Ja ponekada vidim našu državu i njene ustanove i poduzeća koja u njoj posluju kao neko malo, neposlušno, zločesto dijete koje bez roditeljske skrbi odraste u tinejdžera koji se drogira i prekomjerno alkoholizira da bi ga netko posvojio (eu) i pokušao natjerati da se primiri i počne voditi brigu o sebi i ljudima oko sebe. Nadam se da ima nade za popravak kao što se zna desiti da jednog dana takva djeca odrastu u normalne odrasle ljude koji postanu pravi očevi i majke te ljudi koji su nešto naučili na svojim pogreškama. Nadam se da nećemo odrasti u problematičnu odraslu osobu kojoj je jedina svrha uništavati sebe i zagorčavati život drugima. Pitanje je jesmo li prekomjerno ponosni i tvrdoglavi "da bi nama netko nešto govorio" ili se promatramo kao osobu kojoj se puno toga do sada loših stvari događalo ali je usprkos tome u glavi samo pozitiva i želja da se popravi. :)
21.12.2014. (19:25)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
iva markovic
Cirkularna ekonomija u Zagrebu "ne cirkulira" i smatram da ne će još dugo sve dok se u nama samima ne javi svjest o koristima koje nastaju iz odvajanja otpada, odnošenja otpada u reciklažana dvorišta i recikliranja. Da država ne vraća 0,50 lipa po ambalaži nebi nitko od nas odvajao ambalažu i vraćao je, mada i dalje postoje pojedinici koji ni to ne odvajaju. Tako je isto sa papirom. Znači sve dok ljudi neće imati koristi od odvajanja otpada, ništa od toga neće zaživjeti. Ja osobno živim u Dubravi gdje je unatrag par mjeseci niknulo hrpa divljeg otpada, i to sve na zelenim površinama - osjećala sam se kao da živim na nekom selu, ili nažalost reći među ciganima. Da nije bio Božić to ni dan danas ne bi bilo očišćeno. Nadalje problem je i u neprovođenu zakona. Ukinuli su obavezan jednogodišnji odvoz glomaznog otpada a s druge strane nisu nam omogućili advekatne kante za reciklažu.Nadalje ljude potkupljuju sa novčanim naknadama samo da se ne govori o stvarnim problemima u gradovima. Drugi problem je i u samoj vladi (bilo sadašnjoj ili budućoj) - njima to nije prioritet. Oni nemogu riješiti problem nezaposlenosti, ovrha, deložacija, gospodarskog nerasta, smanjenog izvoza i sl - šta su primarna pitanja, kamoli će riješavati nešto šta treba do 2018 god provesti. Puno ima tu posla a zapravo je malo vremena. Ljudi ni sami ne znaju šta se sve može napraviti sa otpadom, odnosno na koji način bi nam on mogao koristiti, kao što su već mnoge zemlje prepoznale i iskoristile. U nadi za boljom, ekološki motiviranom državom, šaljem vam pozdrave.
10.01.2015. (12:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
tihać
Lijepo je kada mladi ljudi upozoravaju na često zanemareni problem koji je eto tu kraj nas, bode nam oči a mi ne reagiramo ili to ignoriramo kao da nas se to ne tiče. Dodao bi samo kako se navedeno odlagalište otpada nalazi blizu jednog velikog zagrebačkog vodocrpilišta! Dali je potrebno još nešto komentirati? Zagrebčani piju za sada kvalitetnu vodu čime se mnogi gradovi Europe ne mogu pohvaliti ali izgleda da ne znamo dovoljno cijeniti to bogatstvo.
16.01.2015. (15:33)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
helena
Činjenica je kako Zagreb leži na podzemnim vodama koje su ugrožene zbog problema Jakuševac, te je potrebno što prije zbrinuti postojeći otpad na navedenom deponiju, a pogotovo uzevši u obzir kako je riječ o lokaciji u neposrednoj blizini jednog od najvećih zagrebačkih vodocrpilišta. Zadaća je svih građana započeti primarnu selekciju u svom dvorištu kako bi se smanjila ukupna količina otpada deponirana na Jakuševcu, dok na Gradu Zagrebu preostaje osiguravanje dovoljne količine primarnih spremnika za različite vrste otpada. Slovenija je dobar primjer uspješnog gospodarenja otpadom, obzirom kako je u kratkom vremenskom periodu znatno smanjena količina miješano-komunalnog otpada. Zato je i u Hrvatskoj potrebno baviti se edukacijom o gospodarenju kroz popularno-znanstvene programe.
