Ima puno razloga za progresivni porez na dohodak. Npr. marginalna vrijednost dodatnih 1000 kuna nije ista za nekog tko ima 2000 kuna mjesecno i nekog tko ima 20000 kuna mjesecno. Nadalje, ako netko ima samo 2000 kuna mjesecno, takav moze imati egzistencijalnih problema i postati problem drzave/okoline zbog prevelikih poreznih davanja, a onaj s 20000 kuna mjesecno sigurno moze prezivjeti i s malo vecom poreznom stopom koja omogucava okolinu i drustvo s dobrom infrastrukturom i bez potencijalno eksplozivnih socijalnih problema.
Opterecenja na rad, stvaranje i ulaganje u stvaranje dodatne vrijednosti jesu problematicna i tu se slazemo.
Ono sto Hrvatskoj treba su dubinske promjene ne samo u porezu na dohodak i PDVu, vec i u raznim prirezima, razrezima i doprinosima. Za pocetak bi trebalo uvesti porez na imovinu. Ipak, kljucna stvar je dosljedna naplata poreza.
p.s. NCPA ima svoje politicke ciljeve i nije nezavisna organizacija. Podatci od NCPA su iz 97., a Hrvatska je u zadnjih 4 godine i sa svojim katastrofalnim poreznim sistemom imala veci gospodarski rast od 2.7%.
09.11.2004. (18:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
OK, ali očigledno je, iz danih podataka, da se više poreza skupi proporcionalnim sustavom, dakle više para za infrastrukturu i ostala dobra. To i je poanta ovoga. NCPA ima svoje ciljeve, ali ako oni osiguravaju još bolji život u RH ja sam za. Osim toga gospodarski rast je statistička kategorija, a veća plaća realna. To ispada ko ona Crkvenčeva o tome da ljudi ne kuže da žive bolje. Što se tiče progresivnog poreza, iz slike na vrhu se vidi da je i proporcionalan porez s osobnim odbitkom ustvari progresivna vrsta poreza dok progresivne stope poreza eksponencijalno povećavaju troškove rada po današnjem sustavu poreza na dohodak, a isto tako mislim da nam Ustav garantira nekej kaj se zove ravnopravnost. Svima jednako pa tko radi nek zaradi. Što se tiče marginalne vrijednosti, zašto destimulirati uspjeh? Super bi bilo kad bi Hrvatska bila puna Bill Gatesa, ali mi ih nećemo imati ako nastavimo kažnjavati uspjeh. Bogatstvo nije sramota, a uravnilovka je. Svi smo mi individualci, imamo različite motive i potrebe. Država se treba što manje miješati u oblikovanje naših motivacija.
09.11.2004. (20:38)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Stvari definitivno nisu crno-bijele. Samo navodim klasicne ekonomske argumente za progresivno oporezivanje. Progresivne stope (sto ukljucuje i varijantu s osobnim odbitkom, tj. nultom stopom do nekog nivoa) garantitraju ravnopravnost: svi placaju jednak porez za prvih x kuna i jednak porez za sljedecih y kuna itd. Ustav ne garantira ravnopravnost 1001. i 1000001. zaradjene kune u ocima poreznika. Sve teorije i eksperimenti pokazuju da takve dvije kune i nisu iste u percepciji ljudi.
Slazemo se da bi bilo lijepo kad bi netko napravio detaljnu analizu optimalne porezne politike za nasu zbilju. Ne slazemo se da je iz danih podataka ocigledno da su regresivni porezni sistemi bolji za proracun od progresivnih. Bez obzira na to, vazno je i kako i na sto drzava potrosi skupljene poreze. No to je jedna druga tema...
Progresivni ili regresivni, bitno je da porezi ne destimuliraju stvaranje novih vrijednosti. Meni bi se vise svidjalo da se ugledamo na Skandinavce, a ne na jadne Slovake. Skandinavske place mi se vise svidjaju od Slovackih.
