Na alost Europa nema granica ili sad ima icu. Ovaj bumerang se morao dogoditi. Ne mre ljude prcati do besvijesti... Jo u ratu 93. u Sarajevu sam napisao; Vrijeme je za solidarnost- pomozimo Europi!- jer Miteranova posjeta i njegove abe nije bila u svrhu mira već produljenja rata...
14.11.2015. (13:17)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Liberte - oslobodi se ideologije Egalite - ima se jednako pravo bojati kao i drugi Fraternite - ne znači fratrinstvo ni bratstvo, nego povezanost po sastavu genoma
Inače, mačka mi je noćas bila dosta nemirna, za razliku od onog strahovitog potresa koji je proli mjesec pogodio Zagreb.
Na 24sata se moe vidjeti snimka u trajanju od preko dvije minute (pie ispod da je neki novinar Le Mondea, ne znam jel' to istina ili je to neki usputni dopisničar) gdje čovjek snima i pita nekoliko puta to se događa, a jedan vuče svog frenda iza kojeg ostaje krvava mrlja na cesti, drugi skakuće na jednoj nozi dozivajući frenda. Vie od dvije minute ovaj snima za "dobrobit" nae informiranosti umjesto da otrči niz stepenice i otvori vrata i ljudima ponudi barem fizičko sklonite, ako je teko krvareći ranjenik jo iv da ga zamota u neku jebenu deku, da ovom s propucanom nogom ponudi stolac. I pitam se gdje je granica profesionalnosti i humanosti i čemu slue svi oni survival kits, books, videi, robinzonska natjecanja, čemu slue svete i druge knjige, a mogle bi barem, kad su već tako debele, biti dobre da se pritisne rana koja krvari. Dvije i pol minute! Ma nema te ice i bogomolje i stadiona, ni vojske ljudske i anđeoske koja te moe zatititi od tvog prejadnog kukavičluka i straha...
14.11.2015. (14:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ne znam da li čita SF romane i priče. Nekada sam ih gutao, tvrdeći da je najloiji SF bolji od najboljeg teksta iz bilo kojeg drugog područja. Kad sam pročitao svu takvu beletristiku koja mi je bila dostupna na hrvatskom u naoj gradskoj knjinici, silom prilika sam preao na ostale knjige. I, na moje čuđenje, otkrio da i one mogu biti i lijepe i zanimljive i poučne.
Zato ovaj uvod? Zato to sam u tim davno pročitanim SF romanima nalazio mnogo toga to se danas na ovom svijetu događa.
Kloniranje ljudi da bi ti klonovi sluili kao rezervni dijelovi za bogatae koji su si mogli priutiti 'farmu' klonova. Dobro, za sada to jo nije u toj ekstremnoj formi, no zar trgovina ljudskim organima, fetusima, plazmom nije početak toga?
Neki dan sam čuo na radiju kako se ponovo u uporabu vraćaju klasične pisaće maine, mehaničke ili električne. Razlog: moderna komunikacija putem e-mailova, SMS poruka i slično ne moe garantirati stopostotnu tajnost i sigurnost. Dakle, napiem pismo i poaljem ga po provjerenom kuriru. I to sam svojevremeno pročitao u jednoj SF priči. Pri tome su se, naravno, kuriri sluili specijalnim super-biciklima.
Ograđivanje icom. Na tu temu sam pročitao nekoliko novela i po neki roman. Uglavnom sve se svodi na 'civilizirane enklave', ograđene visokim zidovima, bodljikavom icom pod naponom (onda jo nije bilo ove ice sa iletima) i naoruanim čuvarima du zidova i na ulazu. A izvan tih zidina ive 'divljaci' koji se ubijaju, deru jedan drugoga, umiru od boletina etc. A na kraju ipak oni preive, jer oni unutar enklava jednostavno degeneriraju.
Liberté, Égalité, Fraternité vrijedi samo u vrijeme mira i blagostanja.
14.11.2015. (20:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
P.S. Prof. dr. Viktora megača vrlo cijenim. Čitam njegove tekstove do kojih god mogu doći, sluam ga na radiju i gledam na TV. Nekoliko njegovih knjiga imam i u svojoj biblioteci. I gotovo se uvijek slaem s njegovim stavovima.
Na kraju poglavlja Europa na ispitu iz knjige Europski duh, u kojem se osvrće na prijepore zato je Europa kao kolektiv dobila Nobelovu nagradu za mir 2012. godine, potovani profesor pie: Od 1945. godine do danas na teritoriju pak Europske unije (u granicama od 2012. godine) nije se dogodio ni jedan vojni sukob, unatoč tenzijama Hladnog rata ( ). No i taj Hladni rat već odavno tavori jo samo u televizijskim dokumentarcima. Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje? Bez pretjerivanja se moe ustvrditi da je u posljednjim desetljećima jedva tko tako opravdano zasluio tu nagradu.
I onda poentira u posljednjoj rečenici:
Svim euroskepticima ma iz kojeg kutka dolazili nedovoljan iz povijesti.
Kao euroskeptik, tu sam se po prvi puta distancirao od profesorovog stava. Izgleda da je ugledni profesor zaboravio na rat i raspad Jugoslavije početkom 1990. godine ili pak smatra da taj rat ne ide Europi u 'miraz'. Po mom miljenju ide, i te kako. Uz to, a to pokazuju događaji posljednjih godinu dana , izgleda da nije ba neki 'zvjezdoznanac', jer očigledno nije pomiljao da bi posljedice američkog razaranja u Afganistanu, na Bliskom istoku i po sjevernoj Africi, moglo dovesti do toga da se u Europi ponovo pojave ice, ovog puta okićene iletima. Da se ponovo zatvaraju otvorene granice i da će se opet ljudi, po svemu sudeći, gledati preko niana.
14.11.2015. (20:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Semper, prof. megač govori prvenstveno o europskoj kulturi i europskom duhu, a ne toliko o povijesti. Na promociji knjige "Europa x 10" netko je postavio vrlo jednostavno pitanje: "to ako se Europa ipak raspadne?, na to je profesor odgovorio otprilike da to u povijesti neće biti nita novo, jer su se velika carstva (dodat ću i civilizacije i kulture) raspadala kroz cijelu povijest. No to nikako ne znači da, u tom slučaju, europski duh neće ostati ivjeti kroz neku drugu, recimo, prevladavajuću kulturu i civilizaciju u budućnosti. Moe li zamisliti svijet bez Beethovenove pete? Ono, ni u tragovima ili barem na razini "pronađena neka čudna slova"? Ok, moguće ako prihvati da će budućnost izgledati kao u filmu "Idiocracy". Idiokracija. "Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje?", mislim da ćemo se te rečenice s ogromnom sjetom i nostalgijom uskoro prisjećati, tko stigne. Zato ljudi ne vole čitati? Zato je čitanje i umjetnost neto to se uporno zabija u tri note, tri boje? Tebi ne smeta gotovo jednako fundamentalistički globalni pokret protiv svake osim propisane umjetnosti? Tehnologija toliko napreduje da, kad bi ljudi htjeli to proučiti, uopće ne bi trebalo biti razloga za strahom od gladi, groznih bolesti, a mi se upravo nalazimo u svijetu rastućih pokreta protiv cijepljenja, protiv ovoga, protiv onoga, protiv drugog i drukčijeg, a već na razini obitelji moe vidjeti da ni dva djeteta nisu ista, ma kako im krvna zrnca disala isto i ma kakvu kulturu i duh udisali. Ali ne, krive su komunikacija i otvorenost, dvije od brojnih superkoordinatorskih sposobnosti kakvima je ljudski rod obdaren kao takav. Sposobnost razdvajanja tetnog od korisnog je također nuna za svakog pojedinca, a ona se doista razvija najvie učenjem.
Ukratko, ono to sam naučila ja kod prof. megača i to neprestano ponavljam, a ključno je - odvoji autora od njegovog djela i ne sudi nečiju osobnost po nečijem djelu - autorskom jer čovjek zapravo ima pravo govoriti samo o sebi i u svoje ime, a prof. megač je prvenstveno povjesničar umjetnosti (knjievne i glazbene ponajprije), to bi trebalo biti dovoljno nekome tko se bavi povijeću. Ne znam koliko je za cijeli svijet u ovom trenutku bitno to se ti sad u tom nekom dijelu ne slae s prof. megačem, a da ni ne zna kako se on zapravo u javnom prostoru određuje i odredio prema tome.
No, kad smo već kod bratstva i jedinstva, naalost, apel naeg vodećeg stručnjaka i akademičara Europe upućen nedavno studentima je da su male anse da se hrvatski obrazovni sustav promijeni na način da očuva svoje stručnjake, da neka se snađu i uče to vie mogu, ponajprije matematiku. Vidi, ne treba ti nikakav vanjski neprijatelj da istrijebi vlastiti "rod", dokle god u matičnoj zemlji pojedinci koji se bore za vie plaće viču "Neću", "Ne da mi se", "Nije moja briga" i nose prof. (pa neto iz nekog predmeta kolskog) ispred svog dičnog imena, a iza dr. Jer, da se nastava odvija vie na razini predavanja i projekata, pa da čovjek "čuje" autora uivo prije nego to krene uspoređivati vlastiti s njegovim svjetonazorom, to bi bila prava superkoordinacija, a to prua interenet, osobito onima niih kognitivnih sposobnosti i nieg stupnja svijesti o civilizaciji.
Ne govori li sama činjenica o tome da nai akademici nisu ovdje i ne djeluju ovdje u prilog tome da će Hrvatska moda biti nominirana kao najbolji kandidat da se s njom odeksperimentira na razini ovog s prognostičkog aspekta pregroznog filma?
Ostajem pri tome da se svi imaju jednako pravo bojati da smo braća u strahu, kad već nećemo biti braća u nečem boljem...
15.11.2015. (11:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mislim, vidim da link ne radi :-). To je taj bug :-)... Kako dugo ga ono rjeavaju nai domaći eksperti? Vie od est mjeseci? Oh, pa mi smo već tamo u Idiokraciji :-)... Meni baca na neku stranicu New world order koja upravo razlae kako su matematički zadatci sročeni, ni manje ni vie, nego zato da od djece naprave bolesne psihopate :-)... Eto, divan primjer zlouporabe superkoordinacije .... To na tragu dičnih stručnih tekstova kakvi se mogu pročitati od hrvatskih povjesničarki na blogu u Večernjem :-)... Jer, eto, i poremećaji u ponaanju su tema političkog nadglasavanja, pa to ne bi onda jednog dana bile i ospice, rubeola, variola vera i slično :-)... Ali, zato nam građanski odgoj ne treba :-)))....
15.11.2015. (11:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper, zanimljivo da spominje SF. ba me jutros nadahnut stripovni prikaz Saganove "Blijede plave točke" naveo da ju potraim i u vokaliziranom izdanju. priče koje spominje itekako su mi poznate (a mnoge su u međuvremenu i ekranizirane... i s moje strane odgledane. "Blade Runner" Ridley Scotta mi je duuuugo bio najdrai film) jer sam uz znanstvenu fantastiku praktički odrasla. kasnije, na faksu, gutala sam SF časopis "Futura" i ne jednom sa neljubiteljima fantastike prola onu raspravu u kojima bi me iskreno zaprepateni, gledajući kao da sam zaostala u razvoju, pa i gnuajući se pitali "Kako to moe čitati?!" (uz moje čuđenje njihovim reakcijama i nerazumijevanju "A kako ti ne moe?"). no već i tada sam znala odgovor zato je nekima SF neprobavljiv , naime, za znanstvenu fantastiku, za njeno stvaranje i razumijevanje, treba nadasve imati - otvoren um i razvijenu matu (inteligenciju). a u tome lei odgovor i zato su sve te nekada znanstveno fantastične ideje (ideje ispred svog vremena) svih tih nadahnutih i matovitih ljudi koji su ih stavili na papir zapravo bile dalekovidne projekcije budućnosti. i točno je, mnoge od tih projekcija su naalost prilično mračne i apokaliptične. no mnoge su doslovno i preneseno, govoreći glasom nade i poučavanja, glasom koji promiče obrazovanje, znanost, razumijevanje kao zalog budućnosti gledale i gledaju u zvijezde. od Jules Vernea i njegovog "Puta na Mjesec" - Mi ljudi smo sposobni za veličinu, da zatvorim krug sa Saganom. to je naprosto ivot, vječni ples loeg i dobrog, patnje i sreće. na nama je da izaberemo kako ćemo gledati na onu čau, napola praznu ili napola punu. p.s. ako već nisi pogledao, od srca ti preporučujem najnoviji film Ridleya Scotta The Martian.
a budući sam pročitala Europski duh, čim si spomenuo koliko cijeni prof. megača pomislih da ti se kao revnom euroskeptiku uopće neće svidjeti njegovi stavovi :0) no vidim da si s njima već upoznat. ti si izraeni pesimist, on je izraeni optimist, kolizija neminovna ;0) a čuj, megač je govorio o Europi do 2012. i ne u usko političkom smislu. osim toga, mnogi stavovi se mijenjaju u odnosu na okolnosti i tko zna to bi cijenjeni profesor rekao sada? moda uopće nije promijenio miljenje, a moda i je. al` jo mi neto pade na pamet. razmatrajući eventualna profesorova stajalita moda ne smijemo previdjeti i onaj faktor česte međugeneracijske kompeticije u patnji tj. svojevrsnu vječnotinjajuću međugeneracijsku raspravu/bitku pod nazivom Čija su vremena bila tea?. primijetila sam da oni koji se doslovno sjećaju II. svj. rata (a prof. megač spada u tu dugovječnu ekipu; iako, ruku na srce, duhom vječni mladić) često imaju drugačiji doivljaj tekih (kriznih) vremena od pripadnika mlađe generacije koji se tih njihovih tekih vremena ne sjećaju. njima (tim, u očima mlađarije, matorcima koji nisu morali brinuti za gadgete, internet i vicarske franke) je krizna prolost bila kudikamo tea od sadanjosti, odnosno, sadanjost je vie nego poboljanje u odnosu na ono to je bilo i skloni su je zato hvaliti. i obrnuto. često pripadnici mlađih poslijeratnih generacija (u očima veterana lijenom mlađarijom čija je najveća briga koje će im boje biti maska za iPhone) ne kue kako stariji ne kue da su danas krizna i teka zapravo ova naa vremena i kako je prolost kudikamo laka u odnosu na sadanjost i skloni su je zato kuditi.
