbrane grada, predsjednik HSS–a i jedan od najglasnijih protivnika koncepta Herceg–Bosne Anto Colak. Kako god, nova/stara vlast odlucila je, izgleda, zavrsiti s onima zbog kojih su strepili tokom prebrojavanja glasova. Prvi su na meti novinari: Zeljka Mihaljevic i Frano Mioc, a onda svi ostali koji "gaze hrvatski identitet". Ustvari, svi kojima smeta to sto je bosanski grad postao hercegovackom kolonijom iz kojeg na kraju odlaze i Hrvati
NI SLABA APRILSKA KISA NIJE MOGLA TOG USKRSNJEG
ponedjeljka posteno cak ni nakvasiti, a kamoli ukloniti tragove posljednjeg HDZ–ovog pohoda kroz Herceg–Bosnu. Sa velikog se plakata na pusti plato livanjske autobuske stanice smijesio nekadasnji ekspert za drnc, cizme, rapove, opasace i sve sto je u skladistu JNA u Lukavici duzio, inace clan drzavnog Predsjednistva i predsjednik najbrojnije partije bosanskih Hrvata, Ante Jelavic, dok su mu bradu dodirivala crvena slova nemustog slogana: "Budi to sto jesi", a lijevi obraz najava gostovanja hrvatske dance pjevacice, za cijelu tu sivu atmosferu vrlo prikladnog imena: Colonia.
Sa druge strane siroke ulice oivicene ozelenjelim drvoredom, u Forumu, velikom, bijelom, arhitektonski zanimljivom i osvijetljenom trgovackom centru, sedam je djevojaka uvjezbavalo scenske pokrete, dok su organizatori napuhavali i onda rasporedjivali velike zelene boce sa petokrakom i natpisom – Heineken. Tu je noc, bas u Forumu, birana Miss Hercegbosanske zupanije za Miss Hrvatske za Miss World (tacan i pun naziv). Konobarice, ne bas vitke kao sedam ambicioznih, nisu se osvrtale ni na improviziranu scenu, ni na mlade puhace. Samo su kucale u svoje moderne kase i naplacivale kave, male kole, cigarete...:
– Ronhill lights, molim vas.
– Osam!
– Koliko?
– Osam kuna.
– Aha, a marke je l' mogu?
– Mogu... dvije.
U svakom danu i skoro svakom gradu postoji taj trenutak kada se cini da je bas to mjesto najidilicnije na svijetu i da sve sto onome koji prvi put dolazi zapadne za oko, ljudima sto tu zive zapravo i ne predstavlja problem vrijedan sekiracije. Livno je tog ponedjeljka, jedva koji sat poslije Svecane sjednice Opcinskog vijeca, uprilicene povodom sedam punih godina od kljucnih bitaka za odbranu grada vodjenih od 13. do 23. aprila 1992,
izgledalo bas tako. Sasvim lazno.
Haag – metropola Hrvata
"Ocito je da se i danas u Livnu vodi rat, ali jedan drugi rat i nekim drugim sredstvima. Suoceni smo s cinjenicom da bi mnogi zeljeli nekakve promjene kojima bismo pogazili sve ono za sto su mnogi dali svoje zivote i dijelove tijela. Promjene u kojima bi pogazili svoj hrvatski identitet. No, nece ici. Cinjenica je da medjunarodna zajednica uz pomoc nekih nasih politickih bezveznjaka i prodanih dusa negira sve sto je dobro ucinjeno po pitanju obrane, razvoja, povratka izbjeglih", kazao je, obiljezavajuci stare bitke, predsjednik Opcinskog vijeca Stipe Pavic.