09.11.2004. (21:58)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Skandinavija mi je simpaticnija. 1-2% najbogatijih u HK mozda imaju vise nominalnog casha, ali na tom nivou, pretpostavljam, takve razlike u kolicini novca su nebitnebitne i moguce je da je generalna kvaliteta zivota vaznija stvar. Jos nesto: makroekonomija je lijepa disciplina jer za skoro svaku teoriju covjek moze naci autoritet na kojeg ce se pozvat. Da, ekonomisti iz University of Chicago skole generalno navijaju za flat tax, ali i oni znaju da je jedini optimalni porezni sistem koji ne destimulira fiksni iznos, a onda bi zbog ravnopravnosti, taj iznos trebao biti isti za sve. U ostalom, cak je i Friedman zagovarao progresivni porezni sistem jer to kao omogucava drzavi kontorolu nad tempom rasta ekonomije. I Adam Smith je zagovarao progresivni sistem, a Vickrey je jos davno dokazivao optimalnost sistema negativnih poreznih stopa za najsiromasnije - tj. da drzava subvenncionira sve prihode do nekog nivoa. Na kraju, nisam uvjeren da je u Hrvatskoj celokupna struktura davanja drzavi progresivna. Npr., oni koji cijelu placu trose na prezivljavanje placaju PDV na cjelokupni iznos, a oni koji zaradjuju vise i ulazu u dionice moda imaju neznatno vecu poreznu stopu koja ipak ne nadoknadjuje razliku od nepostojeceg PDVa za ulaganja. Definitivno bi bilo intersantno vidjeti jednu ozbiljnu analizu.
10.11.2004. (15:47)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ma nije meni do makroekonomije kao teoretske discipline, nego do više para. Osim toga teorija je samo model koji više ili manje vjerno oslikava stvarnost. Naša stvarnost je da smo, između ostalog, u financijskoj banani. Skandinavski model je dobar u državi koja je razvijena (bogata), a ne u državi koja je u razvoju (siromašna). Potrebno je prvo akumulirati dobra u rukama pojedinaca, da bi se kasnije imalo što za raspodijeliti. Jedan od kvalitetnijih načina akumuliranja dobara je i fiksna porezna stopa. Čini se da omogučava još brži ekonomski rast nego sadašnji model. Ako bržim ekonomskim rastom akumuliramo dobra prije, onda ćemo biti u mogučnosti i prije ta ista dobra ravnopravnije rasporediti ili ti ga pomoći siromašnima. Nemre siromah pomoć siromahu, tj. pretakanje iz šupljeg u prazno ne vodi nikam. Poanta cijele priče je da gladan misli samo o jednom, a sit i o gladnom. Socijalna osjetljivost dolazi s bogatstvom. To je ona motivacijska hijerarhija, hrana, sigurnost, krov nad glavom, ostalo...
10.11.2004. (22:40)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Nisu Skandinavci uvijek bili bogati. Treba stimulirati stvaranje novih vrijednosti i ulaganja i destimulirati nekontroliranu potrosnju. Onda ce i biti vise para za one koji ih znaju zaraditi. Meni je cudno da je posljedica nase strukture poreza takva da su osnovne stvari za prezivljavanje relativno skupe dok su superluksuzne igracke bogatih relativno jeftine. To ukazuje je da su ukupna davanja u Hrvatskoj mozda ipak regresivna. Bez ozbiljnije analize je tesko zakljuciti kakav bi porezni sistem bio optimalan. Kladio bi se na progresivni s neoporezivim dijelom na nivou prosjecne place + porez na imovinu + nikakvi porezi na ulaganja + nikakve olaksice + nikakvi ili limitirani doprinosi (regresivni).
