tako kratko smo tu. život prolazi na žalost mimo nas. još juče sam imo 26 sad imam 52 godine. svi smo mi tu u nekom jebenom redu čekajući smrt. umiremo od bolesti starosti, a najgora je smrt kad te neko ubije, ne znam razlog niti je to bitno i neka se Bog smiluje onima koji su povukli okidač, a ja to ne bi mogao i ne bi volio da me Bog stavi pred takovo iskušenje.
komentar sa BLOG.hr - > Pajo Pakšu @ Borut
28.11.2015. (10:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
VISOKA CIJENA SLOBODEFRANCUSKA ‘UBIRE’ KOLONIJALNI POREZ: Od 14 afričkih zemalja godišnje dobije 500 milijardi $ Foto: ThinkstockAutor: Danas.hr 13:00 21.11.2015 Četrnaest afričkih zemalja, nekadašnjih francuskih kolonija, iako su odavno stekle nezavisnost, još i danas plaćaju porez svome kolonizatoru – Francuskoj! Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji. Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka.
Slobodni, ali siromašni Strah se nakon toga uvukao među afričku političku elitu, piše Mawuna Remarque Koutinin, izdavač i mirovni aktivst, u tekstu objavljenom u on-line magazinu Silicon Africa. Nakon događaja u Gvineji nitko nije smogao hrabrosti slijediti primjer Sékou Touréa čije je čuveno geslo bilo: “Radije ćemo uživati slobodu u siromaštvu nego bogatstvo u ropstvu”.
Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom vlašću, pa je odbio sklopiti nastavak pakta o kolonizaciji kakav mu je predložio tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle.
No, pristao je plaćati godišnji porez Francuskoj za sva materijalna dobra koja je stvorila u njegovoj zemlji. To je bio jedini uvjet da ih Francuzi ne bi, kao u Gvineji, na odlasku uništili. Međutim, iznos kolonijalnog poreza kojeg je Togo trebao platiti Francuzima bio je ogroman i iznosio je te 1963. godine gotovo 40 posto tadašnjeg državnog budžeta.
Budući da se Togo našao u teškoj financijskoj situaciji, Olympio je, kako bi izvukao zemlju iz te stuacije, odlučio ukinuti dotadašnji kolonijalni novac FCFA (Franak za francuske afričke kolonije ili kraće – kolonijalni franak) i uvesti vlastitu valutu.
Gvinejski predsjednik Sekou Toure i francuski Francois Mitterand na franko-afričkom summitu 1983. godineFoto: AFPUbojstva i državni udari Dana 13. siječnja 1963. godine, tri dana nakon što je Togo počeo tiskati vlastiti novac, skupina profrancuskih vojnika ubila je predsjednika Olympija. Njih je predvodio bivši pripadnik francuske Legije stranaca, narednik Etienne Gnassingbé koji je za taj krvavi posao od Francuza navodno bio nagrađen sa 612 američkih dolara. Olympiov san bio je izgraditi neovisnu, suverenu i samostalnu zemlju, ali Francuzima se ta ideja nije sviđala.
Dana 30. lipnja 1962. godine, Modiba Keita, prvi predsjednik Republike Mali, odlučio je poput Olympia u Togou, povući kolonijalni franak, valutu koju su Francuzi nametnuli u dvanaest svojih afričkih kolonija. Za Keitu, koji je težio socijalističkoj ekonomiji, bilo je jasno da bi nastavak pakta s Francuskom bio teret daljnjem razvoju zemlje. No i Keita će, poput Olympija, postati žrtvom. Neće ga, doduše, ubiti, ali će 19. studenog 1968. biti svrgnut u državnom udaru kojeg je predvodio još jedan bivši legionar, poručnik Moussa Traoré.
Tijekom tog dramatičnog razdoblja borbe afričkih zemalja za oslobođenje od kolonijalnog ropstva, Francuska se s punim povjerenjem mogla osloniti na bivše pripadnike Legije stranaca koji su izveli većinu državnih udara protiv legalno izabranih predsjednika.
Legionari ruše vladare Tako je 1. siječnja 1966. bivši legionar Jean-Bédel Bokassa predvodio državni udar protivDavida Dackoa, prvog predsjednika Centralnoafričke Republike. Dva dana kasnije,Maurice Yaméogo, prvi predsjednik Gornje Volte, današnje Burkine Faso, svrgnut je u državnom udaru kojeg je predvodio Aboubacar Sangoulé Lamizana, još jedan bivši legionar koji je prethodno sudjelovao u gušenju oslobodilačkih ustanaka u francuskim kolonijama Indoneziji i Alžiru.
