Sve u svemu, zaključak je da se tisućama godina bankarski temelji ne mijenjaju, Princip je isti samo su oblici transakcija prilagođeni situaciji. No, sve je bilo dobro dok je bankarstvo funkcioniralo 1:1 i nije bilo mogućnosti tkz dužničkog ropstva. Danas međutim banke u odnosu na svoje klijente funkcioniraju 1:3 , pa i više mogućim dogovorima. I sada, od onih 3 , prvih 1 otplaćuje kamatu, a ostalih 2 su dug, ili vječni dug. Drugim riječima, dužnik nikako ne može otplatiti svoj dug, osim da i sam ostane bez svoje imovine koju najčešće zalaže kao jamstvo. Činjenica je da ljudi , uslijed vlastitih potreba, nepromišljeno ulaze u bezizgledne situacije i postaju dužnički robovi. A situacijama dužnika taktiziraju banke i druge novčarske asociaije, koje prilagođavaju strategiju potrošnje svojim profitima. To je ono što danas nazivamo potrošačko društvo, kojem je ponuđeno neograničeno materijalnih i inih vrijednosti u zamjenu za novac. Također je činjenica da ljudi ulaze u dužničke krize, prije svega ne razmišljajući o svim čimbenicima koji slijede njihovu neracionalnu potražnju za materijalnim. Dakle, život , u bilo kojem pogledu, iznad mogućnosti. S druge strane postojeći bankarski i slični sustavi rade prema ozakonjenim pravilima, makar ta pravila zadiru u tkz zelenaštvo. No, čovjeku, potencijalnom dužniku, dano je na biranje. Filozovsko je pitanje ; gdje je vrhunac materijalizma.
11.10.2015. (10:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Blokirani
Idemo dalje ...
11.10.2015. (08:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
uninformed
Sve u svemu, zaključak je da se tisućama godina bankarski temelji ne mijenjaju, Princip je isti samo su oblici transakcija prilagođeni situaciji.
No, sve je bilo dobro dok je bankarstvo funkcioniralo 1:1 i nije bilo mogućnosti tkz dužničkog ropstva. Danas međutim banke u odnosu na svoje klijente funkcioniraju 1:3 , pa i više mogućim dogovorima. I sada, od onih 3 , prvih 1 otplaćuje kamatu, a ostalih 2 su dug, ili vječni dug. Drugim riječima, dužnik nikako ne može otplatiti svoj dug, osim da i sam ostane bez svoje imovine koju najčešće zalaže kao jamstvo.
Činjenica je da ljudi , uslijed vlastitih potreba, nepromišljeno ulaze u bezizgledne situacije i postaju dužnički robovi. A situacijama dužnika taktiziraju banke i druge novčarske asociaije, koje prilagođavaju strategiju potrošnje svojim profitima. To je ono što danas nazivamo potrošačko društvo, kojem je ponuđeno neograničeno materijalnih i inih vrijednosti u zamjenu za novac.
Također je činjenica da ljudi ulaze u dužničke krize, prije svega ne razmišljajući o svim čimbenicima koji slijede njihovu neracionalnu potražnju za materijalnim. Dakle, život , u bilo kojem pogledu, iznad mogućnosti.
S druge strane postojeći bankarski i slični sustavi rade prema ozakonjenim pravilima, makar ta pravila zadiru u tkz zelenaštvo. No, čovjeku, potencijalnom dužniku, dano je na biranje.
Filozovsko je pitanje ; gdje je vrhunac materijalizma.
11.10.2015. (10:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...