15.11.2015. (14:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sad vidim da je u međuvremenu uskočila i @mama, i ja shvatih da je profesor vie govorio o europskim civilizacijskim tekovinama, tenks mamo! ;0) i evo da pripomognem, "Idiokracija".
15.11.2015. (14:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ali, kad smo već kod SF-a, a nedavno se moglo naći po portalima to se od prognoza ostvarilo, a to ne, prvenstveno na temu Povratka u budućnost, a da ipak ostanem donekle u okvirima teme terorizma i palete političkih rjeenja u vidu ice i granice: naime, oni koji se zalau za ice i granice imaju veliki problem jer će zidove i icu morati podignuti do, pa da budemo sigurni, visine stratosfere jer se dronovi već jako uspjeno koriste, ne samo u ratne svrhe (a cilj je prvenstveno da se pokua smanjiti broj kolateralnih rtava, barem onima kojima je do toga stalo), nego i npr. dostave paketa, geodetskih snimki itd. I, koliko sam ja uspjela pohvatati, na temelju skromnog opusa SF-a koji sam odradila, vizija budućnosti je ljudi na povrini i ljudi pod zemljom (ili piljama itd.). I sad, zamisli one koji se zalau za pravo vlasnitva nad zemljom kao übergalaksijskim pravom (uz to ide voda i ostale parafernalije), diu ograde, ice, opremaju se tekom i lakom artiljerijom i onda dođe par drončeka i pomrsi cijelu strategiju, taktiku i politiku. Tako da, brijem da bi za takve brijače ipak bilo sigurnije da oni budu ti koji će se spustiti u podzemlje, kad su već tak bogati i opremljeni, a na zraku će ostati Mad Maxovi s dronovima ď. No, nije to mračna slika: eto, neko istraivanje pokazalo da ljudi u uvjetima dugotrajnije tame počinju hibernirati, kao medvjedi ď... Dakle, nismo doista uopće daleko od hibernacije radi očuvanja vrste. Čak se i referirani filmić iz 2006. već u tom dijelu ostvario ď... U tom slučaju, glavno odgojno-epsko tivo za ljude-vlasnike podzemlja bit će - Leteći medvjedići ď)) (Eto, konspiracija je već desetljećima na djelu, ccc, a tako bezazlena pričica :))).
P.S. Mod, nije mi ao za pogreno usmjeravanje, ovakvu idiotariju kao to sam opisala već doista nisam dugo vidjela, ovo s matematičkim računima i vjebama za malu djecu (jasno, to je sve SAD NAMJERNO napravio da od nas sviju napravi glupane, ali ne bi to imalo nikakve veze s eventualnim novim spoznajama iz psihologije, neuroznanosti itd., boesačuvaj :-)..
15.11.2015. (15:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Poanta iliti aoka mog prigovora na stav prof. megača, modesi, odnosi se na, kako dobro primjećuje, njegov optimizam glede ustrojstva EU kao asocijacije koja će ukinuti granice, ali ne granice duha Bethoven, Mozart, Picasso, etc, da sad ne idem izvan EU, uvijek će biti europski duh koji ne poznaje granice već političke, nacionalne pa i svjetonazorske. A njegova posljednja rečenica, barem kako sam je ja shvatio, moebitno pogreno, navodi me upravo na tu misao ukidanje svih granica među dravama EU. To, pogotovo u kriznim vremenima, bojim se da neće proći. No, to je, barem zasad, jedina tema s kojom ne dijelim jednaki stav kao prof. megač. On i dalje za mene ostaje veliki mislilac unutar ovog malog naroda to se Hrvatima zovu. Napomena: link Idiokracija mi nije pomogao, zna već zato, nepoznavanje engleskog.
15.11.2015. (20:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kao to vidi, mamo da upotrijebim izraz Modesi iz odgovora njoj ja u ovim svojim komentarima nisam mislio na euroski duh već točno na ono to sam citirao iz teksta prof. megača: Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje?" To svakako zasluuje priznanje, no kako i sama kae, pisano je to 2012. godine kad je u EU jo bilo mirno, od ruenja blizanaca je proteklo godinu dana, a danas se pokazuje i dokazuje kako je ta njegova elja jako krhka kad se pojave problemi.
Pie: Tebi ne smeta gotovo jednako fundamentalistički globalni pokret protiv svake osim propisane umjetnosti? Vidim upitnik na kraju rečenice. Da li to znači da se ti pita da li meni ne smeta fundamentalistički globalni pokret protiv svake osim propisane umjetnosti ili pak misli da mi smeta. Meni ne smeta nikakav pokret koji se dri jednog od mojih mudroslova: Svatko ima pravo na svoje miljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!
A fundamentalistički pokret, a pogotovo ako je k tome globalni, po definiciji se protivi ne samo propisanoj umjetnosti, nego se protivi bilo čemu to nije u skladu s njegovim fundamentalizmom. I to protivljenje ne pokazuje samo ad rem, već najčeće ad hominem pucajući po ljudima.
Pri tomu ba i ne vidim sutinsku razliku između, primjerice Amera i njihovog bombardiranja dronovima bolnica, i tzv Islamske drave i njezinih terorista. No Ameri su globalni, pa je dovoljno da izraze aljenje i da im svijet oprosti, a ISL su teroristi i treba svim snagama satrti, dok se za njihove rtve Europa die na noge, proglaava tri dana alosti i sputa koplja zastave na pola koplja. A u oba slučaja stradali su nevini ljudi. Čisto licemjerstvo zapada. I da se razumijemo, ne odobravam to to islamski fundamentalisti rade u ime svog boga (ili čega već), ali jednako tako ne odobravam ni to to rade Ameri u ime svojih globalnih interesa.
Dalje: Tehnologija toliko napreduje da, kad bi ljudi htjeli to proučiti, uopće ne bi trebalo biti razloga za strahom od gladi Nisam o tome pisao jednom pa ću samo ponoviti osnovnu potku: da, tehnologija napreduje koracima 'od sedam milja', ali ljudska svijet napreduje 'puevim korakom'. I tu je najveća opasnost za opstanak čovječanstva u obliku kojem bi ga ja, a vjerujem i ti, htjela vidjeti.
Nastavlja: Ali ne, krive su komunikacija i otvorenost, dvije od brojnih superkoordinatorskih sposobnosti kakvima je ljudski rod obdaren kao takav. Sposobnost razdvajanja tetnog od korisnog je također nuna za svakog pojedinca, a ona se doista razvija najvie učenjem. Hoće li, molim te biti tako dobra, citirati gdje sam ja u svom tekstu napisao neto to bi potvrdilo tvoje miljenje da sam ja protiv navedenog. Dapače. Ja podvrgavam kritici zatvaranje granica ali na indirektan način: osporavajući prof. megaču njegov optimizam u pogledu toga da su te otvorene komunikacije DOISTA VEĆ I OSTVARENE. Moebitno da mogu funkcionirati u miru, ali u ratnom stanju ne. A to znači da jo uvijek nije postignuta njihova univerzalnost to prof. megač pretpostavlja.
Slijedi: a ključno je - odvoji autora od njegovog djela i ne sudi nečiju osobnost po nečijem djelu - autorskom jer čovjek zapravo ima pravo govoriti samo o sebi i u svoje ime Ispričavam se tebi, a posredno i prof. megaču, ako se iz mog teksta moe naslutiti, a kamo li vidjeti, da sudim prof. megaču kao osobi. Obzirom na to koliko ga cijenim ne samo kao osobu, već i kroz njegova djela, to je jednostavno nemoguće. Moja je jedina namjera bila podvrći sumnji njegov stav o KONAČNO ostvarenom (političkom) jedinstvu Europe i nita vie.
Naravno da nije za cijeli svijet u ovom trenutku bitno to se ti sad u tom nekom dijelu ne slae s prof. megačem, kao to nije za taj isti svijet uopće bitno to o tome misli prof. megač, to misli ti ili bilo tko, kao pojedinac, od sedam milijardi ljudi. No bitno je da imam pravo, kao i tih sedam milijardi ljudi uključujući i tebe, iznijeti svoje miljenje o nečijem stavu o kojem se ne slaem i da netko tko se s tim stavom ne slae iznese protuargumente, a ne da su mu protuargumenti obrana prof. megača od, u stvari, nepostojećeg napada na njegovu osobnost.
Na kraju pie: No, kad smo već kod bratstva i jedinstva, naalost Nije mi jasna ova rečenica i da li ona spada u kontekst onog to sam napisao u oba komentara.
15.11.2015. (20:49)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pie, mamo, u drugom komentaru: I, koliko sam ja uspjela pohvatati, na temelju skromnog opusa SF-a koji sam odradila, vizija budućnosti je ljudi na povrini i ljudi pod zemljom. Točno. Postoje dva autora, koji su meni poznati, a bave se tom temom H.G. Wells Vremeplov i Isac Asimov sa svoja dva romana Čelične spilje i Golo sunce. Oba autora opisuju ivot ljudi u dalekoj budućnosti. Vjerojatno si ih pročitala pa zna na to mislim kad ih dajem kao primjer. Ako nisi, toplo ti preporučujem, posebice Asiomove romane.
to se pak tiče pitanja übergalaksijskog prava nad tlom i prirodnim bogatstvima ja sam protiv takvog prava i na zemlji a pogotovo onda protiv njega na drugim planetima ili jo dalje u Svemir.
15.11.2015. (20:52)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ne mogu se točno sjetiti koja je od domaćih televizija prikazivala filmić "Idiokracija", ali znam da ga nisam gledala na netu. dodue, vjerojatno u nekom kasnom terminu u kojemu nije rijetkost niti čudno takve sadraje i previdjeti s obzirom na praksu naih televizija da ih guraju u vampirske sate (kasne filmove im jo i opratam, ali ne mogu prealiti ponoćne dokumentarce koje bih eljela pogledati ali zbog otealih kapaka i mozga koji već gasi svjetla za fajrunt - jednostavno vie ne mogu; op. mamo, eto jo jednog priloga tezi o namjernom poglupljivanju). uglavnom, radnja "Idiokracije" se vrti oko vojnika Joe Bauersa, utjelovljenja "prosječnog Amerikanca", kojega Pentagon izabire za pokusnog kunića u super-tajnom eksperimentu hibernacije. no potom ga i zaborave, a on se budi nakon petsto godina u budućnosti i tamo otkriva radikalno poglupljeno drutvo u kojemu upravo on ispada najinteligentnija osoba. vrlo (jezivo) zabavan film, barem je tako zamiljen, ali ujedno i film za misliti.
16.11.2015. (10:54)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Naalost, modesti, nisam gledao taj film. Ovo s kasnonoćnim emisijama i filmovima, pa i inače, rjeavam pomoću DVD snimača. Isprogramiram to elim vidjeti ili pak mislim da bi moglo biti dobro (informacije skupljam ne iz TV priloga iz utila, već s programa na Interneti), a onda pogledam to mi se sviđa, kod gledanja preskočim to mi se čini nezanimljivim (kod mozaik emisija) i na kraju ako je materijal vrijedan pohrane, sprim ga na DVD.
A na temu filma, evo mog najnovijeg, jo neobjavljenog, mudroslova: "Među glupanima i pametan postane glupan. Obrat ne vrijedi!"