11.11.2004. (17:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Ima puno razloga za progresivni porez na dohodak. Npr. marginalna vrijednost dodatnih 1000 kuna nije ista za nekog tko ima 2000 kuna mjesecno i nekog tko ima 20000 kuna mjesecno. Nadalje, ako netko ima samo 2000 kuna mjesecno, takav moze imati egzistencijalnih problema i postati problem drzave/okoline zbog prevelikih poreznih davanja, a onaj s 20000 kuna mjesecno sigurno moze prezivjeti i s malo vecom poreznom stopom koja omogucava okolinu i drustvo s dobrom infrastrukturom i bez potencijalno eksplozivnih socijalnih problema. Opterecenja na rad, stvaranje i ulaganje u stvaranje dodatne vrijednosti jesu problematicna i tu se slazemo. Ono sto Hrvatskoj treba su dubinske promjene ne samo u porezu na dohodak i PDVu, vec i u raznim prirezima, razrezima i doprinosima. Za pocetak bi trebalo uvesti porez na imovinu. Ipak, kljucna stvar je dosljedna naplata poreza. p.s. NCPA ima svoje politicke ciljeve i nije nezavisna organizacija. Podatci od NCPA su iz 97., a Hrvatska je u zadnjih 4 godine i sa svojim katastrofalnim poreznim sistemom imala veci gospodarski rast od 2.7%.
09.11.2004. (18:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Serem jer mogu
OK, ali očigledno je, iz danih podataka, da se više poreza skupi proporcionalnim sustavom, dakle više para za infrastrukturu i ostala dobra. To i je poanta ovoga. NCPA ima svoje ciljeve, ali ako oni osiguravaju još bolji život u RH ja sam za. Osim toga gospodarski rast je statistička kategorija, a veća plaća realna. To ispada ko ona Crkvenčeva o tome da ljudi ne kuže da žive bolje. Što se tiče progresivnog poreza, iz slike na vrhu se vidi da je i proporcionalan porez s osobnim odbitkom ustvari progresivna vrsta poreza dok progresivne stope poreza eksponencijalno povećavaju troškove rada po današnjem sustavu poreza na dohodak, a isto tako mislim da nam Ustav garantira nekej kaj se zove ravnopravnost. Svima jednako pa tko radi nek zaradi. Što se tiče marginalne vrijednosti, zašto destimulirati uspjeh? Super bi bilo kad bi Hrvatska bila puna Bill Gatesa, ali mi ih nećemo imati ako nastavimo kažnjavati uspjeh. Bogatstvo nije sramota, a uravnilovka je. Svi smo mi individualci, imamo različite motive i potrebe. Država se treba što manje miješati u oblikovanje naših motivacija.
09.11.2004. (20:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Stvari definitivno nisu crno-bijele. Samo navodim klasicne ekonomske argumente za progresivno oporezivanje. Progresivne stope (sto ukljucuje i varijantu s osobnim odbitkom, tj. nultom stopom do nekog nivoa) garantitraju ravnopravnost: svi placaju jednak porez za prvih x kuna i jednak porez za sljedecih y kuna itd. Ustav ne garantira ravnopravnost 1001. i 1000001. zaradjene kune u ocima poreznika. Sve teorije i eksperimenti pokazuju da takve dvije kune i nisu iste u percepciji ljudi. Slazemo se da bi bilo lijepo kad bi netko napravio detaljnu analizu optimalne porezne politike za nasu zbilju. Ne slazemo se da je iz danih podataka ocigledno da su regresivni porezni sistemi bolji za proracun od progresivnih. Bez obzira na to, vazno je i kako i na sto drzava potrosi skupljene poreze. No to je jedna druga tema... Progresivni ili regresivni, bitno je da porezi ne destimuliraju stvaranje novih vrijednosti. Meni bi se vise svidjalo da se ugledamo na Skandinavce, a ne na jadne Slovake. Skandinavske place mi se vise svidjaju od Slovackih.
09.11.2004. (21:58) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Serem jer mogu
A place u Hong Kongu?