Njegov stranacki pretpostavljeni, predsjednik stranke pobjednice posljednjih lokalnih izbora, barem u Livnu, Drasko Brnic hadezeovskim je rjecnikom progovorio o samom "crnom" Haagu: "Imamo li mi pravo na bol, ljutnju, istinu, dostojanstvo? Ako to jasno ne kazemo svijetu, bit cemo pretvoreni u vlastitu sjenu, a sve ove godine postat ce laz o kojoj ce samo govoriti u Haagu, novoj metropoli Hrvata, kako kazu u zadnje vrijeme. Ne smijemo dozvoliti da nam kojekakvi psiholoski, obavjestajni i medijski inzinjeri potpuno preokrenu nasu noviju povijest."
Nista neocekivano, dakle: kadar HDZ–a, grad pod vlascu HDZ–a, opca mjesta HDZ–a. Tek malo poeticnije nego obicno, uz jos jedno upozorenje onima – "medijskim inzinjerima" – koji nisu shvatili pismo bez poznatog posiljaoca, neprecizno datirano i po Livnu distribuirano tek koji dan poslije izbora, sa naslovom "Nezavisno informiranje". A u njemu je jasno pisalo ko spada u "psiholoske, obavjestajne i medijske inzinjere".
Zeljka Mihaljevic, rodjena Sarajka i livanjska snaha, osnovala je augusta 1998, sa jos dvoje kolega, Franom Miocem i Jasminom Velicem, "Studio N", malu, nezavisnu radiostanicu kojoj je, kako Zeljka kaze, cilj bio iskljucivo profesionalno i nepristrasno informiranje grada uklopljenog u informativni i svaki drugi sistem Herceg–Bosne. Istovremeno, Mihaljeviceva i Mioc nastavili su sa svojim starim poslovima, dopisivanjem za zagrebacki Vecernji list, odnosno splitsku Slobodnu Dalmaciju. Pored toga, Zeljka Mihaljevic se javljala u program Radija Slobodna Evropa, zatim Radija Deutsche Welle, te za RTV BiH.
I bas zbog posljednjeg angazmana, o njoj je progovorio Ante Jelavic, "raskrinkavajuci" multietnicki sastav Sivog doma. Jelavicu je, naime, zasmetala Zeljkina nacionalnost i kao njenu najvecu manu naveo je, polupogresno, srpsko porijeklo. Negdje u isto vrijeme, nasred Livna pretucen je muz Zeljke Mihaljevic, nekadasnji sluzbenik Drzavne bezbjednosti i kasnije iste sluzbe ali u HB varijanti.
Karadzicevski odgovor
Niti jednom ova novinarka, barem javno, ove neugodnosti nije povezala sa svojim radom. Sve dok njoj, Frani Miocu i na bezbroj drugih adresa nije
stiglo pismo: "Hrvatska braco i sestre, vec dulje vrijeme u nasem gradu djeluje radiostanica pod imenom ’Studio N', navodno nezavisna radiostanica. Financiranu od strane medjunarodnih mesetara, vode je ’nezavisni novinari': Frano Mioc, konspirativno Cezar, bivsi predsjednik Opcinske konferencije Socijalistickog saveza radnog naroda Livno (polufabrikat cetnika Borka Arnauta), i Zeljka Mihaljevic, zvana Jovanka (nekad Srpkinja, nekad Hrvatica, a najcesce nista), bivsa voditeljica marksistickog centra u Livnu. (...) Ne za saku, vec za obilje opranih dolara i maraka, ona i on postase preko noci ’neovisni i demokratski nastrojeni novinari'. (...) U protuhrvatskom djelovanju stekose njih dvoje poveliko i podugacko iskustvo. (...) Braco i sestre, prepoznajte konacno medju sobom bijedne placenike ciji je jedini interes sto deblji vlastiti novcanik i sto vise ocrnjavanja svega sto ima hrvatski predznak. (...) Medjunarodni sluzbenici, ne placajte vise nase domace izdajnike (pala im je cijena), jer je njihova mrznja prema svemu sto je hrvatsko tolika da ce svoju zadacu za vas obavljati i badava."