16.11.2015. (21:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Prvo da ispravim samu sebe: izraz koji sam imala u glavi, a otipkala "superkoordinacija" je "superkooperacija", dakle, izvanredna sposobnost suradnje.
Drugo, ne vidim potrebu za isprikama, osobito ne meni. Jednostavno ne vidim zato.
Semper: to se tiče razglabanja na temu mojih komentara, oni su ipak opće naravi, a ne upućeni isključivo tebi iz jednostavnog razloga to blog smatram nekim razgovornim sredstvom, a ne nekom ozbiljnom polemičkom platformom, pa se tako i postavljam, ali ću rado razjasniti neke stvari onako kako ih ja vidim, u irem kontekstu:
1. moje je miljenje da stupanj visoke stručne spreme mora biti takav da a) pojedinca-njegovog korisnika neprestano navodi na potrebu za uočavanjem bitnih razlika:
povjesničar naspram povjesničar umjetnosti/knjievnosti, a to je vrlo bitno,
b) ipak malo pomnije čita kad se osjeti osobno napadnutim zbog navodne moje, tako sam ičitala, osude suprostavljanja autoritetu iz područja povijesti umjetnosti, preciznije, knjievnosti, germanistike, obrazovanja itd.. Iz nekog razloga, a pretpostavljam da je ipak riječ o uobičajenoj povrnosti kod ovakvog blokog konverziranja, izostavio si bitnu stvar koja je zapravo odmah rasvijetlila 'povijesni' stav prof. megača, da se citiram:
Na promociji knjige "Europa x 10" netko je postavio vrlo jednostavno pitanje: 'to ako se Europa ipak raspadne?', na to je profesor odgovorio otprilike da to u povijesti neće biti nita novo, jer su se velika carstva (dodat ću i civilizacije i kulture) raspadala kroz cijelu povijest.'
Jest, da, ovo je moja tvrdnja na vjeru. to ako laem? Jasno, mogu objaviti u Narodnim i drugim novinama oglas neka se javi svatko tko je tada nazočio promociji i da svojim svjedočanstvom potkrijepi moju tvrdnju, od čega bi pola otpalo jer se moda ni ne sjećaju u takvom obliku, a i to je sjećanje zapravo ďÂ. Dakle, ako mi ne vjeruje nitko, mea culpa. Ali je ipak tako bilo ďÂ. A imam i ja pravo na svoju vjeru, jel'da... No, ostaje povijesna istina: raspad carstava, zajednica nije nikakva povijesna novost.
Od 1945. godine do danas na teritoriju pak Europske unije (u granicama od 2012. godine) nije se dogodio ni jedan vojni sukob, unatoč tenzijama Hladnog rata ( ). No i taj Hladni rat već odavno tavori jo samo u televizijskim dokumentarcima." Dakle, u EU u granicama od 2012. godine. U čemu je povijesni problem s tom izjavom? to Hrvatska kao pristupni kandidat tada jo nije bila članica? to Slovenija, kao tadanja već punopravna članica nije bila razorena u raspadu bive Jugoslavije, za razliku od dijelova Hrvatske i većeg dijela BiH? U tome to su se Česi i Slovaci "mirno rastali", a Poljaci i drugi proveli "mirnu lustraciju", a Nijemci iz dvaju gospodarsko-političkih sustava "mirno" kako-tako ujedinjeno ivjeli već dobrih 20-ak godina ili se panjolska nije raspala na Baskiju i ostatak? A Rusi nisu zaposjeli Baltičke zemlje? to Turska i Grčka nisu ponovno zaratile na Cipru?
Pa jel' ima neke razlike između Europe i Europske unije u granicama od 2012. godine? Kaj, nismo bili u klubu kad se izvukla dobitna kombinacija? Pa jel' to vanije od jednostavne činjenice da su mnoge izbjeglice s prostora bive YU, pa tako i iz Hrvatske, nale utočite i uspjele se donekle maknuti od rata? Dekorum über alles? Iako, ako ćemo ba analizirati povijest, da, bili smo jedna od strana u ratu, morali smo dokazivati da pripadamo Europi (geopolitički i po europskoj tradiciji), ali Nobela nije dobila Europa, nego Europska unija u tadanjim granicama. A jesu li u zemlje EU u tadanjim granicama ipak dolazile izbjeglice s prostora bive Juge? Jesu li im dizani zidovi i ice i građeni izbjeglički kampovi? Jesu li bili pretresani na granicama? A nije li među njima isto bilo kojekakvih vercera orujem, ljudima i drogom, crnim torbama, opremom koja, posredno ili neposredno, slui svakom teroristu? Ako već idemo na ad rem i ad hominem, nisam ja ta koja je na ovome pobrkala lončiće.
Povijesno-umjetnički gledano, nije vie bilo nikakvih zapreka slobodnom protoku kulturnih dobara u svim smjerovima i upoznavanja i onih "dobrih" strana bivih totalitarnih sustava na tlu EU u granicama 2012. godine u smislu prepoznavanja zajedničkih potki neovisno o političkom i ekonomskom sustavu - npr. antifaizam. Nije vie bilo zida posred Europe niti potrebe za njim.
16.11.2015. (22:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Da vidimo dalje: Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje? Dakle, kakva-takva politička racionalnost. U čemu je pak tu problem? U tome to je kakva-takva? Ako nije kakva-takva, kakva je onda? Nadam se da se nećemo sad svi uhvatiti tatog zavijanja za time zato Europska unija nije kroz zajedničku valutu zaivjela na svom teritoriju kako je netko to elio? Pa, je li to razlog za dizanje zidova i ica? Je li to jedan od promaaja? Postoji li netko tko se u dananjim granicama Europe slae s time da je tu dolo do greke u koracima, brzanja, moda i pod izvaneuropskim pritiscima, ne znam, barem donekle? I opet, kakve to ima veze s otvorenim granicama i spremnosti za komunikaciju?
Bez pretjerivanja se moe ustvrditi da je u posljednjim desetljećima jedva tko tako opravdano zasluio tu nagradu . Koja je tu riječ suvina/pogrena/dovodi u zabludu? Osobito kad već spominje Amere.
A tu onda mogu nastaviti sa rečenicom kojom je, kako ti kae, poentirao: Svim euroskepticima ma iz kojeg kutka dolazili nedovoljan iz povijesti.
Dakle, da, nedovoljan iz povijesti jer unatoč kakvim-takvim politički racionalnim rjeenjima, humanizmom kao općim nasljeđem proisteklim iz naklonosti ka čovjeku, neovisno o rasi, spolu, dobi, vjeroispovijesti blablabla, građani Europe, ili barem zamjetan dio njih, opet bi ili na ponavljanje ispita iz povijesti: rat, zidovi i ice. Sindrom magareće klupe: drugi, drukčiji i nije europske krvi, pa onda razrada do u ime obitelji. A to je to nego čista i masna kuljetina iz povijesti? Sumnja u vlastito europsko pozitivno nasljeđe i kakva-takva nastojanja da se očuvaju vrednote tipa sloboda, jednakost i bratstvo? Zalae se za blokovsko rezanje na osovini SAD - Rusija - Faktor X? Nasljeđe koje je, neovisno o religijskim i nacionalnim razlikama, iznijelo javna sveučilita, javnu obvezu obrazovanja i zatim ih irilo po svijetu? Obrazovanje ena? Socijalni programi? Pa nije li IS upravo dokaz u prilog tome da je sve drugo suprotno humanosti?
Dodjela nagrade, ma kako simbolična i činila se povrnom, ima cilj: priznanje za kakav-takav uspjeh, a da, uspjeh je uopće očuvati mir unutar makar i dijela tako malog kontinenta (vidi Izrael i Palestinu na tako malom teritoriju), poticaj da na tom tragu nastavi dalje umjesto da gradi logore i ice za 'nepoeljne i sumnjive'. Eto, na to smo spali. Ne na razvoj, nadogradnju, razmiljanje o kreativnim promjenama u kojima ne bi bilo rtava po bilo kojoj osnovi i na bilo koji način, jer ekonomske već postoje ionako... Ali, ponavljam, riječ je o europskom duhu, a ne o ekonomiji...
to se tiče optimizma i pesimizma, Modesti je dosta rekla.
16.11.2015. (22:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
c) Meni ne smeta nikakav pokret koji se dri jednog od mojih mudroslova: Svatko ima pravo na svoje miljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!
Pa, prvo, ne bih rekla da je to jedan od tvojih mudroslova, ali dobro, prisvojio si ga jer je to trendy. U dananjem trenutku nazvala bih to mantrom kojom se malo pristojniji slue najčeće umjesto psovki i kad ele ostaviti dojam uljuđene i nadasve tolerantne osobe, intelektualne provenijencije, tj. kad izostanu svi drugi argumenti iz bilo kojeg razloga, i zapravo jednako vrijedno onoj Liberte, egalite, fraternite kamo ju sad kao povijesno smjeta. Drugim riječima, izvrsna mantra ako eli sam sebe zaglupiti i osloboditi prostor nenasilnom irenju zaglupljivanja, koje na kraju nekom alkemijom ispadne nasilno (ubij pedera, kamenuj preljubnicu itd.).
Kad je rat, a Papa veli da već jest Treći, ni to tvoje mudroslovlje vie ne igra kao neka mirnodopska mantra. Reci to policajcu nakon policijskog sata, u npr. Portugalu (oni koji su mlatili oca i djeda pred djecom povodom nekih nereda na - nogometnoj utakmici, a ako ćemo konkretno o napadu u Parizu, organizator je pokazao vjetinu superkooperacije jer je jednako tako mogao obustaviti igru, izazvati paniku i daljnje indirektne rtve terora, a zahvaljujući ipak kako-tako racionalnoj reakciji, ljudi su, premda u strahu, izali pjevajući u tom trenutku ne samo francusku himnu i isprazne riječi).
Da, pravo na izraavanje miljenja i pravo na inzistiranju na pravu da je tvoje miljenje u svim okolnostima i svakoj situaciji jednako vrijedno nečijem tuđem miljenju, a osobito miljenju nekoga tko je stručnjak za neko područje koje nije tvoje ili nekome tko ima pendrek, zolju, kalanjikov u ruci. Kad čovjek ima slobodu (liberte!) izraavanja i formiranja vlastitog miljenja, uz slobodu učenja, slobodu izbora, uglavnom se to na alost svede na jednakovaljanost stavova i miljenja (pogrena primjena egalite) s katastrofalnim posljedicama, npr. po pitanju cijepljenja, učenja, pa i samoga pristupa radu, pa zato i imam pravo nagovarati one Muslimane kao dio svjetske populacije kojoj NIJE do rata, da pređu na npr. katoličanstvo, kao vjeroispovijest vieg stupnja (tako neto), to nije zamijećeno samo u Europi, nego i u Indiji (čaa vode s dozom trgovačkog lukavstva - fraternite), pa pravo na to da kao visokoobrazovana osoba izjavim npr. u glumce idu oni s najniom inteligencijom (!?), da ne nabrajam dalje hrpu bisera iz usta/pera svih pojedinaca na koje nailazim... A na izborima ću glasati za onog vizionara (iliti zvjezdoznanca) koji mi se najvie sviđa, podsjeća me na mog ćaću, mamu kakvu sam oduvijek htjela, bogorodicu, kapetana Kirka, i to s najvećom mogućom dozom optimizma i vjere u bolje sutra, Valhalu i slično.
A sad nek' mi netko dokae da Valhala ne postoji samo zato to se par stoljeća o njoj konsenzusom povjesničara i antropologa i svećenika drugih, 'drutveno zrelijih' vjeroispovijesti i razno-raznih svjetonazora onako iz čista mira o njoj vie ne priča kao o stvarnoj i realnoj mogućnosti ď.... Uostalom, kome trebaju povjesničari i antropolozi, kad ni ta metoda mjerenja C-ugljikom nije 100% pouzdana. Lijepo tablica mnoenja i dijeljenja i 'ajmo na cestu prodavat maglu, klub oboavatelja i poklonika Zrinke K. (dovoljno je uguglati, ena je istinski celebrity po svim dimenzijama).
Tu nema kraja: vidi samo na filmskom isječku kako se na negdje oko 0:51 jadničak trudi ugurati kvadar u okruglu rupu. I ne ide! Pa kako to kad je tamo rupa i ja mislim da bi samo zato to neto to drim u ruci moralo proći kroz tu rupu - jer je rupa i zato to je okrugla izgleda najira! Pa mene moje oči ne mogu prevariti! A imam i ja pravo na svoje miljenje! Netko mi je smjestio!!! Zavjera ili magija, nečista posla u svakom slučaju.
Zato, braćo, zid, granica, pretresanje, vercanje - sve samo ne irenje vidika, malo Sokratovog Znam da nita ne znam, kao neka prva stepenica. Dva-tri tona i dvije-tri boje! Nema mijeanja! Strengst verboten!
