Likovne skripte

subota, 03.11.2007.

Rimsko carstvo

RIMSKO KIPARSTVO

Kopiraju grčke skulpture i oponašaju, ali dosti PORTRETI
- Podrobni izvještaj o topografiji lica, bez psihološkog prodiranja – kipovi predaka i imperatora – u početku (za vrijeme republike i ranog carstva)
- Kasnije to postaju herojski, idealizirani, bo - Npr. August iz Primaporte
- U 3. St. – realizam, psihološki portret – Marko Aurelije
NARATIVNI RELJEFI
- Prikazi znamenitih podviga – konkretna povijest, a ne mitološka alegorija kao kod Grka)
- Ara pacis – 13. – 9. G. Pr.K.
- - Trajanov stup – visok 190 m, 106-113 g. – oko 200 m reljfne trake, zapravo je nesaglediv, tu je samo kaodokument, potrebe da negdje bude zapisano (Trajanova pobjeda nad Dačanima)
Kasna antika – izra - Slabljenje klasičnih likovni ideala, sveviše ukočenost i nezgrapnost, velike oči, prodoran pogled
- Odustajanje od prostornih efekata na reljefima

RIMSKO SLIKARSTVO
Freske iz Pompeja i Herkulanuma
(erupcija 79. G.)
- Iluzionističke arhitektonske perspektive i prozorski efekti – otvaraju zid, ali to nije stvarna arhitektura – nejasne dimenzije i eđusobni odnosi pojedinih građevina, perpektiva je slučajna i nedosljedna
- Pejza - Mitološki prizori
Fajumski portreti
– enkaustika
- Vezano uz pogrebne običaje

KASNA ANTIKA I RANO KRŠĆANSTVO
Raspadanje gradova, prenošenje *Dioklecijanova palača, 300. g.
- S dio – za stanovanje vojnika; J dio – carski dio i kultni objekti – hram i mauzolej
*Katakombe – bez organizacije, samo probijanje hodnika
U arhitekturi se preuzimaju stari oblici – BAZILIKE (ali namjena je nova – kršć.crkva) i centralni prostori (najčešće postaju krstionice i pogrbne kapele)
*Santa Sabina, Rim, 5. st. – 3-brodna bazilika, longitudinalno usmjerenje na oltar, brodovi odvojeni arkadama, ravna tavanica
*Santa Constanza, Rim, 340. – centralni kru VA>NO!!! – mozaici koji negiraju čvrstoću arh. Oblika – zid, svod djeluju kao da lebde
Građevine su izvana neukrašene, jednostavne, od opeke

SLIKARSTVO I KIPARSTVO
- Reljefi i zidni mozaici (kockice bojenog stakla – ranijesu se radili od mramora) – gubi se plastičnost, dubina prostora, sve je puno plošnije, lutkasti likovi


BIZANTSKA UMJETNOST
- prije 6. st. nema jasne podjele na zapad i istok, no s carom Justinijanom Carigrad dobiva političku prevlast i postaje umjetnička prijestolnica
Ravenna - *San Vitale, 6. st. – oktogonalna osnova s kupolom
- mozaici s prikazima Justinijana i Teodore- visoki vitki izdu *Aja Sofija, 532-537
ANTEMIJE IZ TRALESA I IZIDOR IZ MILETA – graditelji
- kombinacija elemenata – longitudinalna i centralna – kvadratna osnova s kupolom na pandantivima i polukupolama čine glavni brod
- interijer – lakoća, prozračnost; svjetlo ima glavnu ulogu, svugdje mnoštvo prozora, a kupola kao da lebdi na gustom redu prozora

03.11.2007. u 22:06 • 7 Komentara • Print • #

Italske kulture

Italske kulture
ETRUŠĆANI
-prvo samo u Toskani, poslije sve do Napulja – u vrijeme arhajske Grčke (4. I 5. St. p. K.)
Brojni utjecaji na Rim
Grad – citadela okru Tip hrama – slično grčkom hramu, ali je hram podignut na visokoj bazi koja nije šira od cele, stepenice se nalaze samo s ulazne strane, ima duboki trijem i široku celu koja zahvaća i stubove trijema; cela podijeljena na tri dijela (iako kasnije u Rimu nije); za razliku od grčkog hrama, vjernci imaju pristup u hram

RIM

Urbanizam
Geometrijska mre + helenistički utjecaji – Milet – pravilnost
Blizu sijecanja carda i decumanusa nalazi se glavni gradski trg – forum
Po njima se ravnaju sve ostale ulice – zatvaraju pravilne četverokute blokova kuća
Npr. Timgad (u sjevernj Africi)
Sam grad Rim je nepravilan zbog svog dugog nastajanja – svako vrijeme nešto donosi, i zbog terena – na 7 br FORUM ROMANUM – slobodno raspoređene zgrade raznih namjena
Kasnije nastaju i drugi carski forumi 1. I 2. St. (poslije Krista)
Svi gradovi rimskog carstva ispunjavali su sve funkcije javnog Intenzivan kulturni i zabavni
Arhitektura
- Utjecaj Etrušćana i Rimljana na rimskom hramu
- U celi je osim kipa bo - Unutrašnjost ukrašena nišama, skulpturama, podnim mozaicima, zidnm slikama, mramornim oblogama – kult prakticiraju u unutrašnjosti hrama, ne izvan njega kao Grci
- Koriste novu tehniku – BETON – omogućuje građevine ogromnih razmjera karakteristične za megalomanski Rim – oblagali ciglom, kamenom, mramorom...
- Koriste POLUKRU
KOLOSEUM
80. Poslije krista, za vladavine Flavijevaca (Vespazijan, Tit i Domicijan)
– prima 50 000 ljudi
3 superponirana reda – odgovara njihovoj unutarnjoj te Ispod gledališta se nalaze hodnici i stepeništa za reguliranje prometa

PANTEON
– 118-125
Posvećen svim bogovima – 7 niša
- Kru - Izvana neukrašeni valjak s blago zaobljenom kupolom, duboki trijem na ulazu
- Naglasak na jedinstvenom unutarnjem prostoru s polukru - Mo
BAZILIKA
– duga dvorana za razne potrebe građansdkog Leptis Magna (s Afrika), poč. 3. St.

KARAKALINE TERME
- Slo Carsku arhitekturu obilje
Stambena arhitektura
Domus – gospodska kuća za bogatije, s atrijem i peristilom, zatvorena prema ulici
Inzula – stambena zgrada na nekoliko katova za siromašnije slojeve

03.11.2007. u 22:05 • 0 Komentara • Print • #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.