ANIMALS ARE MY LIFE
NAPISANO: 25.04.2007., srijeda
Malo i o dupinima
Oceanski dupini (Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome i oni sisavci koji žive u vodi. Oni su najraznovrsnija i s 40 vrsta najveća porodica kitova. Žive u svim morima Dupini su vrlo brzi plivači, dosižu brzinu od 80 do 90 km/h. Često iskaču iz vode, izvodeći uz to i prave akrobacije. Ti se skokovi tumače kao igra. Pored toga, ti izroni im omogućuju i brže kretanje nego samo pod vodom. Također, to im pomaže i u potrazi za hranom, jer prate gdje se okupljaju galebovi. Kad su u lovu, zaranjaju na dubinu i do 300 m i pri tome mogu ostati pod vodom do 15 minuta. Dupini su poznati po tome, da se približavaju brodovima i jašu na valovima iza ili ispred njih. Dupini su brzi grabežljivci koji svoj plijen aktivno love. Otkrivaju ga uz pomoć sistema eholociranja. Općenito, dupini imaju jednake jednake konusne zube koji služe samo za držanje plijena. Ulovljene ribe ili glavonošce gotovo uvijek gutaju u jednom komadu. Zubi su im u pravilu prilagođeni plijenu. PRAVILA PONAŠANJA U BLIZINI DUPINA  1.Ne proganjajte dupine i ne usmjeravajte svoje plovilo direktno prema njima.Želite li im se približiti, učinite to polako, slijedeći paraleno smjer njihovog kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine što ih može uznemiriti. 2.Bolje je pružiti im priliku da Vam se približe svojevoljno. Izbacite motor iz brzine ili ga ugasite. Ne proizvodite iznenadne zvukove, posebice motorom, jer će to uzbuniti dupine! 3.Osigurajte da je u krugu od 100 m od dupina samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od 3 plovila. 4.Ne ostajte u njihovoj blizini duže od 30 minuta. 5.Zboga Vaše i njihove siguirnosti ne plivajte i ne ronite s njima, ne hranite ih niti ih pokušavajte dodirivati. 6.Napustite podrućje susreta postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 100 m od dupina. 7.Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastićne vrečice što može uzrokovati njihovo ugibanje. |
NAPISANO: 12.04.2007., četvrtak
Dalmi
Dalmi je dalmatinski pas od 5 godina. I šta još? Aha, voli jako puno spavati i maziti se, a nevoli vodu i veterinare. Čuvar kuće? Ma kakvi. Ali ipak ga volim jer je to moje malo slatko klupko dlaka.    |
NAPISANO: 10.04.2007., utorak
Nešto o mačkama
  Mačke (Felidae) je naziv za porodicu životinja iz reda zvijeri (Carnivora) unutar natporodice mačkolikih životinja (Feloidea). Svojim habitusom je većina vrsta iz te porodice vrlo slična široko rasprostranjenoj i opće poznatoj domaćoj mački: imaju gipko tijelo, meko krzno, kratka lica i relativno male lubanje. Uši su im uspravne, šiljaste do zaobljene, a mačke ih mogu okretati u raznim pravima. Kao kod svih zvijeri, oči su im okrenute prema naprijed da bi mogle vidjeti prostorno, što je vrlo važno za sposobnost procjene udaljenosti od lovine. Razlike u veličini mačaka su vrlo velike, od dužine tijela od 30 cm pa sve do 200 cm. Mačke imaju po pet prstiju na prednjim i četiri na zadnjim šapama. Osim geparda, plosnatoglave mačke i mačke ribara, sve ostale mačke imaju pandže koje su u pravilu uvučene i zaštićene u "jastučićima" na šapama. Samo kad je potrebno, mačke ih korištenjem određenih mišića izvlače iz zaštitnih jastučića. Ovo zato, da ostanu oštri i ne istupe se kod hoda. Nehotično izvlačenje pandži sprečavaju tetive s unutrašnje strane prstiju. Osjećaj opipa je na šapama vrlo dobro izražen, to je razlog zašto mačke često i šapama istražuju nepoznati predmet Rep Sve mačke imaju rep. On im koristi za održavanje ravnoteže, ali i za sporazumijevanje unutar vrste. Kod nekih vrsta, kao npr. kod risa, je vrlo kratak. Rasprostranjenost Mačke žive na svim kontinentima osim na Antarktiku. Međutim, važno je reći da su ih u Australiju i Oceaniju sa sobom donijeli naseljenici. To je naročit problem za lokalnu faunu jer do tada nije poznavala mačke, pa im se nije mogla prilagoditi. Prehrana Mačke se hrane gotovo isključivo mesom, dok je puno drugih zvijeri u skupini svejeda. Mačke su vrlo specijalizirane zvijeri, i uglavnom su lovci iz zasjede. Jedino gepard može slijediti plijen na duže staze. Mačke u slobodnoj prirodi preferiraju živu lovinu, a samo izuzetno jedu strvinu. |
NAPISANO: 08.04.2007., nedjelja
NAPISANO: 04.04.2007., srijeda
Engleski kratkodlaki ptičar - Pointer
 Matična zemlja: Velika Britanija Podrijetlo: Prema najvjerovatnijoj hipotezi pointer je nastao križanjem taljinskog kratkodlakog ptičara, engleskog lisičara (foxhound), bulterijera, hrta, setera i buldoga. Upravo nevjerovatni koktel koji je dao odličan proizvod. Moderan tip ipak postoji samo 140 godina. Opis: Atletske građe tijela s dugim mišićima, snažan i okretan. Pointer je visok od 62,5 do 67,5 cm, ženke od 60 do 65 cm. Težina: od 20 do 30 kg. Prekrasna glava izražava odvažnosti i inteligenciju; gledan s profila, njuška se zantno izdiže iznad vodoravne linije nosnog hrpta. Gornje usnice su obilne, ali ne i ovješene. Oči su boje lješnjaka ili smeđe (u skladu s bojom dlake); uši su srednje duljine, priljubljene uz glavu. Rep je debeo pri korijenu, sužuje se prema vrhu; prednje noge su ravne i čvrste. Dlaka je fina, kratka, tvrda, lijepo raspoređena, sjajna, bez resa. Boja dlake: bijela sa žutom poput limuna, bijela i narančasta, bijela i boja jetre, bijela i crna, ali se prihvaćaju i jednobojni i trobojni. Njuška mora biti iste boje kao i tamne mrlje. Narav: Plemenit, strpljiv s djecom, privržen, inteligentan, čist, strastven lovac. U kući je miran, pametan, prilagođuje se svakoj situaciji. Laje na sumnjive zvukove, ali nije pas čuvar. Korištenje: Njegovo ime potječe od engleske riječi >>to point<<, uperiti, i to je njegov stav pred divljači, kad munjevito stane. Pointerovo stajanje je uvijek spektakularno. Neumoran, poslušan, izvanrednog njuha, najviše se koristi u lovu na pernatu divljač (šljuke, prepelice, fazani) ali se prilagođuje i svakoj drugoj vrsti lova. Hrana: U vrijeme lova pointeru se dnevno daje 350 do 400 g mesa, sitno narezanog kuhanog ili sirovog, uz dodatak riže, povrća i, po uputi veterinara, vitamina. U vrijeme nerada količina se smanjuje kako se pas ne bi ugojio. P.S. naravno, pointeri nisu samo lovački psi, oni su kućni ljubimci, koji kao i svako živo biće trebaju našu ljubav i toplinu |