16.11.2015. (22:31)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ova zadnja litanija ujedno je i odgovor na tvoje da ne razumije ovo o akademicima: prof. megač redovni je član HAZU tek od svibnja 2012. godine (koje li koincidencije!), a krajem listopada ove godine članom Europske akademije postao je prof. Ivan Đikić. Njihovi ivotopisi su i na hrvatskoj Wikipediji. Prof. megač ne vjeruje ni u jednog boga, a prof. Đikić je katolik. ive i rade u manje odnosno vie sekularnim dravama i fantastični su predavači, a to ocjenjujem po tome to su u stanju spustiti se na razinu neznalica, poluznalaca i suznalaca, potaknuti na optimizam, to znači da a) izvrsno vladaju materijom kojom se bave i znaju pretočiti svoje iskustvo u poticaj, b) znaju birati riječi i c) osobito prof. megač ima izvrsno pamćenje, tako da reći da je neto 'zaboravio' je zapravo kritika upućena na povrnom i neupućenom pristupu.
Svakako vrlo sumnjivo preoptimistični tipovi, zaboravljivi i nadasve neupućeni: ispada da je ovaj prvi kao utjeno hazuiran, već dobrano u mirovini, a ovaj drugi nema čak ni kvalifikacije za HAZU, nego za tamo neku Europsku akademiju. U zemlji iza sedam gora, mora i planina... Pa to se to Hrvatske tiče. Nek' si budu tam, to će oni nam. (to će nama zajednica dok se jede gibanica, dok je mesa i bonbona nećemo iz tog vagona, film Vlak u snijegu (prvi naslov knjige: Djeca velikog sela, M. Lovrak).
Sam prof. megač je ustvrdio kod Stankovića da ljude treba STALNO odgajati (za razliku od Stankovića koji liberte također uzima doslovno kao mantru okrugle rupe itd.). Ima na HRT-u Emisije na zahtjev Nedjeljom u 2 pod 2011. godinom link na ćaskanje između Stankovića i prof. megača, pa je to najbolje za upoznavanje njegovih misli o nekim stvarima. Prof. Đikić, tako navodno prema jednom studentskom listu, postao je manje optimističan glede zvanja profesora (statusa obrazovanja) u domaji (jer obrazovanje itekako ima odgojni utjecaj), pa je preporučio da se uči, da se svi oslone na vlastite snage. On sam zna zato najbolje, no meni je jako sumljiva ova mantra: Svatko ima pravo na svoje miljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!. Osobito kad jedinicu i kritiku netko doivi silom. Zidovi su već u glavama. I to po vlastitom slobodnom izboru.
16.11.2015. (22:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Počeo sam, potovana blogerko samohrana..., pisati komentar na komentar. Onda sam doao do zaključka da bi to preraslo u roman, ne bi vjerojatno polučilo nikakav rezultat pa sam odustao. Uostalom to mislimo ti i ja o svemu tome moemo lijepo objesiti mačku na rep kako to narod kae i zbog toga ne moramo prolijevati uč. Djelomični tekst sam arhivirao za neka druga vremena. Ili, ako Bog da, za razgovor licem u lice.
No svejedno, ne mogu a da se ne osvrnem na tvoju preporuku glede "Emisije na zahtjev" i koritenje njezinog sadraja. Koristim uz to i radio emisije na zahtjev, sluam uglavnom treći program radija i gledam treći program tv. Izuzetak su na drugim kanalima samo emisije koje (za mene) vrijede, primjerice Andromeda na HR2. Kad se na tv najave neke emisije za koje mislim da će biti dobre, snimim ih na DVD snimač. Tako sam snimio i sve emisije koje sam mogao vidjeti i kasnije ih sprio na DVD i spremio u arhivu a u kojima su sudjelovali pokojni Arsen Dedić. također pokojni prof.dr. Vladimir Devide i naravno, na sreću jo iv, prof. dr. Viktor megač. Da ih ne cijenim sigurno to ne bih radio.
Na kraju: ne zna to toliko negoduje protiv mudroslova "Svatko ima pravo na svoje miljenje ali ga nitko nema pravo nametati silom" i onda jo izvodi krive zaključke da sam ja za neke 'osovine' i tome slično. Slaem se da taj mudroslov, kao i ostali iz mog 'asortimana' i ne moraju biti originalni no meni se sviđaju. Osim toga, da si paljivije pročitala lijevu marginu vidjela bi da ispod "MUDROSLOVI" SEMPER CONTRE stoji napomena: (nađu li se slični to samo znači da nisam jedini "semper contra" na svijetu). A i riječ mudroslovi je pod navodnicima to znači da oni i ne moraju biti neki mudroslovi.
17.11.2015. (22:11)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Semper, cijeli moj komentar uopće se nije doticao cijenjenja, kao ni prethodni, nego prepovrnog ičitavanja nečega to je zapravo tvoj zaključak. Ne znam na koju lijevu marginu misli, pretpostavljam na svom blogu, no nisam ga uopće posjetila ovom prilikom. Trebala sam?
Ovo s prolijevanjem uči nisam shvatila. Kad sam sad otvorila stranicu, meni je jo uvijek bijela kao to je bila i kad sam ju napustila. Moda je Modesti neto uto-zeleno obrisala u međuvremenu :). Zapravo, pravim se da ne kuim jer je tako izgleda jednostavnije, lake, a jo sam si jučer mislila jel' da ponudim kraću ili dulju varijantu, pa budući da me nitko ne čita, stavila sam dulju :). Kad je bal, nek' je bal...:)
Nije da ja nemam neko svoje miljenje o tome, ali sam jo jednom proučila malo osnove Dunning-Krugerovog efekta pa se povlačim :)...
A to se tiče nametanja silom, samo jedno: postoji fizička i ne-fizička sila, tj. prisila. Sve je to u tragovima u mojim komentarima.
'ku noć svima :).
18.11.2015. (00:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ma jok @mamo, ulijenila sam se, već due ovdje nisam brisala ni prainu, a nekmoli nekakve navodne utanjke, pravo me sramota ;0) no da sam i htjela, zaista se po mom skromnom sudu (a ovu skromnost sad, tenks tebi, tumačim efektom upoznavanja sa Dunning-Kruger efektom :0))) u ovoj izmjeni misli nije imalo razloga maiti krpe i kante. @semper, sumnjam da bi ti ovdje među nama troma itko zamjerio "roman" na mjestu komentara. prigovori na duinu komentara obično dolaze od onih kojima problem prvenstveno predstavlja svladavanje sadraja komentara (pa si kao izliku za vlastito nerazumijevanje ili nevoljnost razumijevanja bre-bolje izvlače slovo-metar i njime vitlaju umjesto pitolja). samohrana na neki način cijelo vrijeme govori upravo o tome, o potrebnoj otvorenosti uma (ruenju mentalnih granica/zidova, počevi od sebe) i individualnoj sposobnosti (a posljedično i drutvenoj) za samopropitivanje, autokorekciju i učenje i, ukoliko prisutne (jer nerijetko, naalost, i posve izostaju), o spremnosti i volji za konstantnim učenjem/nadogradnjom, o svemu. uvijek, svugdje. rekla bih da uočavanje izostanka te sposobnosti i volje u naoj blioj i daljoj okolini posve opravdano moe izazvati gorak okus u ustima i, zato ne, i revolt tj. nemirenje sa vječno prijetećom idiokracijom (a tebi će se ono moda pričiniti kao uč), kod nekog drugog pak moebitni dublji osjećaj beznađa, čangrizavost ili kronični pesimizam te potrebu za dizanjem ruku od svega, ali i po meni i po mami rekla bih, nema nam druge nego, kao to ono jednom konstatirah - gurati dalje, ili kao to bi Freddie rekao: Oh yes we'll keep on trying Hey tread that fine line Yeah we'll keep on smiling yeah (yeah yeah) And whatever will be will be We'll keep on trying We'll just keep on trying 'Till the end of time 'Till the end of time 'Till the end of time (prijevod).
18.11.2015. (12:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Da, samohrana..., mislim ba na to. na lijevu marginu na mom blogu. Desne uostalom ni nema :-)!
to se pak tiče povrnog čitanja, to se mene tiče to ipak ne stoji. Moja 'tehnologija' pisanja duljih komentara je slijedeće: prekopiram komentar kojeg elim komentirati u Word, čitam rečenicu po rečenicu i kad naiđem na pasus ili odlomak koji mi se učini vrijednim komentara (pozitivnim ili negativnim) odmah napie u crvenom (ljevičar?) fontu, pa onda nastavim dalje čitanje. Kad zavrim, prekopiram moj tekst na novu Word stranicu, spremim u arhivu a kopiju objavim u komentarima. Mislim da ovakav način ipak ne spada u pojam 'povrnog čitanja'
Trenutačno sam u Samoboru, čuvam unučice zajedno s suprugom pa nemam komfor pisanja kakav imam u svom 'brlogu' u Čakovcu to je također jedan od razloga to se ne upustih u ire komentiranje. No, prebacio sam kompletnu prepisku nas troje u Word, pa ako će biti volje s moje strane i elje s tvoje i Modestine moemo nastaviti kad se vratim u 'brlog'. Do tada, stoj mi dobro i dr se svojeg ako to ne teti drugima. Ili: Ne čini drugima ono, to ne eli da netko čini tebi.
18.11.2015. (13:46)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Da, Modesti, zaista si se ulijenila, a među prvima si u mojim favoritima. Često otvorim tvoj blog, kad ono - ipak. A i kad neto bude, to su crtice, kopije etc. Nema vie tvojih otrih tekstova na kojima su se i najtvrđi znali porezati :-).
Priznajem da mi ba nije lako pisati dulje komentare na duge komentare. Nije problem u tome to ih ne bi cijele pročitao, već u činjenici da 'slabo pamtim a brzo zaboravljam', pa onda komentare moram pisati 'tehnologijom' koju sam opisao u odgovoru @samohranojmajci. A to iziskuje puno vremena. Pogotovo to se trudim da tekstovi budu napisani korektno i s pravopisnog i s gramatičkog i sa stilskog stajalita. A to nije lako.
to se tiče konstantnog učenja tu se drim, koliko je to u mogućnosti obzirom na osmu dekadu ivota, Lenjinove: učiti, učiti i samo učiti (opet ljevičarim :-)). No obzirom na gornje izneseno, jasno ti je da mi stjecanje novog znanja predstavlja dosta veliki napor. Tako je primjerice bilo i s pokuajem učenja engleskog pod stare dane. Usput, hvala na linku za prijevod.
Od pobrojanog: dublji osjećaj beznađa, čangrizavost ili kronični pesimizam te potrebu za dizanjem ruku od svega, kod mene se javlja treći i četvrti osjećaj. Zaista se vrlo, vrlo često pitam to mi sve to u mojim godinama treba. Onda me opet 'stvaralački nerv' (koje li prepotencije) natjera da se prihvatim posla: pisanja i čitanja, jer drugo (primjerice farbanja kura) ne mogu raditi to zato jer nemam uvjeta, to zato jer nema vie snage. I nije mi dosta samo čitanje, nego prepisujem pojedine pasuse iz knjige i dodajem svoj komentar. To sve skupa zatim lijepo arhiviram u folder Skenirano u najčeće zaboravim da sam to spremio. Eto tako nekako provodim svoje posljednje, ajmo ne reći dane, već godine mog uzaludnog i besmislenog ivota.
18.11.2015. (14:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zna, koji put, kad se čovjeku ne da, prevagne ono negativno, sklon je prepustiti se tonuću, ne da mu se o kompetencijama i učenjima, boriti se s tom nikad prokazanom uzaludnosti s potpuno izvjesnim krajem, moda ipak neto na tragu Sinie Glavaevića, a tako se dobro uklapa. Čak nije potrebno ubaciti neto tipa "zamijeni sa". Dovoljno je malo se odmaknuti od slikanja tog stvarnog doivljaja, naalost sigurno ne jedinog koje su pojedinci, i muti i nemuti, osjećali i dan-danas osjećaju u istim i sličnim okolnostima. Vidi bogatu jednostavnost mudroslovlja, bez i jednog ideolokog i drugog predznaka, vidi kako se sve humanizam moe očitovati u riječi:
"Odustajem od svih traenja pravde, istine, odustajem od pokuaja da ideale podredim vlastitom ivotu, odustajem od svega to sam jo jučer smatrao nunim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem traio po smetitima ljudskih dua, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjav i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom?" Sinia Glavaević
18.11.2015. (18:09)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
turimti
Na alost Europa nema granica ili sad ima icu. Ovaj bumerang se morao dogoditi. Ne mre ljude prcati do besvijesti...