U listopadu 1972. Mathieu Kérékou, dotadašnji tjelohranitelj predsjednika Republike Benin Huberta Maga, predvodio je državni udar. I Kérékou je, pogađate, prethodno prošao obuku u francuskim vojnim školama.
U proteklih pedeset godina u Africi se dogodilo ukupno 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…). Čak 61 posto državnih udara dogodilo se na području frankofonske Afrike.
DRŽAVNI UDAR U BURKINI FASO: Pučisti oteli predsjednika i vladu
Jean-Bedel Bokassa, centralnoafrički diktator i samoproglašeni car na vlast je došao državnim udaromFoto: AFPBez Afrike bili bi siromašni Francuska se očajnički i žestoko, bez obzira na cijenu, borila da zadrži svoje afričke kolonije. U ožujku 2008. godine, bivši francuski predsjednik Jacques Ch
28.11.2015. (10:49)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
OSAMLJEN JE MOJ PUT! NIKO OSIM MENE NE PROLAZI NJIM, U OVAJ POZNI JESENJI DAN.
Samo zamislite kasni jesenji dan: uskoro će zalazak sunca, uskoro će biti pregršt boja, psihodeličnih boja na horizontu – divan jesenji dan. Niko osim njega ne prolazi njim. On tu govori o njegovom unutrašnjem putu: “Niko osim mene ne prolazi njim – osamljen je moj put!” Osamljen je svačiji put. Majstor samo može da ukaže, može da usmjeri svoj prst ka mjesecu, ali vi treba da gledate mjesec, ne prst. Ako gledate njegov prst, vi ćete propustiti mjesec; vi ćete propustiti majstora, njegovo ukazivanje. A to se događalo takozvanim religijama. Oni su se držali prsta: neko Isusovog prsta, neko Krišninog prsta, neko Muhamedovog prsta. Niko nije gledao mjesec. A pošto ti ljudi njih ne razumiju, oni su veoma radosni: “Moj prst gleda šest stotina miliona katolika!” Papa je neizmjerno sretan: “Šest stotina miliona ljudi drži moj prst?” Ali u pitanju nije prst, u pitanju je mjesec. Put je osamljen. To je put unutra vas. Majstor može ukazati. Ja to činim svakog dana: ukazujem gdje da idete, kako da idete, koliko vam je energije potrebno da tamo stignete, kakvo iskustvo će se dogoditi na tom putu, i kakva iskustva će se dogoditi kada stignete do središta vašeg bića. Ja samo mogu ukazati, ali vi treba da idete. Ako vi ne idete, ja sam tu bespomoćan. OSHO
Rabin Harold Kushner gledao je djecu koja su na obali mora zidala kulu od pijeska. Kada su upravo završili zamišljenu kulu, za koju su potrošili puno vremena i strpljenja, došao je val i sravnio kulu sa zemljom.
Rabin je očekivao suze i bijes. Djeca su sjela, uzela se za ruke i počela se smijati.
Malo zatim, započela su graditi novu kulu.
Rekao je: “Spoznao sam da su me djeca naučila vrlo važnu životnu lekciju: sve stvari u našem životu koje stvaramo dugo vremena is mnogo energije, stvorene su u pijesku.
Trajni su samo naši odnosi s ljudima. Prije ili kasnije doći će val i odnijeti sve ono što smo sagradili s tolikim trudom. Kada se to dogodi, moći će se smijati samo oni koji će imati s kim da se drže za ruke.”
