KTP

Stari ali dobri web časopisi koji su se dokazali nepobjedivima:

CTHEORY, magazin teorije, tehnologije i kulture
Redizajnirani CTHEORY - čitanka suvremenosti: od cberspacea, do američke filmografije i politologije. Urednici Arthur i Marilouise Kroker su devedesetih okupili teorijski establishment (Jean Baudrillard, Hakim Bey, Steven Shaviro, Paul Virilio, Mark Amerika, nekad i Kathy Acker).
Eseji, intervjui i recenzije knjiga... a odnedavno se na CTheory Live mogu gledati intervjui s vodećim umjetnicima i teoretičarima cyberkulture. (Za idući broj je najavljena Katharine Hayles.)

I Legendarni Alt-X
je doživio redizajn. Njegovi su autori (Mark Amerika, Harold Jaffe, Ronald Sukenick i dr) krajem 90tih proglasili kraj postmodernizma, promovirajući pokret pod nazivom Avant-pop - po definiciji spoj avangardne eksperimentalnosti i dopadljivosti pop-arta.
Zastupajući radikalnije pristupe autorskim pravima, Alt-X je i vodio veliku parnicu protiv michiganske vlade, a u sklopu kampanje protiv primjene zakona o cenzuri na Mreži.
Danas se produkcija kreće od hipertekstualne fikcije (npr. Grammatron Marka Amerike), do prozih mixova pornografije, horrora, pulpa, itd..
Na Alt-X-u ćete naći intervjue s kultnim piscima, digitalni arhiv suvremenih književnih klasika, radove o teoriji novih medija, forume, kolumne popularnih američkih autora i najzanimljiviju stvar - Electronic Book Review.
EBR je zbirka recenzija teorijskih i književnih izdanja i dijelova studija o tehno-kulturi - od računalnih igara do politike Interneta.

Postmodern Culture, elektronički časopis interdisciplinarne kritike,
je najbliži institucionalnim modelima elektroničke publikacije i najmanje se mijenjao. Teorijski tekstovi i prikazi knjiga, a središnji je blok rezerviran za fikciju... Časopis pokriva znanstvene prakse od postkolonijalne kritike, dekonstrukcije, do teorije medija. Postmodern Culture je dostupan na Webu samo u tekstualnom formatu.


Ostali ONLINE-ČASOPISI:
Culture machine
Cultronix
American Communication Journal
Anachron City Library: CyberCulture
Bad Subjects
boingboing

E malo o reklamama. (Specijal tnks to MB :))
Definitivno najluđa reklamna kampanja je Olimpusova What do you Choose to Remember. Kratki filmovi kombinirani s fotografijama i pričama otkrivaju horor stranu neuspjelih fotki (poput bivših dečkiju s mutnih fotogafija; bijesnih turista kojima ste napravili uslugu fotografirajući ih ali su na fotkama ispali odrezanih glava; pasi koji se unose u fotić pa im glave ispadnu hjudž - zamislite ih takve u stvarnosti...)
Sexs sells - ali na internetu ovo posteje doslovno. Ako je reklamokracija u ostalim medijima pakirala svoje proizvode u light erotiku, internet je mjesto na kojem pornići MOGU prodavati robu. NIkakav masterpeace ali Sexpacking majice, hlače i jaknice reklamiraju porno zvijezde.
Bolji je multimedijski internet dućan Coco-de-mer koji je neka kombinacija online okoliša i klasičnog online dućana. Parafraze nijemih porno filmova su ovog puta izravnije vezane uz proizvod jer je Coco-de-mer britanski lanac dućana sa seksualnim pomagalima.

Pokrenut je novi časopis za kulturu i društvena pitanja - VENO Tema prvog broja je "Gay kao evolucijski faktor".

Roman Octavie E. Butler Fledgling - Ine su vampiri koji žive u simbiozi s ljudima kojima se hrane (nikad ih skoro ne ubijaju i seksaju se s njima). Must have! (O romanu piše Steven Shaviro na svojem blogu a prijevod tog Shavirovog bloga o Butlerici objavljen u zadnjem Zarezu).