Jo u ratu 93. u Sarajevu sam napisao;
Vrijeme je za solidarnost- pomozimo Europi!- jer Miteranova posjeta i njegove abe nije bila u svrhu mira već produljenja rata...
14.11.2015. (13:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Liberte - oslobodi se ideologije
Egalite - ima se jednako pravo bojati kao i drugi
Fraternite - ne znači fratrinstvo ni bratstvo, nego povezanost po sastavu genoma
Inače, mačka mi je noćas bila dosta nemirna, za razliku od onog strahovitog potresa koji je proli mjesec pogodio Zagreb.
Na 24sata se moe vidjeti snimka u trajanju od preko dvije minute (pie ispod da je neki novinar Le Mondea, ne znam jel' to istina ili je to neki usputni dopisničar) gdje čovjek snima i pita nekoliko puta to se događa, a jedan vuče svog frenda iza kojeg ostaje krvava mrlja na cesti, drugi skakuće na jednoj nozi dozivajući frenda. Vie od dvije minute ovaj snima za "dobrobit" nae informiranosti umjesto da otrči niz stepenice i otvori vrata i ljudima ponudi barem fizičko sklonite, ako je teko krvareći ranjenik jo iv da ga zamota u neku jebenu deku, da ovom s propucanom nogom ponudi stolac. I pitam se gdje je granica profesionalnosti i humanosti i čemu slue svi oni survival kits, books, videi, robinzonska natjecanja, čemu slue svete i druge knjige, a mogle bi barem, kad su već tako debele, biti dobre da se pritisne rana koja krvari. Dvije i pol minute!
Ma nema te ice i bogomolje i stadiona, ni vojske ljudske i anđeoske koja te moe zatititi od tvog prejadnog kukavičluka i straha...
14.11.2015. (14:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Ne znam da li čita SF romane i priče. Nekada sam ih gutao, tvrdeći da je najloiji SF bolji od najboljeg teksta iz bilo kojeg drugog područja. Kad sam pročitao svu takvu beletristiku koja mi je bila dostupna na hrvatskom u naoj gradskoj knjinici, silom prilika sam preao na ostale knjige. I, na moje čuđenje, otkrio da i one mogu biti i lijepe i zanimljive i poučne.
Zato ovaj uvod? Zato to sam u tim davno pročitanim SF romanima nalazio mnogo toga to se danas na ovom svijetu događa.
Kloniranje ljudi da bi ti klonovi sluili kao rezervni dijelovi za bogatae koji su si mogli priutiti 'farmu' klonova. Dobro, za sada to jo nije u toj ekstremnoj formi, no zar trgovina ljudskim organima, fetusima, plazmom nije početak toga?
Neki dan sam čuo na radiju kako se ponovo u uporabu vraćaju klasične pisaće maine, mehaničke ili električne. Razlog: moderna komunikacija putem e-mailova, SMS poruka i slično ne moe garantirati stopostotnu tajnost i sigurnost. Dakle, napiem pismo i poaljem ga po provjerenom kuriru. I to sam svojevremeno pročitao u jednoj SF priči. Pri tome su se, naravno, kuriri sluili specijalnim super-biciklima.
Ograđivanje icom. Na tu temu sam pročitao nekoliko novela i po neki roman. Uglavnom sve se svodi na 'civilizirane enklave', ograđene visokim zidovima, bodljikavom icom pod naponom (onda jo nije bilo ove ice sa iletima) i naoruanim čuvarima du zidova i na ulazu. A izvan tih zidina ive 'divljaci' koji se ubijaju, deru jedan drugoga, umiru od boletina etc. A na kraju ipak oni preive, jer oni unutar enklava jednostavno degeneriraju.
Liberté, Égalité, Fraternité vrijedi samo u vrijeme mira i blagostanja.
14.11.2015. (20:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
P.S.
Prof. dr. Viktora megača vrlo cijenim. Čitam njegove tekstove do kojih god mogu doći, sluam ga na radiju i gledam na TV. Nekoliko njegovih knjiga imam i u svojoj biblioteci. I gotovo se uvijek slaem s njegovim stavovima.
Na kraju poglavlja Europa na ispitu iz knjige Europski duh, u kojem se osvrće na prijepore zato je Europa kao kolektiv dobila Nobelovu nagradu za mir 2012. godine, potovani profesor pie:
Od 1945. godine do danas na teritoriju pak Europske unije (u granicama od 2012. godine) nije se dogodio ni jedan vojni sukob, unatoč tenzijama Hladnog rata ( ). No i taj Hladni rat već odavno tavori jo samo u televizijskim dokumentarcima. Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje? Bez pretjerivanja se moe ustvrditi da je u posljednjim desetljećima jedva tko tako opravdano zasluio tu nagradu.
I onda poentira u posljednjoj rečenici:
Svim euroskepticima ma iz kojeg kutka dolazili nedovoljan iz povijesti.
Kao euroskeptik, tu sam se po prvi puta distancirao od profesorovog stava. Izgleda da je ugledni profesor zaboravio na rat i raspad Jugoslavije početkom 1990. godine ili pak smatra da taj rat ne ide Europi u 'miraz'. Po mom miljenju ide, i te kako. Uz to, a to pokazuju događaji posljednjih godinu dana , izgleda da nije ba neki 'zvjezdoznanac', jer očigledno nije pomiljao da bi posljedice američkog razaranja u Afganistanu, na Bliskom istoku i po sjevernoj Africi, moglo dovesti do toga da se u Europi ponovo pojave ice, ovog puta okićene iletima. Da se ponovo zatvaraju otvorene granice i da će se opet ljudi, po svemu sudeći, gledati preko niana.
14.11.2015. (20:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Semper, prof. megač govori prvenstveno o europskoj kulturi i europskom duhu, a ne toliko o povijesti. Na promociji knjige "Europa x 10" netko je postavio vrlo jednostavno pitanje: "to ako se Europa ipak raspadne?, na to je profesor odgovorio otprilike da to u povijesti neće biti nita novo, jer su se velika carstva (dodat ću i civilizacije i kulture) raspadala kroz cijelu povijest. No to nikako ne znači da, u tom slučaju, europski duh neće ostati ivjeti kroz neku drugu, recimo, prevladavajuću kulturu i civilizaciju u budućnosti. Moe li zamisliti svijet bez Beethovenove pete? Ono, ni u tragovima ili barem na razini "pronađena neka čudna slova"? Ok, moguće ako prihvati da će budućnost izgledati kao u filmu "Idiocracy". Idiokracija.
"Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje?", mislim da ćemo se te rečenice s ogromnom sjetom i nostalgijom uskoro prisjećati, tko stigne. Zato ljudi ne vole čitati? Zato je čitanje i umjetnost neto to se uporno zabija u tri note, tri boje? Tebi ne smeta gotovo jednako fundamentalistički globalni pokret protiv svake osim propisane umjetnosti? Tehnologija toliko napreduje da, kad bi ljudi htjeli to proučiti, uopće ne bi trebalo biti razloga za strahom od gladi, groznih bolesti, a mi se upravo nalazimo u svijetu rastućih pokreta protiv cijepljenja, protiv ovoga, protiv onoga, protiv drugog i drukčijeg, a već na razini obitelji moe vidjeti da ni dva djeteta nisu ista, ma kako im krvna zrnca disala isto i ma kakvu kulturu i duh udisali. Ali ne, krive su komunikacija i otvorenost, dvije od brojnih superkoordinatorskih sposobnosti kakvima je ljudski rod obdaren kao takav. Sposobnost razdvajanja tetnog od korisnog je također nuna za svakog pojedinca, a ona se doista razvija najvie učenjem.
Ukratko, ono to sam naučila ja kod prof. megača i to neprestano ponavljam, a ključno je - odvoji autora od njegovog djela i ne sudi nečiju osobnost po nečijem djelu - autorskom jer čovjek zapravo ima pravo govoriti samo o sebi i u svoje ime, a prof. megač je prvenstveno povjesničar umjetnosti (knjievne i glazbene ponajprije), to bi trebalo biti dovoljno nekome tko se bavi povijeću. Ne znam koliko je za cijeli svijet u ovom trenutku bitno to se ti sad u tom nekom dijelu ne slae s prof. megačem, a da ni ne zna kako se on zapravo u javnom prostoru određuje i odredio prema tome.
No, kad smo već kod bratstva i jedinstva, naalost, apel naeg vodećeg stručnjaka i akademičara Europe upućen nedavno studentima je da su male anse da se hrvatski obrazovni sustav promijeni na način da očuva svoje stručnjake, da neka se snađu i uče to vie mogu, ponajprije matematiku. Vidi, ne treba ti nikakav vanjski neprijatelj da istrijebi vlastiti "rod", dokle god u matičnoj zemlji pojedinci koji se bore za vie plaće viču "Neću", "Ne da mi se", "Nije moja briga" i nose prof. (pa neto iz nekog predmeta kolskog) ispred svog dičnog imena, a iza dr. Jer, da se nastava odvija vie na razini predavanja i projekata, pa da čovjek "čuje" autora uivo prije nego to krene uspoređivati vlastiti s njegovim svjetonazorom, to bi bila prava superkoordinacija, a to prua interenet, osobito onima niih kognitivnih sposobnosti i nieg stupnja svijesti o civilizaciji.
Ne govori li sama činjenica o tome da nai akademici nisu ovdje i ne djeluju ovdje u prilog tome da će Hrvatska moda biti nominirana kao najbolji kandidat da se s njom odeksperimentira na razini ovog s prognostičkog aspekta pregroznog filma?
Ostajem pri tome da se svi imaju jednako pravo bojati da smo braća u strahu, kad već nećemo biti braća u nečem boljem...
15.11.2015. (11:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Mislim, vidim da link ne radi :-). To je taj bug :-)... Kako dugo ga ono rjeavaju nai domaći eksperti? Vie od est mjeseci? Oh, pa mi smo već tamo u Idiokraciji :-)...
Meni baca na neku stranicu New world order koja upravo razlae kako su matematički zadatci sročeni, ni manje ni vie, nego zato da od djece naprave bolesne psihopate :-)... Eto, divan primjer zlouporabe superkoordinacije .... To na tragu dičnih stručnih tekstova kakvi se mogu pročitati od hrvatskih povjesničarki na blogu u Večernjem :-)... Jer, eto, i poremećaji u ponaanju su tema političkog nadglasavanja, pa to ne bi onda jednog dana bile i ospice, rubeola, variola vera i slično :-)... Ali, zato nam građanski odgoj ne treba :-)))....
15.11.2015. (11:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@semper, zanimljivo da spominje SF. ba me jutros nadahnut stripovni prikaz Saganove "Blijede plave točke" naveo da ju potraim i u vokaliziranom izdanju.
priče koje spominje itekako su mi poznate (a mnoge su u međuvremenu i ekranizirane... i s moje strane odgledane. "Blade Runner" Ridley Scotta mi je duuuugo bio najdrai film) jer sam uz znanstvenu fantastiku praktički odrasla. kasnije, na faksu, gutala sam SF časopis "Futura" i ne jednom sa neljubiteljima fantastike prola onu raspravu u kojima bi me iskreno zaprepateni, gledajući kao da sam zaostala u razvoju, pa i gnuajući se pitali "Kako to moe čitati?!" (uz moje čuđenje njihovim reakcijama i nerazumijevanju "A kako ti ne moe?"). no već i tada sam znala odgovor zato je nekima SF neprobavljiv , naime, za znanstvenu fantastiku, za njeno stvaranje i razumijevanje, treba nadasve imati - otvoren um i razvijenu matu (inteligenciju). a u tome lei odgovor i zato su sve te nekada znanstveno fantastične ideje (ideje ispred svog vremena) svih tih nadahnutih i matovitih ljudi koji su ih stavili na papir zapravo bile dalekovidne projekcije budućnosti.
i točno je, mnoge od tih projekcija su naalost prilično mračne i apokaliptične. no mnoge su doslovno i preneseno, govoreći glasom nade i poučavanja, glasom koji promiče obrazovanje, znanost, razumijevanje kao zalog budućnosti gledale i gledaju u zvijezde. od Jules Vernea i njegovog "Puta na Mjesec" - Mi ljudi smo sposobni za veličinu, da zatvorim krug sa Saganom.
to je naprosto ivot, vječni ples loeg i dobrog, patnje i sreće. na nama je da izaberemo kako ćemo gledati na onu čau, napola praznu ili napola punu.
p.s. ako već nisi pogledao, od srca ti preporučujem najnoviji film Ridleya Scotta The Martian.
a budući sam pročitala Europski duh, čim si spomenuo koliko cijeni prof. megača pomislih da ti se kao revnom euroskeptiku uopće neće svidjeti njegovi stavovi :0) no vidim da si s njima već upoznat. ti si izraeni pesimist, on je izraeni optimist, kolizija neminovna ;0) a čuj, megač je govorio o Europi do 2012. i ne u usko političkom smislu. osim toga, mnogi stavovi se mijenjaju u odnosu na okolnosti i tko zna to bi cijenjeni profesor rekao sada? moda uopće nije promijenio miljenje, a moda i je. al` jo mi neto pade na pamet.
razmatrajući eventualna profesorova stajalita moda ne smijemo previdjeti i onaj faktor česte međugeneracijske kompeticije u patnji tj. svojevrsnu vječnotinjajuću međugeneracijsku raspravu/bitku pod nazivom Čija su vremena bila tea?. primijetila sam da oni koji se doslovno sjećaju II. svj. rata (a prof. megač spada u tu dugovječnu ekipu; iako, ruku na srce, duhom vječni mladić) često imaju drugačiji doivljaj tekih (kriznih) vremena od pripadnika mlađe generacije koji se tih njihovih tekih vremena ne sjećaju. njima (tim, u očima mlađarije, matorcima koji nisu morali brinuti za gadgete, internet i vicarske franke) je krizna prolost bila kudikamo tea od sadanjosti, odnosno, sadanjost je vie nego poboljanje u odnosu na ono to je bilo i skloni su je zato hvaliti. i obrnuto. često pripadnici mlađih poslijeratnih generacija (u očima veterana lijenom mlađarijom čija je najveća briga koje će im boje biti maska za iPhone) ne kue kako stariji ne kue da su danas krizna i teka zapravo ova naa vremena i kako je prolost kudikamo laka u odnosu na sadanjost i skloni su je zato kuditi.