"Studio N je jedini pravi nezavisni medij od Mostara i Bihaca", kaze, govoreci o svom projektu, Zeljka Mihaljevic, ne pokazujuci nimalo uzbudjenja zbog pisma/prijetnje. Takodjer, Zeljka nikoga ne optuzuje, ali pretpostavlja sta bi moglo biti razlogom ove reakcije: "Predizborna kampanja u kojoj smo mi pratili sve stranke te nase pisanje u Vecernjaku, odnosno Dalmaciji, prvenstveno o problemima privatizacije i dokapitalizacije u kojima se masovno dijele otkazi, uz nevjerovatna obrazlozenja, kakvo je ono o tome da nije bitno zadrzati radnike, vec radna mjesta!"
Niko od ukupno pet zaposlenih u radiju koji svakog dana emituje 10 sati vlastitog programa, za sada, ne iznosi pretpostavke ko bi mogao stajati iza spornog pisma. Istragu je, medjutim, od kantonalne vlade zatrazio Ured visokog predstavnika i dobio, umjesto rezultata, nevjerovatno saopcenje za javnost kojeg potpisuje premijer Mirko Mihaljevic: "Duzni smo odmah na pocetku, poradi istine, reci javnosti i svima koji ovaj letak dovode u bilo kakvu vezu s Vladom, da su na krivom putu i u velikoj zabludi, osim ako ovaj letak nije smisljen poradi drugih radnji i visih ciljeva. Treba odmah kazati da bi autor ovog letka mogao biti bilo tko: frustrirani gubitnici na nedavnim izborima, neki predstavnici medjunarodne zajednice kojima ovdje nista ne valja, bolesni pojedinci, zavidne kolege, pa i sami novinari prozvani u letku. (...) Na koncu moramo kazati da nitko nema ekskluzivno pravo sebe zvati neovisnim ili ovisnim ako o tome javnost ima drugacije misljenje i oni su ono sto javnost kaze, a mi o bilo cijem pisanju, neovisnosti i tome slicno, necemo govoriti – ne bar za sada."
"Zanimljivo je da je rijec o navodnom stavu Vlade, iako sjednica uopce nije odrzana. Jasenko Tufekdzic, ministar urbanizma, naprimjer, nista ne zna o tome", komentar je Zeljke Mihaljevic na odgovor pisan "karadzicevskim stilom", u vrijeme kada je, cini se, HDZ odlucio da ukloni na bilo koji nacin sve one zbog kojih je strahovao iscekujuci rezultate livanjskih izbora.
Grad bez generala
Jer iako je HDZ na posljednjim izborima opet uspio osvojiti vise od 60 odsto, sto je u svakom slucaju manje od dosadasnje skoro plebiscitarne podrske koju je taj pokret dobijao, medju posmatracima kruzi prica o namjestanju rezultata. Ovu informaciju, istina, ne moze potvrditi, ali ni demantirati clan livanjskog SDP–a i tamosnjeg Foruma Bosna Ognjen Huskic. On, medjutim, tvrdi kako je za naglo budjenje opozicije u posljednje vrijeme zasluzniji rad nevladinih organizacija od samih stranaka koje pretenduju na vlast.
Kao jedan od znacajnijih problema u gradu, ovaj livanjski Bosnjak, dakle jedan od onih bez statusa na rubu Herceg–Bosne, navodi nezaposlenost i besperspektivnost zbog koje je iz grada, nakon Srba (dobrovoljno), pa Bosnjaka (bez prisile ali i razloga za ostanak), otislo, samo od 1992. do 1996, 12.500 Hrvata, te nezainteresiranost prijestolnice za livanjska desavanja. Ustvari, nepostojanje Livna za Sarajevo samo je nastavljeno kroz sve ove godine, a zapocelo je davno, kada je ovaj grad vise funkcionirao kao predgradje Splita (od kojeg je udaljen tek nesto vise od 100 kilometara) nego kao dio bilo kakve BiH, predratne ili dejtonske.