28.11.2015. (10:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
"NAKITA JE MNOGO, ZLATO JE JEDNO; RIJEKE SU MNOGE, VODA JE JEDNA; SVJETILJKE SU MNOGE, SVJETLOST JE JEDNA; ZVIJEZDA JE MNOGO, NEBO JE JEDNO; NARODI SU MNOGI, ZEMLJA JE JEDNA; BICA SU MNOGA, DAH JE JEDAN." Sathya Sai Baba
01.12.2015. (09:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
tako kratko smo tu. život prolazi na žalost mimo nas. još juče sam imo 26 sad imam 52 godine. svi smo mi tu u nekom jebenom redu čekajući smrt. umiremo od bolesti starosti, a najgora je smrt kad te neko ubije, ne znam razlog niti je to bitno i neka se Bog smiluje onima koji su povukli okidač, a ja to ne bi mogao i ne bi volio da me Bog stavi pred takovo iskušenje.
komentar sa BLOG.hr - > Pajo Pakšu @ Borut
28.11.2015. (10:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
VISOKA CIJENA SLOBODEFRANCUSKA ‘UBIRE’ KOLONIJALNI POREZ: Od 14 afričkih zemalja godišnje dobije 500 milijardi $
Foto: ThinkstockAutor: Danas.hr 13:00 21.11.2015
Četrnaest afričkih zemalja, nekadašnjih francuskih kolonija, iako su odavno stekle nezavisnost, još i danas plaćaju porez svome kolonizatoru – Francuskoj!
Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji. Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka.
Slobodni, ali siromašni
Strah se nakon toga uvukao među afričku političku elitu, piše Mawuna Remarque Koutinin, izdavač i mirovni aktivst, u tekstu objavljenom u on-line magazinu Silicon Africa. Nakon događaja u Gvineji nitko nije smogao hrabrosti slijediti primjer Sékou Touréa čije je čuveno geslo bilo: “Radije ćemo uživati slobodu u siromaštvu nego bogatstvo u ropstvu”.
Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom vlašću, pa je odbio sklopiti nastavak pakta o kolonizaciji kakav mu je predložio tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle.
No, pristao je plaćati godišnji porez Francuskoj za sva materijalna dobra koja je stvorila u njegovoj zemlji. To je bio jedini uvjet da ih Francuzi ne bi, kao u Gvineji, na odlasku uništili. Međutim, iznos kolonijalnog poreza kojeg je Togo trebao platiti Francuzima bio je ogroman i iznosio je te 1963. godine gotovo 40 posto tadašnjeg državnog budžeta.
Budući da se Togo našao u teškoj financijskoj situaciji, Olympio je, kako bi izvukao zemlju iz te stuacije, odlučio ukinuti dotadašnji kolonijalni novac FCFA (Franak za francuske afričke kolonije ili kraće – kolonijalni franak) i uvesti vlastitu valutu.
Gvinejski predsjednik Sekou Toure i francuski Francois Mitterand na franko-afričkom summitu 1983. godineFoto: AFPUbojstva i državni udari
Dana 13. siječnja 1963. godine, tri dana nakon što je Togo počeo tiskati vlastiti novac, skupina profrancuskih vojnika ubila je predsjednika Olympija. Njih je predvodio bivši pripadnik francuske Legije stranaca, narednik Etienne Gnassingbé koji je za taj krvavi posao od Francuza navodno bio nagrađen sa 612 američkih dolara. Olympiov san bio je izgraditi neovisnu, suverenu i samostalnu zemlju, ali Francuzima se ta ideja nije sviđala.
Dana 30. lipnja 1962. godine, Modiba Keita, prvi predsjednik Republike Mali, odlučio je poput Olympia u Togou, povući kolonijalni franak, valutu koju su Francuzi nametnuli u dvanaest svojih afričkih kolonija. Za Keitu, koji je težio socijalističkoj ekonomiji, bilo je jasno da bi nastavak pakta s Francuskom bio teret daljnjem razvoju zemlje. No i Keita će, poput Olympija, postati žrtvom. Neće ga, doduše, ubiti, ali će 19. studenog 1968. biti svrgnut u državnom udaru kojeg je predvodio još jedan bivši legionar, poručnik Moussa Traoré.
Tijekom tog dramatičnog razdoblja borbe afričkih zemalja za oslobođenje od kolonijalnog ropstva, Francuska se s punim povjerenjem mogla osloniti na bivše pripadnike Legije stranaca koji su izveli većinu državnih udara protiv legalno izabranih predsjednika.
Legionari ruše vladare
Tako je 1. siječnja 1966. bivši legionar Jean-Bédel Bokassa predvodio državni udar protivDavida Dackoa, prvog predsjednika Centralnoafričke Republike. Dva dana kasnije,Maurice Yaméogo, prvi predsjednik Gornje Volte, današnje Burkine Faso, svrgnut je u državnom udaru kojeg je predvodio Aboubacar Sangoulé Lamizana, još jedan bivši legionar koji je prethodno sudjelovao u gušenju oslobodilačkih ustanaka u francuskim kolonijama Indoneziji i Alžiru.