15.11.2015. (14:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
sad vidim da je u međuvremenu uskočila i @mama, i ja shvatih da je profesor vie govorio o europskim civilizacijskim tekovinama, tenks mamo! ;0)
i evo da pripomognem, "Idiokracija".
15.11.2015. (14:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Ali, kad smo već kod SF-a, a nedavno se moglo naći po portalima to se od prognoza ostvarilo, a to ne, prvenstveno na temu Povratka u budućnost, a da ipak ostanem donekle u okvirima teme terorizma i palete političkih rjeenja u vidu ice i granice: naime, oni koji se zalau za ice i granice imaju veliki problem jer će zidove i icu morati podignuti do, pa da budemo sigurni, visine stratosfere jer se dronovi već jako uspjeno koriste, ne samo u ratne svrhe (a cilj je prvenstveno da se pokua smanjiti broj kolateralnih rtava, barem onima kojima je do toga stalo), nego i npr. dostave paketa, geodetskih snimki itd. I, koliko sam ja uspjela pohvatati, na temelju skromnog opusa SF-a koji sam odradila, vizija budućnosti je ljudi na povrini i ljudi pod zemljom (ili piljama itd.). I sad, zamisli one koji se zalau za pravo vlasnitva nad zemljom kao übergalaksijskim pravom (uz to ide voda i ostale parafernalije), diu ograde, ice, opremaju se tekom i lakom artiljerijom i onda dođe par drončeka i pomrsi cijelu strategiju, taktiku i politiku. Tako da, brijem da bi za takve brijače ipak bilo sigurnije da oni budu ti koji će se spustiti u podzemlje, kad su već tak bogati i opremljeni, a na zraku će ostati Mad Maxovi s dronovima ď. No, nije to mračna slika: eto, neko istraivanje pokazalo da ljudi u uvjetima dugotrajnije tame počinju hibernirati, kao medvjedi ď... Dakle, nismo doista uopće daleko od hibernacije radi očuvanja vrste. Čak se i referirani filmić iz 2006. već u tom dijelu ostvario ď... U tom slučaju, glavno odgojno-epsko tivo za ljude-vlasnike podzemlja bit će - Leteći medvjedići ď)) (Eto, konspiracija je već desetljećima na djelu, ccc, a tako bezazlena pričica :))).
P.S. Mod, nije mi ao za pogreno usmjeravanje, ovakvu idiotariju kao to sam opisala već doista nisam dugo vidjela, ovo s matematičkim računima i vjebama za malu djecu (jasno, to je sve SAD NAMJERNO napravio da od nas sviju napravi glupane, ali ne bi to imalo nikakve veze s eventualnim novim spoznajama iz psihologije, neuroznanosti itd., boesačuvaj :-)..
15.11.2015. (15:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Poanta iliti aoka mog prigovora na stav prof. megača, modesi, odnosi se na, kako dobro primjećuje, njegov optimizam glede ustrojstva EU kao asocijacije koja će ukinuti granice, ali ne granice duha Bethoven, Mozart, Picasso, etc, da sad ne idem izvan EU, uvijek će biti europski duh koji ne poznaje granice već političke, nacionalne pa i svjetonazorske. A njegova posljednja rečenica, barem kako sam je ja shvatio, moebitno pogreno, navodi me upravo na tu misao ukidanje svih granica među dravama EU. To, pogotovo u kriznim vremenima, bojim se da neće proći. No, to je, barem zasad, jedina tema s kojom ne dijelim jednaki stav kao prof. megač. On i dalje za mene ostaje veliki mislilac unutar ovog malog naroda to se Hrvatima zovu.
Napomena: link Idiokracija mi nije pomogao, zna već zato, nepoznavanje engleskog.
15.11.2015. (20:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Osvrt na prvi komentar komentara.
Kao to vidi, mamo da upotrijebim izraz Modesi iz odgovora njoj ja u ovim svojim komentarima nisam mislio na euroski duh već točno na ono to sam citirao iz teksta prof. megača: Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje?"
To svakako zasluuje priznanje, no kako i sama kae, pisano je to 2012. godine kad je u EU jo bilo mirno, od ruenja blizanaca je proteklo godinu dana, a danas se pokazuje i dokazuje kako je ta njegova elja jako krhka kad se pojave problemi.
Pie: Tebi ne smeta gotovo jednako fundamentalistički globalni pokret protiv svake osim propisane umjetnosti?
Vidim upitnik na kraju rečenice. Da li to znači da se ti pita da li meni ne smeta fundamentalistički globalni pokret protiv svake osim propisane umjetnosti ili pak misli da mi smeta.
Meni ne smeta nikakav pokret koji se dri jednog od mojih mudroslova: Svatko ima pravo na svoje miljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!
A fundamentalistički pokret, a pogotovo ako je k tome globalni, po definiciji se protivi ne samo propisanoj umjetnosti, nego se protivi bilo čemu to nije u skladu s njegovim fundamentalizmom. I to protivljenje ne pokazuje samo ad rem, već najčeće ad hominem pucajući po ljudima.
Pri tomu ba i ne vidim sutinsku razliku između, primjerice Amera i njihovog bombardiranja dronovima bolnica, i tzv Islamske drave i njezinih terorista. No Ameri su globalni, pa je dovoljno da izraze aljenje i da im svijet oprosti, a ISL su teroristi i treba svim snagama satrti, dok se za njihove rtve Europa die na noge, proglaava tri dana alosti i sputa koplja zastave na pola koplja. A u oba slučaja stradali su nevini ljudi. Čisto licemjerstvo zapada.
I da se razumijemo, ne odobravam to to islamski fundamentalisti rade u ime svog boga (ili čega već), ali jednako tako ne odobravam ni to to rade Ameri u ime svojih globalnih interesa.
Dalje: Tehnologija toliko napreduje da, kad bi ljudi htjeli to proučiti, uopće ne bi trebalo biti razloga za strahom od gladi
Nisam o tome pisao jednom pa ću samo ponoviti osnovnu potku: da, tehnologija napreduje koracima 'od sedam milja', ali ljudska svijet napreduje 'puevim korakom'. I tu je najveća opasnost za opstanak čovječanstva u obliku kojem bi ga ja, a vjerujem i ti, htjela vidjeti.
Nastavlja: Ali ne, krive su komunikacija i otvorenost, dvije od brojnih superkoordinatorskih sposobnosti kakvima je ljudski rod obdaren kao takav. Sposobnost razdvajanja tetnog od korisnog je također nuna za svakog pojedinca, a ona se doista razvija najvie učenjem.
Hoće li, molim te biti tako dobra, citirati gdje sam ja u svom tekstu napisao neto to bi potvrdilo tvoje miljenje da sam ja protiv navedenog. Dapače. Ja podvrgavam kritici zatvaranje granica ali na indirektan način: osporavajući prof. megaču njegov optimizam u pogledu toga da su te otvorene komunikacije DOISTA VEĆ I OSTVARENE. Moebitno da mogu funkcionirati u miru, ali u ratnom stanju ne. A to znači da jo uvijek nije postignuta njihova univerzalnost to prof. megač pretpostavlja.
Slijedi: a ključno je - odvoji autora od njegovog djela i ne sudi nečiju osobnost po nečijem djelu - autorskom jer čovjek zapravo ima pravo govoriti samo o sebi i u svoje ime
Ispričavam se tebi, a posredno i prof. megaču, ako se iz mog teksta moe naslutiti, a kamo li vidjeti, da sudim prof. megaču kao osobi. Obzirom na to koliko ga cijenim ne samo kao osobu, već i kroz njegova djela, to je jednostavno nemoguće. Moja je jedina namjera bila podvrći sumnji njegov stav o KONAČNO ostvarenom (političkom) jedinstvu Europe i nita vie.
Naravno da nije za cijeli svijet u ovom trenutku bitno to se ti sad u tom nekom dijelu ne slae s prof. megačem, kao to nije za taj isti svijet uopće bitno to o tome misli prof. megač, to misli ti ili bilo tko, kao pojedinac, od sedam milijardi ljudi. No bitno je da imam pravo, kao i tih sedam milijardi ljudi uključujući i tebe, iznijeti svoje miljenje o nečijem stavu o kojem se ne slaem i da netko tko se s tim stavom ne slae iznese protuargumente, a ne da su mu protuargumenti obrana prof. megača od, u stvari, nepostojećeg napada na njegovu osobnost.
Na kraju pie: No, kad smo već kod bratstva i jedinstva, naalost
Nije mi jasna ova rečenica i da li ona spada u kontekst onog to sam napisao u oba komentara.
15.11.2015. (20:49) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Pie, mamo, u drugom komentaru: I, koliko sam ja uspjela pohvatati, na temelju skromnog opusa SF-a koji sam odradila, vizija budućnosti je ljudi na povrini i ljudi pod zemljom.
Točno. Postoje dva autora, koji su meni poznati, a bave se tom temom H.G. Wells Vremeplov i Isac Asimov sa svoja dva romana Čelične spilje i Golo sunce. Oba autora opisuju ivot ljudi u dalekoj budućnosti. Vjerojatno si ih pročitala pa zna na to mislim kad ih dajem kao primjer. Ako nisi, toplo ti preporučujem, posebice Asiomove romane.
to se pak tiče pitanja übergalaksijskog prava nad tlom i prirodnim bogatstvima ja sam protiv takvog prava i na zemlji a pogotovo onda protiv njega na drugim planetima ili jo dalje u Svemir.
15.11.2015. (20:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
ne mogu se točno sjetiti koja je od domaćih televizija prikazivala filmić "Idiokracija", ali znam da ga nisam gledala na netu. dodue, vjerojatno u nekom kasnom terminu u kojemu nije rijetkost niti čudno takve sadraje i previdjeti s obzirom na praksu naih televizija da ih guraju u vampirske sate (kasne filmove im jo i opratam, ali ne mogu prealiti ponoćne dokumentarce koje bih eljela pogledati ali zbog otealih kapaka i mozga koji već gasi svjetla za fajrunt - jednostavno vie ne mogu; op. mamo, eto jo jednog priloga tezi o namjernom poglupljivanju). uglavnom, radnja "Idiokracije" se vrti oko vojnika Joe Bauersa, utjelovljenja "prosječnog Amerikanca", kojega Pentagon izabire za pokusnog kunića u super-tajnom eksperimentu hibernacije. no potom ga i zaborave, a on se budi nakon petsto godina u budućnosti i tamo otkriva radikalno poglupljeno drutvo u kojemu upravo on ispada najinteligentnija osoba. vrlo (jezivo) zabavan film, barem je tako zamiljen, ali ujedno i film za misliti.
16.11.2015. (10:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Naalost, modesti, nisam gledao taj film. Ovo s kasnonoćnim emisijama i filmovima, pa i inače, rjeavam pomoću DVD snimača. Isprogramiram to elim vidjeti ili pak mislim da bi moglo biti dobro (informacije skupljam ne iz TV priloga iz utila, već s programa na Interneti), a onda pogledam to mi se sviđa, kod gledanja preskočim to mi se čini nezanimljivim (kod mozaik emisija) i na kraju ako je materijal vrijedan pohrane, sprim ga na DVD.
A na temu filma, evo mog najnovijeg, jo neobjavljenog, mudroslova:
"Među glupanima i pametan postane glupan. Obrat ne vrijedi!"