O neregularnosti izbora pak direktno govori najglasniji i najkonstantniji protivnik Zajednice, prvi zapovjednik odbrane grada, covjek sa iskustvom ratovanja i u Hrvatskoj i na Kupresu, predsjednik livanjskog HSS–a – Anto Colak. Prema njegovim tvrdnjama, opozicija, prije svih HSS i SDP, dobila je izbore na svakom mjestu na kojem je imala svoje posmatrace. "Ja to zovem kloniranje glasova. Za svaki glas koji su oni (HDZ, op.a.) dobili, upisan im je jos jedan", kaze tridesetpetogodisnjak koji je svojevremeno bio jedan od osnivaca HDZ–a BiH, da bi se s tom strankom i njenom politikom ubrzo razisao. "Mi koji smo istinski ratovali, izbliza smo vidjeli o kakvoj je politici rijec."
Colak je sa svojim vojnicima, ustvari, i dobio bitku koja se slavila bez njega, zaustavivsi "200 cetnickih oklopnjaka i 1.000 vojnika" nadomak grada. Ta skupina branitelja bila je ustvari osnova za stvaranje brigade "Petar Kresimir", koja ce kasnijim preustrojavanjem nestati, iako je, tvrdi Colak, bila najorganiziranija postrojba. Njen ce zapovjednik pak bez angazmana ostati krajem 1993, kada zaustavlja konvoj s gorivom koji je preko Herceg–Bosne isao za Karadziceve cetnike. Kao odgovor, vrh HB–a na Colaka salje specijalne jedinice zbog kojih on blokira sve ulaze u Livno, sprijecivsi time da grad bude opljackan, a Bosnjaci protjerani ili pobijeni.
Livnjaci danas tvrde da je on i najzasluzniji sto u njihovom gradu nije bilo etnickog ciscenja i ubistava nehrvata, te sto je razoruzavanje Bosnjaka proteklo skoro bezbolno. "Bosnjaci su se u HVO ukljucili tek poslije glavnih bitaka i ja sam u jedinici imao 826 momaka koji su cuvali grad cak i kada su nas slali da ratujemo protiv Armije BiH. Tragicno je da smo mi zapravo imali vise poginulih u borbi protiv Bosnjaka nego protiv cetnika. Ali taj rat protiv Bosnjaka je i pokazao kakvi su ciljevi bili. Umjesto da Hrvati saradjuju s njima protiv zajednickog agresora, mi smo se tukli medjusobno", prisjeca se Colak bliske proslosti, od koje su mu ostala sjecanja i priznanja sugradjana. On, naime, nema nikakvog cina. Bas kao sto ni Livno nema niti jednog generala, ali ni jednog trazenog ratnog zlocinca. "Nismo dobijali cinove zato sto nismo cinili zlocine", dodaje Colak, koji ne krije da ne priznaje niti Republiku Srpsku niti Federaciju BiH. "Moramo stvoriti drzavu onakom kakva ona i treba da bude."
Colakova prica zapravo je stvarna prica o Livnu, bosanskom gradu na rubu Herceg–Bosne. Zaboravljenom od Sarajeva i na perfidan nacin zrtvovanom za Herceg–Bosnu. Niko vise u Livnu ne krije kako je, dok su na taj grad svakodnevno padale granate iz tri pravca, stvaran mit o Sirokom Brijegu; kako je Livno, zajedno sa Tomislavgradom, punilo skoro pola budzeta Herceg–Bosne; kako je livanjskim preduzecima iskljucivana struja usred rata i to zbog neplacenih racuna; kako u programima HTV–a nije bilo mjesta za livanjske izvjestaje, dok se prica o tri granate ispaljene na Siroki Brijeg vrtjela tri dana; kako taj grad, na kraju, ima svoju dzamiju, pravoslavnu crkvu, neoskrnavljenu pecinu u kojoj je Ivan Goran Kovacic napisao dio poeme Jama...