09.11.2004. (22:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Serem jer mogu
http://www.businessweek.com/magazine/content/02_26/b3789050.htm
09.11.2004. (23:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Skandinavija mi je simpaticnija. 1-2% najbogatijih u HK mozda imaju vise nominalnog casha, ali na tom nivou, pretpostavljam, takve razlike u kolicini novca su nebitnebitne i moguce je da je generalna kvaliteta zivota vaznija stvar. Jos nesto: makroekonomija je lijepa disciplina jer za skoro svaku teoriju covjek moze naci autoritet na kojeg ce se pozvat. Da, ekonomisti iz University of Chicago skole generalno navijaju za flat tax, ali i oni znaju da je jedini optimalni porezni sistem koji ne destimulira fiksni iznos, a onda bi zbog ravnopravnosti, taj iznos trebao biti isti za sve. U ostalom, cak je i Friedman zagovarao progresivni porezni sistem jer to kao omogucava drzavi kontorolu nad tempom rasta ekonomije. I Adam Smith je zagovarao progresivni sistem, a Vickrey je jos davno dokazivao optimalnost sistema negativnih poreznih stopa za najsiromasnije - tj. da drzava subvenncionira sve prihode do nekog nivoa. Na kraju, nisam uvjeren da je u Hrvatskoj celokupna struktura davanja drzavi progresivna. Npr., oni koji cijelu placu trose na prezivljavanje placaju PDV na cjelokupni iznos, a oni koji zaradjuju vise i ulazu u dionice moda imaju neznatno vecu poreznu stopu koja ipak ne nadoknadjuje razliku od nepostojeceg PDVa za ulaganja. Definitivno bi bilo intersantno vidjeti jednu ozbiljnu analizu.
10.11.2004. (15:47) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Serem jer mogu
Ma nije meni do makroekonomije kao teoretske discipline, nego do više para. Osim toga teorija je samo model koji više ili manje vjerno oslikava stvarnost. Naša stvarnost je da smo, između ostalog, u financijskoj banani. Skandinavski model je dobar u državi koja je razvijena (bogata), a ne u državi koja je u razvoju (siromašna). Potrebno je prvo akumulirati dobra u rukama pojedinaca, da bi se kasnije imalo što za raspodijeliti. Jedan od kvalitetnijih načina akumuliranja dobara je i fiksna porezna stopa. Čini se da omogučava još brži ekonomski rast nego sadašnji model. Ako bržim ekonomskim rastom akumuliramo dobra prije, onda ćemo biti u mogučnosti i prije ta ista dobra ravnopravnije rasporediti ili ti ga pomoći siromašnima. Nemre siromah pomoć siromahu, tj. pretakanje iz šupljeg u prazno ne vodi nikam. Poanta cijele priče je da gladan misli samo o jednom, a sit i o gladnom. Socijalna osjetljivost dolazi s bogatstvom. To je ona motivacijska hijerarhija, hrana, sigurnost, krov nad glavom, ostalo...
10.11.2004. (22:40) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Svinje u blatu
Nisu Skandinavci uvijek bili bogati. Treba stimulirati stvaranje novih vrijednosti i ulaganja i destimulirati nekontroliranu potrosnju. Onda ce i biti vise para za one koji ih znaju zaraditi. Meni je cudno da je posljedica nase strukture poreza takva da su osnovne stvari za prezivljavanje relativno skupe dok su superluksuzne igracke bogatih relativno jeftine. To ukazuje je da su ukupna davanja u Hrvatskoj mozda ipak regresivna. Bez ozbiljnije analize je tesko zakljuciti kakav bi porezni sistem bio optimalan. Kladio bi se na progresivni s neoporezivim dijelom na nivou prosjecne place + porez na imovinu + nikakvi porezi na ulaganja + nikakve olaksice + nikakvi ili limitirani doprinosi (regresivni).
11.11.2004. (17:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...