31.01.2015. (14:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Tim Mazbraronika
Ja ponekada vidim našu državu i njene ustanove i poduzeća koja u njoj posluju kao neko malo, neposlušno, zločesto dijete koje bez roditeljske skrbi odraste u tinejdžera koji se drogira i prekomjerno alkoholizira da bi ga netko posvojio (eu) i pokušao natjerati da se primiri i počne voditi brigu o sebi i ljudima oko sebe. Nadam se da ima nade za popravak kao što se zna desiti da jednog dana takva djeca odrastu u normalne odrasle ljude koji postanu pravi očevi i majke te ljudi koji su nešto naučili na svojim pogreškama. Nadam se da nećemo odrasti u problematičnu odraslu osobu kojoj je jedina svrha uništavati sebe i zagorčavati život drugima. Pitanje je jesmo li prekomjerno ponosni i tvrdoglavi "da bi nama netko nešto govorio" ili se promatramo kao osobu kojoj se puno toga do sada loših stvari događalo ali je usprkos tome u glavi samo pozitiva i želja da se popravi. :)
21.12.2014. (19:25) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
iva markovic
Cirkularna ekonomija u Zagrebu "ne cirkulira" i smatram da ne će još dugo sve dok se u nama samima ne javi svjest o koristima koje nastaju iz odvajanja otpada, odnošenja otpada u reciklažana dvorišta i recikliranja. Da država ne vraća 0,50 lipa po ambalaži nebi nitko od nas odvajao ambalažu i vraćao je, mada i dalje postoje pojedinici koji ni to ne odvajaju. Tako je isto sa papirom. Znači sve dok ljudi neće imati koristi od odvajanja otpada, ništa od toga neće zaživjeti. Ja osobno živim u Dubravi gdje je unatrag par mjeseci niknulo hrpa divljeg otpada, i to sve na zelenim površinama - osjećala sam se kao da živim na nekom selu, ili nažalost reći među ciganima. Da nije bio Božić to ni dan danas ne bi bilo očišćeno. Nadalje problem je i u neprovođenu zakona. Ukinuli su obavezan jednogodišnji odvoz glomaznog otpada a s druge strane nisu nam omogućili advekatne kante za reciklažu.Nadalje ljude potkupljuju sa novčanim naknadama samo da se ne govori o stvarnim problemima u gradovima. Drugi problem je i u samoj vladi (bilo sadašnjoj ili budućoj) - njima to nije prioritet. Oni nemogu riješiti problem nezaposlenosti, ovrha, deložacija, gospodarskog nerasta, smanjenog izvoza i sl - šta su primarna pitanja, kamoli će riješavati nešto šta treba do 2018 god provesti. Puno ima tu posla a zapravo je malo vremena. Ljudi ni sami ne znaju šta se sve može napraviti sa otpadom, odnosno na koji način bi nam on mogao koristiti, kao što su već mnoge zemlje prepoznale i iskoristile. U nadi za boljom, ekološki motiviranom državom, šaljem vam pozdrave.
10.01.2015. (12:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
tihać
Lijepo je kada mladi ljudi upozoravaju na često zanemareni problem koji je eto tu kraj nas, bode nam oči a mi ne reagiramo ili to ignoriramo kao da nas se to ne tiče.
Dodao bi samo kako se navedeno odlagalište otpada nalazi blizu jednog velikog zagrebačkog vodocrpilišta! Dali je potrebno još nešto komentirati?
Zagrebčani piju za sada kvalitetnu vodu čime se mnogi gradovi Europe ne mogu pohvaliti ali izgleda da ne znamo dovoljno cijeniti to bogatstvo.
16.01.2015. (15:33) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
helena
Činjenica je kako Zagreb leži na podzemnim vodama koje su ugrožene zbog problema Jakuševac, te je potrebno što prije zbrinuti postojeći otpad na navedenom deponiju, a pogotovo uzevši u obzir kako je riječ o lokaciji u neposrednoj blizini jednog od najvećih zagrebačkih vodocrpilišta. Zadaća je svih građana započeti primarnu selekciju u svom dvorištu kako bi se smanjila ukupna količina otpada deponirana na Jakuševcu, dok na Gradu Zagrebu preostaje osiguravanje dovoljne količine primarnih spremnika za različite vrste otpada. Slovenija je dobar primjer uspješnog gospodarenja otpadom, obzirom kako je u kratkom vremenskom periodu znatno smanjena količina miješano-komunalnog otpada. Zato je i u Hrvatskoj potrebno baviti se edukacijom o gospodarenju kroz popularno-znanstvene programe.
31.01.2015. (14:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...