Valjda zbog svega toga, u Livnu, za razliku od komsijskog Posusja, nema mermerno–mesinganih vila sa ogromnim vrtovima, neonima uokvirenih privatnih kompanija, kafana pred kojima stoje mercedesi... Grad star 1.100 godina zbilja djeluje zaboravljeno. I jos uvijek jako lijepo

Građani Livna od 5. travnja potpisuju peticiju kojom se traži da na Televiziji Federacije BiH bude poseban kanal i posebam program za Hrvate u BiH. Tekst peticije glasi: "Plaćat ćemo vrlo rado pristojbu ...... FTV-u kad FTV bude emitirao bh. hrvatski program na bh. hrvatskome kanalu." Po riječima inicijatora ove peticije Stjepana Jurkića, potpisivanje peticije nije organizirano u jednom centru, nego je građani samostalno potpisuju i šalju FTV-u na fax 033 461 537. Po Jurkićevim riječima, prjedlog iznesen u peticiji jedino je moguće trajno rješenje koje zadovoljava objektivne potrebe javnog medijskog prostora u FBiH i BiH. Ovakvo rješenje može se dodatno potkrijepiti brojnim političkim, kulturološkim i drugim argumentima, što i nije toliko nužno s obzirom na to da je takva mogućnost predviđena Ustavom FBiH i BiH te UN-ovom Konvencijom o temeljnim ljudskim pravima, tvrdi Jurkić.

LIVNO - Ono što je još u doba Austro-Ugarske jednim dijelom postojalo, a o čemu se do sada vrlo malo znalo, Livnjaci se vrlo ozbiljno spremaju ne samo revitalizirati, već i razviti do te mjere da bi to, ponajprije sa stajališta razvitka zimskog turizma i ukupnog gospodarstva, moglo predstavljati pravi bum za ovaj kraj.
Riječ je o izgradnji skijaškog centra na Kamešnici, ideji koja je potekla od strane predstavnika općinske vlasti, i što je najbitnije, ideji koju je kao takvu bezrezervno podržala i struka. Posrijedi je predstudija koju je izradila hrvatska tvrtka "Modrić". Glavni preduvjet za to je rekonstrukcija nekadašnje jedine putne komunikacije Livno-Split, odnosno Livno-Sinj, one preko Vagnja.
A da se Livnjaci u ovom slučaju ne zanose nebuloznim idejama, barem kada je o struci riječ, dovoljno je kazati da je glavni autor spomenute studije prof. Josip Modrić šesterostruki prvak bivše države u alpskom skijanju, trener i nositelj ISIA licencije, sudac i postavljač staza i postrojenja u skijanju.
Uz to je autor i suradnik u izradi više od 50 studija, te organizator brojnih sportsko-rekreativnih objekata za ljetni i zimski turizam. Među onima koji su bespogovorni zagovornici izgradnje zimskog centra na Kamešnici je i naš poznati alpinist Stipe Božić.
Javno predstavljajući studiju izgradnje ovoga zimskog centra, njezini autori su istaknuli idealne uvjete koji za to postoje na Kamešnici. Bio bi to zimski centar koji bi se mogao pohvaliti izuzetno dugim skijaškim stazama čija bi visinska razlika na pojedinim mjestima prelazila i 800 metara, što je idealno za natjecanje u brzim skijaškim disciplinama.
Uz korištenje snježnih topova, ovaj centar bi mogao biti u svojoj punoj funkciji od polovice prosinca do početka svibnja i zahvaljujući tom centru, kompletan turizam na ovom području dobio bi veliki zamah, ne samo zimski.
Autori studije vrlo oprezno su izračunali i kako bi se kompletna uložena kreditna sredstva u realizaciju ovog projekta mogla vratiti u roku od 15 godina.
U svakom slučaju, Livnjaci su oduševljeni ovom idejom. Nakon što su čuli riječ stručnjaka, sada su, čini se, postali još zagrijaniji za rekonstrukciju ceste Livno-Sinj. Inače, na realizaciji tog projekta, kojim bi se, među ostalim, skratio put između Livna i Splita za dvadesetak kilometara, a između Livna i Sinja mnogo više, vrlo intenzivno rade predstavnici Livna i Sinja