Čitala sam Sajberfeminističku fantaziju od Yvonne Volkart. (kupila na anarhističkom sajmu knjiga (nekidan) izdali srbi - Zluradi Paradi, prijevod vrlo dobar!). e pa tu je bila hrpa dobrih stvari:

KRistin Lucas Involuntary Reception (Nevoljno primanje)
- sama Lucas glumi ženu koja je okružena ogromnim poljem elektromagnetske sile. Gdje god se pojavi izaziva poremećaje i kratke spojeve u elektronskoj opremi. (Samo u gužvama ili na otvorenim prostorima je ok). Lucas Objašnjava kako je slučajno ubila jednu ženu koja je imala pacemaker i njezinu mačku. "Najstrašnije je što ne mogu da predvidim šta ću učiniti... Ja sam poput nakaze, ne znam."

Jennifer Reeder White Trash Girl (1995-97) serija
Sama Reeder igra glavnu ulogu (to je neki običaj :)). Uvodna sekvenca 3. dijela Zakon želje počinje pregledom rođenja i djetinjstva White Trash Djevnojke. Ona je proizvod silovanja (njezinu majku je silovao ujak). Rođena u kanalizaciji postala super-žena. u jednoj sceni djevojka nakon saobraćajke prebija policajca (ispljune slinu i ponovno je usisa). DOminira urbanim pejzažom - permanentno ratno stanje.

Empire of the Senseless Kathy Acker

Knjiga posvećena Ackeričinom tetovažeru (Acker je bila totalno istetovirana - vidi sličku). Dvoje naratora u 1. licu Abhor i njezin dečko Thivai naizmjenično pričaju o životu u Parizu koji je sjeban grad pun Alžiraca. Abhor je robot-crnkinja (reference na Neuromancera). Taivai, koji sve žene naziva pičkama, pokušava Abhor naučiti pisati. Njezin "crni" dio počinje pisati roman.

Dollspace (1997-2001) hipertekstualna fantastika australiska umjetnica Francesca da Rimini
Gashgirl iliti Doll Yoko, izmišljeni lik konstruiran tekstovima (pregledina LambdaMoo-va). Rođena iz japanskih ribnjaka gdje su japanske žene obično davile svoju žensku djecu, goni ju čudovišna sex. želja za mladim momcima (uz fantazije da bude jebana i ubijena). Nije žena već postljudska kopija.

Hmm trebalo bi naći ova videa: Involuntary Reception i White Trash Girl...

Libra je objavila natječaj za prozu za idući broj! Rok je 1.5.
Libra raspisuje natječaj za kratke priče koje se trebaju baviti nečim što lebdi između života i smrti, hrani strast, nadvremenost, fatalno dobro i zlo, sentimentalnost, nadjeva logiku kiča, hibridnosti i ontološkog stanja ni vrit ni mimo.... Priče ne smiju prelaziti 15 kartica. treba ih slati na adresu libra_libera@yahoo.com. rok je 01. 05. 2006.

Zgodan stripaški "manifest" Nuovelle Manga Manifesto. Zapravo je riječ o usporedbi klasičnog europskog stripa i mangi (vizualnost vis narativnost i sl.).

Izgleda da Ameri svako malo lansiraju po jedan mega-ultra-pop-bizz-pokret. Sad je in Bizarro, kojeg opisuju riječima: "irealno" i "novi apsurdizam". Zapravo neodoljivo podsjeća na nešto stariji pokret: avant-pop. Žanrovski miksevi bizarni porno-tresh-cyber-televizični manifesti. Bizzarov manifest: The Four Rules of Bizarro je napisao Kevin Dole: osnovna su pravila: provokativni napad, suvisla transgresija, eksperimentiranje i sažetost. Trebalo bi im dati šansu i pročitati par bizarnih stvari. Eraserhead - izdavač bizarro proze.