(Ovaj zapis, pisan rukom, ima 4 stranice tintom pisanog teksta. Pronađen je u boci koja se nalazila u temelju stare kuće koja je pripadala Antunu Kurfűrstu. Tu je kuću naslijedio Radičević Josip – Joja. Prigodom rušenja te stare kuće, radi izgradnje nove, pronađen je zapis. Original se čuva u obitelji Radičević, ul. V. Nazora.)
Ljeta Gosp. 1896. u mjesecu travnju za vlade njegova veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. Marija Radičević udata Kurfűrst podigla je ovu poštovanu kuću koju je njezin otac rođen Pavao Vukovac, od udovice Marije Radičević rodom iz Broda, zadobio, jer je on kao (Kukmarski) opančarski obrtnik staricu do njezine smrti dohranio i dug podmirio, te su ga iza graničarsko doba, oko god. 1830. na ime Radičević upisali.
Pavao Radičević rodio se je u Stari Mikanovci u našoj obćini, a njegova porodica poteče iz sela Divoševci blizu Save. Njegovi pređe; otac sa sedam sinova doselili u našu obštinu Stari Mikanovci i posjedovali su veliko zadružno blagostanje, sve do diobe, do godine 1880.
Od ta doba porodica Vukovac se je na 5 djelova razdjelila. Bilo jest preko 90 jutara zemlje, krava, ovaca, koza, konja i sitne marve, a do danas pod ovom upravom svega toga nestalo. Porodica živi, al oskudjeva.
Pavao Radičević, rođen Vukovac imadijaše suprugu, rođena Magdalena Blatt i rodi s njome kćerku Mariju koja bijaše udana za Živka Bibić, opančarskog pomoćnika, koji prerano umre i ostavi muškog odvitka dijete Šimuna Bibić, i za 5 godina 1875, dana 20 srpnja vjenča se Marija sa Antunom Kurfűrst krojačkim obrtnikom iz Moravske iz mjesta Fiščin (Zatišje) kuće broj 114. te rodi sa svojim zakonitim suprugom sina Antuna, Evicu i Tereziju Kurfűrs, na ovom temelju kuće broj 113.
Godine 1892. probudio se Hrvatski duh iz dugotrajnog sna, a to poradi svojih starinskih prava za koji je potoki krvi levalo.
Pod ovim slamnatim krovom sakupljali su se Hrvatski sinovi čiste Hrvatske misli i doprinašali su prinos za dom Prvaka Stranke Prava dra Ante Starčevića.
U to vrijeme bijaše izbori narodnih zastupnika. Narodu seljačkom se je obećavalo, mitilo da glasuje vladu.
Pravaši bijaše pako potišteni, oglobljeni i u zatvor bačeni, to sam i ja doživio te sam bio četiri puta u zatvoru i pritrpio sam mnogo za Hrvatski Narod koji sam toli žarko ljubio, a moji Pravaši su mi ljubav s ljubavi vraćali.
Naša slavna opština broji do 270 kuća sa 1700 duša i do 12 kuća doseljenika Mađara, sa 5 obitelji Nijemaca. Našu okolicu Mrzović više od polovice posjeduju Nijemci. Više sela naselio je Mađar kojeg naš narod ne trpi.
Dana 14. listopada 1895. godine pohodilo je njegovo veličanstvo Franjo Josip I. grad Zagreb, te su kod te svečanosti sveučilišni đaci spalili mađarsku zastavu. Ban Khuen Hedervari je obolio jer ne može da pomađari Slavoniju.
Obština st. Mikanovci plaća godišnje 17.000 forinti ukupno.
Godine 1895. bila je svinjska pošast. U Mikanovcima je uginilo 1.500 komada krmaka.
Filoksera na vinogradima vlada u okolici 10 godina. U Sremu su vinogradi propali od trsne uši.
Godine 1893. došle su gusjenice i pojele lišće na šljivama.
Godine 1895. noći od 14 na 15. travnja bio je u Ljubljani potres.
Godine 1880. bio je u Zagrebu žestoki potres.
Godine 1896. košta metrička centa žita (100 kilograma) 5 forinti ili 10 kruna. Nadničar se plaća na dan 40 novčića i hranu. Litra vina činjenoga 36 nov. litra špiritusa 90 nov litra šljivovice 60 nov. jedan kruh 40 nov. kilo muke proste 10 nov. fine 24 nov. hvat hrastovih drva 5 for. ili 10 kruna kilo mesa 40 nov. Od jutra zemlje plaća se poprično 1 for.
Financionalni porez po Mađarske Nagodbi je najveći.
Najviše nepravde učinio je obštinski načelnik po imenu Marijan Petričević, kuće broj 12. On je dao 3.000 rali obštinskog pašnjaka za usjeve u najam koji su najviše Židovi i trgovci kao arendu uživali.
Najveću prevaru počinio je narodni kandidat plemeniti Njemčić iz Vinkovaca poradi duševna? ili kompetentnih? drva koji su pravoužitnici dobivali. A za 10 godina isjeći će Imovna svu hrastovu šumu da neće potomcima ništa ostat.
U ovom vremenu seljački narod najviše strada, jer sve stoji u lihvarskim rukama.
Advokati oguliše narod, a Židovi postali bogataši. Gizda je velika, a popovima je trbuh domovina.
Ove retke upisao sam onome koji će se jednoć sjećati mojih kosti, jer sam vazda budio naše seljake i poticao je na poštenje i rad za Boga i domovinu.
Nas tri brata: Antun, Jozef i Jeakim smo kao obrtnici došli. Jozef Kurfűrst, klanfer u Sarajevo, Antun i brat Jeakim živimo u Mikanovci gdje i naša mati, starica od 85. godina u časnom katol. groblju opočiva.
Pisano dana I. Travnja 1896.
Bog i Hrvati!!!