U listopadu 1972. Mathieu Kérékou, dotadašnji tjelohranitelj predsjednika Republike Benin Huberta Maga, predvodio je državni udar. I Kérékou je, pogađate, prethodno prošao obuku u francuskim vojnim školama.
U proteklih pedeset godina u Africi se dogodilo ukupno 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…). Čak 61 posto državnih udara dogodilo se na području frankofonske Afrike.
DRŽAVNI UDAR U BURKINI FASO: Pučisti oteli predsjednika i vladu
Jean-Bedel Bokassa, centralnoafrički diktator i samoproglašeni car na vlast je došao državnim udaromFoto: AFPBez Afrike bili bi siromašni
Francuska se očajnički i žestoko, bez obzira na cijenu, borila da zadrži svoje afričke kolonije. U ožujku 2008. godine, bivši francuski predsjednik Jacques Ch
28.11.2015. (10:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Trenutak za haiku poeziju
*
Bašo zapisa:
OSAMLJEN JE MOJ PUT!
NIKO OSIM MENE NE PROLAZI NJIM,
U OVAJ POZNI JESENJI DAN.
Samo zamislite kasni jesenji dan: uskoro će zalazak sunca, uskoro će biti pregršt boja, psihodeličnih boja na horizontu – divan jesenji dan. Niko osim njega ne prolazi njim. On tu govori o njegovom unutrašnjem putu: “Niko osim mene ne prolazi njim – osamljen je moj put!” Osamljen je svačiji put.
Majstor samo može da ukaže, može da usmjeri svoj prst ka mjesecu, ali vi treba da gledate mjesec, ne prst. Ako gledate njegov prst, vi ćete propustiti mjesec; vi ćete propustiti majstora, njegovo ukazivanje. A to se događalo takozvanim religijama. Oni su se držali prsta: neko Isusovog prsta, neko Krišninog prsta, neko Muhamedovog prsta. Niko nije gledao mjesec. A pošto ti ljudi njih ne razumiju, oni su veoma radosni: “Moj prst gleda šest stotina miliona katolika!” Papa je neizmjerno sretan: “Šest stotina miliona ljudi drži moj prst?” Ali u pitanju nije prst, u pitanju je mjesec.
Put je osamljen. To je put unutra vas. Majstor može ukazati. Ja to činim svakog dana: ukazujem gdje da idete, kako da idete, koliko vam je energije potrebno da tamo stignete, kakvo iskustvo će se dogoditi na tom putu, i kakva iskustva će se dogoditi kada stignete do središta vašeg bića.
Ja samo mogu ukazati, ali vi treba da idete. Ako vi ne idete, ja sam tu bespomoćan. OSHO
*
Copyright © Osho International Foundation
www.osho-yu.me
www.facebook.com/oshomne
28.11.2015. (10:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Rabin Harold Kushner gledao je djecu koja su na obali mora zidala kulu od pijeska. Kada su upravo završili zamišljenu kulu, za koju su potrošili puno vremena i strpljenja, došao je val i sravnio kulu sa zemljom.
Rabin je očekivao suze i bijes. Djeca su sjela, uzela se za ruke i počela se smijati.
Malo zatim, započela su graditi novu kulu.
Rekao je: “Spoznao sam da su me djeca naučila vrlo važnu životnu lekciju: sve stvari u našem životu koje stvaramo dugo vremena is mnogo energije, stvorene su u pijesku.
Trajni su samo naši odnosi s ljudima. Prije ili kasnije doći će val i odnijeti sve ono što smo sagradili s tolikim trudom. Kada se to dogodi, moći će se smijati samo oni koji će imati s kim da se drže za ruke.”
28.11.2015. (10:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
"NAKITA JE MNOGO, ZLATO JE JEDNO; RIJEKE SU MNOGE, VODA JE JEDNA; SVJETILJKE SU MNOGE, SVJETLOST JE JEDNA; ZVIJEZDA JE MNOGO, NEBO JE JEDNO; NARODI SU MNOGI, ZEMLJA JE JEDNA; BICA SU MNOGA, DAH JE JEDAN." Sathya Sai Baba
01.12.2015. (09:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...