16.11.2015. (21:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Prvo da ispravim samu sebe: izraz koji sam imala u glavi, a otipkala "superkoordinacija" je "superkooperacija", dakle, izvanredna sposobnost suradnje.
Drugo, ne vidim potrebu za isprikama, osobito ne meni. Jednostavno ne vidim zato.
Semper: to se tiče razglabanja na temu mojih komentara, oni su ipak opće naravi, a ne upućeni isključivo tebi iz jednostavnog razloga to blog smatram nekim razgovornim sredstvom, a ne nekom ozbiljnom polemičkom platformom, pa se tako i postavljam, ali ću rado razjasniti neke stvari onako kako ih ja vidim, u irem kontekstu:
1. moje je miljenje da stupanj visoke stručne spreme mora biti takav da
a) pojedinca-njegovog korisnika neprestano navodi na potrebu za uočavanjem bitnih razlika:
povjesničar naspram povjesničar umjetnosti/knjievnosti, a to je vrlo bitno,
b) ipak malo pomnije čita kad se osjeti osobno napadnutim zbog navodne moje, tako sam ičitala, osude suprostavljanja autoritetu iz područja povijesti umjetnosti, preciznije, knjievnosti, germanistike, obrazovanja itd.. Iz nekog razloga, a pretpostavljam da je ipak riječ o uobičajenoj povrnosti kod ovakvog blokog konverziranja, izostavio si bitnu stvar koja je zapravo odmah rasvijetlila 'povijesni' stav prof. megača, da se citiram:
Na promociji knjige "Europa x 10" netko je postavio vrlo jednostavno pitanje: 'to ako se Europa ipak raspadne?', na to je profesor odgovorio otprilike da to u povijesti neće biti nita novo, jer su se velika carstva (dodat ću i civilizacije i kulture) raspadala kroz cijelu povijest.'
Jest, da, ovo je moja tvrdnja na vjeru. to ako laem? Jasno, mogu objaviti u Narodnim i drugim novinama oglas neka se javi svatko tko je tada nazočio promociji i da svojim svjedočanstvom potkrijepi moju tvrdnju, od čega bi pola otpalo jer se moda ni ne sjećaju u takvom obliku, a i to je sjećanje zapravo ďÂ. Dakle, ako mi ne vjeruje nitko, mea culpa. Ali je ipak tako bilo ďÂ. A imam i ja pravo na svoju vjeru, jel'da... No, ostaje povijesna istina: raspad carstava, zajednica nije nikakva povijesna novost.
Od 1945. godine do danas na teritoriju pak Europske unije (u granicama od 2012. godine) nije se dogodio ni jedan vojni sukob, unatoč tenzijama Hladnog rata ( ). No i taj Hladni rat već odavno tavori jo samo u televizijskim dokumentarcima."
Dakle, u EU u granicama od 2012. godine.
U čemu je povijesni problem s tom izjavom? to Hrvatska kao pristupni kandidat tada jo nije bila članica? to Slovenija, kao tadanja već punopravna članica nije bila razorena u raspadu bive Jugoslavije, za razliku od dijelova Hrvatske i većeg dijela BiH? U tome to su se Česi i Slovaci "mirno rastali", a Poljaci i drugi proveli "mirnu lustraciju", a Nijemci iz dvaju gospodarsko-političkih sustava "mirno" kako-tako ujedinjeno ivjeli već dobrih 20-ak godina ili se panjolska nije raspala na Baskiju i ostatak? A Rusi nisu zaposjeli Baltičke zemlje? to Turska i Grčka nisu ponovno zaratile na Cipru?
Pa jel' ima neke razlike između Europe i Europske unije u granicama od 2012. godine? Kaj, nismo bili u klubu kad se izvukla dobitna kombinacija? Pa jel' to vanije od jednostavne činjenice da su mnoge izbjeglice s prostora bive YU, pa tako i iz Hrvatske, nale utočite i uspjele se donekle maknuti od rata? Dekorum über alles? Iako, ako ćemo ba analizirati povijest, da, bili smo jedna od strana u ratu, morali smo dokazivati da pripadamo Europi (geopolitički i po europskoj tradiciji), ali Nobela nije dobila Europa, nego Europska unija u tadanjim granicama. A jesu li u zemlje EU u tadanjim granicama ipak dolazile izbjeglice s prostora bive Juge? Jesu li im dizani zidovi i ice i građeni izbjeglički kampovi? Jesu li bili pretresani na granicama? A nije li među njima isto bilo kojekakvih vercera orujem, ljudima i drogom, crnim torbama, opremom koja, posredno ili neposredno, slui svakom teroristu?
Ako već idemo na ad rem i ad hominem, nisam ja ta koja je na ovome pobrkala lončiće.
Povijesno-umjetnički gledano, nije vie bilo nikakvih zapreka slobodnom protoku kulturnih dobara u svim smjerovima i upoznavanja i onih "dobrih" strana bivih totalitarnih sustava na tlu EU u granicama 2012. godine u smislu prepoznavanja zajedničkih potki neovisno o političkom i ekonomskom sustavu - npr. antifaizam. Nije vie bilo zida posred Europe niti potrebe za njim.
16.11.2015. (22:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Da vidimo dalje:
Nisu li otvorene granice, spremnost za komunikaciju i kakva takva politička racionalnost činjenice koje zasluuju priznanje?
Dakle, kakva-takva politička racionalnost. U čemu je pak tu problem? U tome to je kakva-takva? Ako nije kakva-takva, kakva je onda? Nadam se da se nećemo sad svi uhvatiti tatog zavijanja za time zato Europska unija nije kroz zajedničku valutu zaivjela na svom teritoriju kako je netko to elio? Pa, je li to razlog za dizanje zidova i ica? Je li to jedan od promaaja? Postoji li netko tko se u dananjim granicama Europe slae s time da je tu dolo do greke u koracima, brzanja, moda i pod izvaneuropskim pritiscima, ne znam, barem donekle? I opet, kakve to ima veze s otvorenim granicama i spremnosti za komunikaciju?
Bez pretjerivanja se moe ustvrditi da je u posljednjim desetljećima jedva tko tako opravdano zasluio tu nagradu .
Koja je tu riječ suvina/pogrena/dovodi u zabludu? Osobito kad već spominje Amere.
A tu onda mogu nastaviti sa rečenicom kojom je, kako ti kae, poentirao:
Svim euroskepticima ma iz kojeg kutka dolazili nedovoljan iz povijesti.
Dakle, da, nedovoljan iz povijesti jer unatoč kakvim-takvim politički racionalnim rjeenjima, humanizmom kao općim nasljeđem proisteklim iz naklonosti ka čovjeku, neovisno o rasi, spolu, dobi, vjeroispovijesti blablabla, građani Europe, ili barem zamjetan dio njih, opet bi ili na ponavljanje ispita iz povijesti: rat, zidovi i ice. Sindrom magareće klupe: drugi, drukčiji i nije europske krvi, pa onda razrada do u ime obitelji. A to je to nego čista i masna kuljetina iz povijesti? Sumnja u vlastito europsko pozitivno nasljeđe i kakva-takva nastojanja da se očuvaju vrednote tipa sloboda, jednakost i bratstvo? Zalae se za blokovsko rezanje na osovini SAD - Rusija - Faktor X? Nasljeđe koje je, neovisno o religijskim i nacionalnim razlikama, iznijelo javna sveučilita, javnu obvezu obrazovanja i zatim ih irilo po svijetu? Obrazovanje ena? Socijalni programi? Pa nije li IS upravo dokaz u prilog tome da je sve drugo suprotno humanosti?
Dodjela nagrade, ma kako simbolična i činila se povrnom, ima cilj: priznanje za kakav-takav uspjeh, a da, uspjeh je uopće očuvati mir unutar makar i dijela tako malog kontinenta (vidi Izrael i Palestinu na tako malom teritoriju), poticaj da na tom tragu nastavi dalje umjesto da gradi logore i ice za 'nepoeljne i sumnjive'. Eto, na to smo spali. Ne na razvoj, nadogradnju, razmiljanje o kreativnim promjenama u kojima ne bi bilo rtava po bilo kojoj osnovi i na bilo koji način, jer ekonomske već postoje ionako... Ali, ponavljam, riječ je o europskom duhu, a ne o ekonomiji...
to se tiče optimizma i pesimizma, Modesti je dosta rekla.
16.11.2015. (22:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
c) Meni ne smeta nikakav pokret koji se dri jednog od mojih mudroslova: Svatko ima pravo na svoje miljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!
Pa, prvo, ne bih rekla da je to jedan od tvojih mudroslova, ali dobro, prisvojio si ga jer je to trendy. U dananjem trenutku nazvala bih to mantrom kojom se malo pristojniji slue najčeće umjesto psovki i kad ele ostaviti dojam uljuđene i nadasve tolerantne osobe, intelektualne provenijencije, tj. kad izostanu svi drugi argumenti iz bilo kojeg razloga, i zapravo jednako vrijedno onoj Liberte, egalite, fraternite kamo ju sad kao povijesno smjeta. Drugim riječima, izvrsna mantra ako eli sam sebe zaglupiti i osloboditi prostor nenasilnom irenju zaglupljivanja, koje na kraju nekom alkemijom ispadne nasilno (ubij pedera, kamenuj preljubnicu itd.).
Kad je rat, a Papa veli da već jest Treći, ni to tvoje mudroslovlje vie ne igra kao neka mirnodopska mantra. Reci to policajcu nakon policijskog sata, u npr. Portugalu (oni koji su mlatili oca i djeda pred djecom povodom nekih nereda na - nogometnoj utakmici, a ako ćemo konkretno o napadu u Parizu, organizator je pokazao vjetinu superkooperacije jer je jednako tako mogao obustaviti igru, izazvati paniku i daljnje indirektne rtve terora, a zahvaljujući ipak kako-tako racionalnoj reakciji, ljudi su, premda u strahu, izali pjevajući u tom trenutku ne samo francusku himnu i isprazne riječi).
Da, pravo na izraavanje miljenja i pravo na inzistiranju na pravu da je tvoje miljenje u svim okolnostima i svakoj situaciji jednako vrijedno nečijem tuđem miljenju, a osobito miljenju nekoga tko je stručnjak za neko područje koje nije tvoje ili nekome tko ima pendrek, zolju, kalanjikov u ruci. Kad čovjek ima slobodu (liberte!) izraavanja i formiranja vlastitog miljenja, uz slobodu učenja, slobodu izbora, uglavnom se to na alost svede na jednakovaljanost stavova i miljenja (pogrena primjena egalite) s katastrofalnim posljedicama, npr. po pitanju cijepljenja, učenja, pa i samoga pristupa radu, pa zato i imam pravo nagovarati one Muslimane kao dio svjetske populacije kojoj NIJE do rata, da pređu na npr. katoličanstvo, kao vjeroispovijest vieg stupnja (tako neto), to nije zamijećeno samo u Europi, nego i u Indiji (čaa vode s dozom trgovačkog lukavstva - fraternite), pa pravo na to da kao visokoobrazovana osoba izjavim npr. u glumce idu oni s najniom inteligencijom (!?), da ne nabrajam dalje hrpu bisera iz usta/pera svih pojedinaca na koje nailazim...
A na izborima ću glasati za onog vizionara (iliti zvjezdoznanca) koji mi se najvie sviđa, podsjeća me na mog ćaću, mamu kakvu sam oduvijek htjela, bogorodicu, kapetana Kirka, i to s najvećom mogućom dozom optimizma i vjere u bolje sutra, Valhalu i slično.
A sad nek' mi netko dokae da Valhala ne postoji samo zato to se par stoljeća o njoj konsenzusom povjesničara i antropologa i svećenika drugih, 'drutveno zrelijih' vjeroispovijesti i razno-raznih svjetonazora onako iz čista mira o njoj vie ne priča kao o stvarnoj i realnoj mogućnosti ď.... Uostalom, kome trebaju povjesničari i antropolozi, kad ni ta metoda mjerenja C-ugljikom nije 100% pouzdana. Lijepo tablica mnoenja i dijeljenja i 'ajmo na cestu prodavat maglu, klub oboavatelja i poklonika Zrinke K. (dovoljno je uguglati, ena je istinski celebrity po svim dimenzijama).
Tu nema kraja: vidi samo na filmskom isječku kako se na negdje oko 0:51 jadničak trudi ugurati kvadar u okruglu rupu. I ne ide! Pa kako to kad je tamo rupa i ja mislim da bi samo zato to neto to drim u ruci moralo proći kroz tu rupu - jer je rupa i zato to je okrugla izgleda najira! Pa mene moje oči ne mogu prevariti! A imam i ja pravo na svoje miljenje! Netko mi je smjestio!!! Zavjera ili magija, nečista posla u svakom slučaju.
Zato, braćo, zid, granica, pretresanje, vercanje - sve samo ne irenje vidika, malo Sokratovog Znam da nita ne znam, kao neka prva stepenica. Dva-tri tona i dvije-tri boje! Nema mijeanja! Strengst verboten!
16.11.2015. (22:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Ova zadnja litanija ujedno je i odgovor na tvoje da ne razumije ovo o akademicima: prof. megač redovni je član HAZU tek od svibnja 2012. godine (koje li koincidencije!), a krajem listopada ove godine članom Europske akademije postao je prof. Ivan Đikić. Njihovi ivotopisi su i na hrvatskoj Wikipediji. Prof. megač ne vjeruje ni u jednog boga, a prof. Đikić je katolik. ive i rade u manje odnosno vie sekularnim dravama i fantastični su predavači, a to ocjenjujem po tome to su u stanju spustiti se na razinu neznalica, poluznalaca i suznalaca, potaknuti na optimizam, to znači da a) izvrsno vladaju materijom kojom se bave i znaju pretočiti svoje iskustvo u poticaj, b) znaju birati riječi i c) osobito prof. megač ima izvrsno pamćenje, tako da reći da je neto 'zaboravio' je zapravo kritika upućena na povrnom i neupućenom pristupu.
Svakako vrlo sumnjivo preoptimistični tipovi, zaboravljivi i nadasve neupućeni: ispada da je ovaj prvi kao utjeno hazuiran, već dobrano u mirovini, a ovaj drugi nema čak ni kvalifikacije za HAZU, nego za tamo neku Europsku akademiju. U zemlji iza sedam gora, mora i planina... Pa to se to Hrvatske tiče. Nek' si budu tam, to će oni nam. (to će nama zajednica dok se jede gibanica, dok je mesa i bonbona nećemo iz tog vagona, film Vlak u snijegu (prvi naslov knjige: Djeca velikog sela, M. Lovrak).
Sam prof. megač je ustvrdio kod Stankovića da ljude treba STALNO odgajati (za razliku od Stankovića koji liberte također uzima doslovno kao mantru okrugle rupe itd.). Ima na HRT-u Emisije na zahtjev Nedjeljom u 2 pod 2011. godinom link na ćaskanje između Stankovića i prof. megača, pa je to najbolje za upoznavanje njegovih misli o nekim stvarima. Prof. Đikić, tako navodno prema jednom studentskom listu, postao je manje optimističan glede zvanja profesora (statusa obrazovanja) u domaji (jer obrazovanje itekako ima odgojni utjecaj), pa je preporučio da se uči, da se svi oslone na vlastite snage. On sam zna zato najbolje, no meni je jako sumljiva ova mantra: Svatko ima pravo na svoje miljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!. Osobito kad jedinicu i kritiku netko doivi silom. Zidovi su već u glavama. I to po vlastitom slobodnom izboru.
16.11.2015. (22:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@mamo, kapitalan komentar, i to ne po duini nego po irini. hvala.
17.11.2015. (11:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Počeo sam, potovana blogerko samohrana..., pisati komentar na komentar. Onda sam doao do zaključka da bi to preraslo u roman, ne bi vjerojatno polučilo nikakav rezultat pa sam odustao. Uostalom to mislimo ti i ja o svemu tome moemo lijepo objesiti mačku na rep kako to narod kae i zbog toga ne moramo prolijevati uč. Djelomični tekst sam arhivirao za neka druga vremena. Ili, ako Bog da, za razgovor licem u lice.
No svejedno, ne mogu a da se ne osvrnem na tvoju preporuku glede "Emisije na zahtjev" i koritenje njezinog sadraja. Koristim uz to i radio emisije na zahtjev, sluam uglavnom treći program radija i gledam treći program tv. Izuzetak su na drugim kanalima samo emisije koje (za mene) vrijede, primjerice Andromeda na HR2. Kad se na tv najave neke emisije za koje mislim da će biti dobre, snimim ih na DVD snimač. Tako sam snimio i sve emisije koje sam mogao vidjeti i kasnije ih sprio na DVD i spremio u arhivu a u kojima su sudjelovali pokojni Arsen Dedić. također pokojni prof.dr. Vladimir Devide i naravno, na sreću jo iv, prof. dr. Viktor megač. Da ih ne cijenim sigurno to ne bih radio.
Na kraju: ne zna to toliko negoduje protiv mudroslova "Svatko ima pravo na svoje miljenje ali ga nitko nema pravo nametati silom" i onda jo izvodi krive zaključke da sam ja za neke 'osovine' i tome slično. Slaem se da taj mudroslov, kao i ostali iz mog 'asortimana' i ne moraju biti originalni no meni se sviđaju. Osim toga, da si paljivije pročitala lijevu marginu vidjela bi da ispod "MUDROSLOVI" SEMPER CONTRE stoji napomena: (nađu li se slični to samo znači da nisam jedini "semper contra" na svijetu). A i riječ mudroslovi je pod navodnicima to znači da oni i ne moraju biti neki mudroslovi.
17.11.2015. (22:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Semper, cijeli moj komentar uopće se nije doticao cijenjenja, kao ni prethodni, nego prepovrnog ičitavanja nečega to je zapravo tvoj zaključak. Ne znam na koju lijevu marginu misli, pretpostavljam na svom blogu, no nisam ga uopće posjetila ovom prilikom. Trebala sam?
Ovo s prolijevanjem uči nisam shvatila. Kad sam sad otvorila stranicu, meni je jo uvijek bijela kao to je bila i kad sam ju napustila. Moda je Modesti neto uto-zeleno obrisala u međuvremenu :). Zapravo, pravim se da ne kuim jer je tako izgleda jednostavnije, lake, a jo sam si jučer mislila jel' da ponudim kraću ili dulju varijantu, pa budući da me nitko ne čita, stavila sam dulju :). Kad je bal, nek' je bal...:)
Nije da ja nemam neko svoje miljenje o tome, ali sam jo jednom proučila malo osnove Dunning-Krugerovog efekta pa se povlačim :)...
A to se tiče nametanja silom, samo jedno: postoji fizička i ne-fizička sila, tj. prisila. Sve je to u tragovima u mojim komentarima.
'ku noć svima :).
18.11.2015. (00:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
ma jok @mamo, ulijenila sam se, već due ovdje nisam brisala ni prainu, a nekmoli nekakve navodne utanjke, pravo me sramota ;0) no da sam i htjela, zaista se po mom skromnom sudu (a ovu skromnost sad, tenks tebi, tumačim efektom upoznavanja sa Dunning-Kruger efektom :0))) u ovoj izmjeni misli nije imalo razloga maiti krpe i kante. @semper, sumnjam da bi ti ovdje među nama troma itko zamjerio "roman" na mjestu komentara. prigovori na duinu komentara obično dolaze od onih kojima problem prvenstveno predstavlja svladavanje sadraja komentara (pa si kao izliku za vlastito nerazumijevanje ili nevoljnost razumijevanja bre-bolje izvlače slovo-metar i njime vitlaju umjesto pitolja). samohrana na neki način cijelo vrijeme govori upravo o tome, o potrebnoj otvorenosti uma (ruenju mentalnih granica/zidova, počevi od sebe) i individualnoj sposobnosti (a posljedično i drutvenoj) za samopropitivanje, autokorekciju i učenje i, ukoliko prisutne (jer nerijetko, naalost, i posve izostaju), o spremnosti i volji za konstantnim učenjem/nadogradnjom, o svemu. uvijek, svugdje.
rekla bih da uočavanje izostanka te sposobnosti i volje u naoj blioj i daljoj okolini posve opravdano moe izazvati gorak okus u ustima i, zato ne, i revolt tj. nemirenje sa vječno prijetećom idiokracijom (a tebi će se ono moda pričiniti kao uč), kod nekog drugog pak moebitni dublji osjećaj beznađa, čangrizavost ili kronični pesimizam te potrebu za dizanjem ruku od svega, ali i po meni i po mami rekla bih, nema nam druge nego, kao to ono jednom konstatirah - gurati dalje, ili kao to bi Freddie rekao: Oh yes we'll keep on trying Hey tread that fine line Yeah we'll keep on smiling yeah (yeah yeah) And whatever will be will be We'll keep on trying We'll just keep on trying 'Till the end of time 'Till the end of time 'Till the end of time (prijevod).
18.11.2015. (12:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Da, samohrana..., mislim ba na to. na lijevu marginu na mom blogu. Desne uostalom ni nema :-)!
to se pak tiče povrnog čitanja, to se mene tiče to ipak ne stoji. Moja 'tehnologija' pisanja duljih komentara je slijedeće: prekopiram komentar kojeg elim komentirati u Word, čitam rečenicu po rečenicu i kad naiđem na pasus ili odlomak koji mi se učini vrijednim komentara (pozitivnim ili negativnim) odmah napie u crvenom (ljevičar?) fontu, pa onda nastavim dalje čitanje. Kad zavrim, prekopiram moj tekst na novu Word stranicu, spremim u arhivu a kopiju objavim u komentarima. Mislim da ovakav način ipak ne spada u pojam 'povrnog čitanja'
Trenutačno sam u Samoboru, čuvam unučice zajedno s suprugom pa nemam komfor pisanja kakav imam u svom 'brlogu' u Čakovcu to je također jedan od razloga to se ne upustih u ire komentiranje. No, prebacio sam kompletnu prepisku nas troje u Word, pa ako će biti volje s moje strane i elje s tvoje i Modestine moemo nastaviti kad se vratim u 'brlog'. Do tada, stoj mi dobro i dr se svojeg ako to ne teti drugima. Ili: Ne čini drugima ono, to ne eli da netko čini tebi.
18.11.2015. (13:46) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Da, Modesti, zaista si se ulijenila, a među prvima si u mojim favoritima. Često otvorim tvoj blog, kad ono - ipak. A i kad neto bude, to su crtice, kopije etc. Nema vie tvojih otrih tekstova na kojima su se i najtvrđi znali porezati :-).
Priznajem da mi ba nije lako pisati dulje komentare na duge komentare. Nije problem u tome to ih ne bi cijele pročitao, već u činjenici da 'slabo pamtim a brzo zaboravljam', pa onda komentare moram pisati 'tehnologijom' koju sam opisao u odgovoru @samohranojmajci. A to iziskuje puno vremena. Pogotovo to se trudim da tekstovi budu napisani korektno i s pravopisnog i s gramatičkog i sa stilskog stajalita. A to nije lako.
to se tiče konstantnog učenja tu se drim, koliko je to u mogućnosti obzirom na osmu dekadu ivota, Lenjinove: učiti, učiti i samo učiti (opet ljevičarim :-)). No obzirom na gornje izneseno, jasno ti je da mi stjecanje novog znanja predstavlja dosta veliki napor. Tako je primjerice bilo i s pokuajem učenja engleskog pod stare dane. Usput, hvala na linku za prijevod.
Od pobrojanog: dublji osjećaj beznađa, čangrizavost ili kronični pesimizam te potrebu za dizanjem ruku od svega, kod mene se javlja treći i četvrti osjećaj. Zaista se vrlo, vrlo često pitam to mi sve to u mojim godinama treba. Onda me opet 'stvaralački nerv' (koje li prepotencije) natjera da se prihvatim posla: pisanja i čitanja, jer drugo (primjerice farbanja kura) ne mogu raditi to zato jer nemam uvjeta, to zato jer nema vie snage. I nije mi dosta samo čitanje, nego prepisujem pojedine pasuse iz knjige i dodajem svoj komentar. To sve skupa zatim lijepo arhiviram u folder Skenirano u najčeće zaboravim da sam to spremio. Eto tako nekako provodim svoje posljednje, ajmo ne reći dane, već godine mog uzaludnog i besmislenog ivota.
18.11.2015. (14:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Zna, koji put, kad se čovjeku ne da, prevagne ono negativno, sklon je prepustiti se tonuću, ne da mu se o kompetencijama i učenjima, boriti se s tom nikad prokazanom uzaludnosti s potpuno izvjesnim krajem, moda ipak neto na tragu Sinie Glavaevića, a tako se dobro uklapa. Čak nije potrebno ubaciti neto tipa "zamijeni sa". Dovoljno je malo se odmaknuti od slikanja tog stvarnog doivljaja, naalost sigurno ne jedinog koje su pojedinci, i muti i nemuti, osjećali i dan-danas osjećaju u istim i sličnim okolnostima. Vidi bogatu jednostavnost mudroslovlja, bez i jednog ideolokog i drugog predznaka, vidi kako se sve humanizam moe očitovati u riječi:
"Odustajem od svih traenja pravde, istine, odustajem od pokuaja da ideale podredim vlastitom ivotu, odustajem od svega to sam jo jučer smatrao nunim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah? Kome ostaviti grad? Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem traio po smetitima ljudskih dua, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjav i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom?"
Sinia Glavaević
18.11.2015. (18:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...