Komentari

brigita3.blog.hr

Dodaj komentar (35)

Marketing

  • mecabg

    Puna sam albuma i sličica. Neke su stare porodične iz 1898 godine.

    Naravno, uraaa za novu tehnologiju.
    Čim je stigao digitani foto aparat srećno sam slikala po ceo dan, a slike gurala u foldere.

    Cap ca rap... i odoše mnoge u elektronskom izdanju u vasinu. Tulila sakm tri dana, ali nisu se vratile. One stare preko 100godina još uvjek se šepure po albumima:))

    avatar

    19.08.2014. (11:25)    -   -   -   -  

  • Valcer

    Obožavam foto albume i pitam se gdje ću ih smjestiti, ali i dalje pravim prave fotografije i slažem ih. Manje nego ranije, ali ih ipak pravim. Slike krajolika ostaju u kompjutoru, a likovi ljudi u albumima

    avatar

    19.08.2014. (12:56)    -   -   -   -  

  • More ljubavi

    Lijepo je ponekada se vratiti tim starim pomalo blijedim slikama. Nema ih puno ali su drage uspomene.
    Pomalo zavidim fotografima koji su živjeli to vrijeme. Gledajuči njihove fotografije nemogu se oteti dojmu kako su imali privilegiju snimati svijet oko sebe. Današnje vrijeme kao da je odneslo dušu fotografiji. Digitalna fotografija koja pruža nekada neslučene mogučnosti, kao da se pretvara u natjecanje tko će snimiti perfektnije. No svijet oko nas nije perfektan, ima svoje nedostatke koji mu daju ljepotu i prirodnost. Ljudsko oko nije savršeno, pa zašto onda težiti savršenstvu u fotografiji, a koje nevidimo oko sebe.
    Zbog toga ja u svojim fotkama nastojim ispričati priču o svijetu u kome se krečem bez potrebe da išta uljepšavam. Često mi sin zna reči: Stari znaš kako dobrih aparata sada imaš relativno jeftino za kupiti. Moj je odgovor uvijek isti: Za pokazati moj svijet, dovoljno mi je ovo što imam.
    I za kraj. Ako sam išta mrzio bili su to trenuci kada bi dolazili rođaci pa se hvalili stotinama fotki sa svojih nekih putovanja ili fešta. A nikome nije bilo jasno koliko su dosadni. Puno bi bilo ljepše da su sve rekli u par lijepih fotki a drugo riječima ispričali. Zbog toga ja na blogu nastojim reči sve u tek par odabranih slika.

    avatar

    19.08.2014. (14:41)    -   -   -   -  

  • nisan EL DIABLO

    ajmeeee....toga se nikad nebi sitija......
    finog svilenog papira sa ocrtanom paućinom....jeeeee !!!
    i onih trokutića..u koji su se uvlačili krajevi slika...
    pa one drvene kutije....u kojima su bile slike
    koje nisu bile u albumima....otvaranje i gledanje povijesti
    pravi doživljaj.. :)))

    avatar

    19.08.2014. (17:09)    -   -   -   -  

  • fra gavun

    Čestitke za vrh!:)

    NOSTALGIJA

    Stara moja crno-bijela fotko
    lijepa si k'o stara dama
    sačuvala dušu si za oko
    a pričaš mi bolje od romana.

    Džep u srcu imam za te
    pa me nosiš kroz maglu i rosu
    oživiš mi godine i sate
    prvu ljubav ili nogu bosu.

    Ti si kino s dragim filmom
    željni grijehu i prva votko
    duga priča ovijena rimom
    stara moja crno-bijela fotko.
    gavun

    avatar

    20.08.2014. (08:44)    -   -   -   -  

  • Pajo Pakšu

    nostalgija. i ja ponekad pogledam slike koje nisu složene u a albumima već u velikoj piksli fla vor aid. nemam ih puno, a i ima i slika kad je mama zvala profesionalonog fotografa da slika recimo događaj kupovine prvog televizora il neke obljetnice.
    lijepo si to napisala

    avatar

    20.08.2014. (09:26)    -   -   -   -  

  • Valcer

    Blogerice dana, veselim se zbog tebe!

    avatar

    20.08.2014. (10:37)    -   -   -   -  

  • NF

    svi su bili živi ili su vjerovali u to

    avatar

    20.08.2014. (11:15)    -   -   -   -  

  • Sjedokosi

    čestitam, blogerice dana! Sa fotografijama muku mučim, previše ih ima a nitko mi ne može pojasniti nepoznata lica :)

    avatar

    20.08.2014. (15:35)    -   -   -   -  

  • Bocaccio

    Jednom sam na svoje oči vidio tip druženja koga opisuješ. Za stolom kafića u centru grada skupilo se društvo. Vajda poslje godišnjeg. Pa jedna drugoj pokazuju (slučajno su bile žene no paradigma je univerzalna i vrijedi za sve) na mobitelu fotke s ljetovanja. Poslije, svaka je nešto za sebe tipkala u mobitel. I to je bilo "druženje"?

    avatar

    20.08.2014. (15:51)    -   -   -   -  

  • sve je riječ

    I jeste tako, i nije tako.
    Sad skoro svako moze napraviti tehnicki ispravnu fotografiju. Automatika podesi sve, daljinu, ekspoziciju, otvor blende, korekcije boja, prepoznaje lica i jos tisucu drugih stvari.
    Ali u medjuvremenu broj onih koji imaju ukusa, koji su kreativni se nije povecao. Rezultat je ovo sto vidimo, u moru beskrvnih fotosa tek kao biser se pronadje neki koji je vrijedan paznje.
    Ipak najdrazi fotosi su izradjeni, uokvireni i izlozeni u regalu .....

    avatar

    20.08.2014. (16:33)    -   -   -   -  

  • Bookeraj

    vremena se mijenjaju, pretpostavljam. doista, nije bilo svakodnevnih fotki, ali sad se čini da ljudi propuštaju događaje dok ih nastoje zabilježiti za kasnije gledanje.

    avatar

    20.08.2014. (17:43)    -   -   -   -  

  • elwa hr

    bez fotki danas se ne moze

    avatar

    20.08.2014. (18:40)    -   -   -   -  

  • lion queen

    pa nekako sam prešla na fotke na pc-u, iako mi je drago prelistati albume :) ja volim i novo i staro :)))

    avatar

    20.08.2014. (23:39)    -   -   -   -  

  • Mayday

    Imam zaista puno starih obiteljskih fotografija;
    kako su članovi obitelji odlazili od početka dvadesetog stoljeća trbuhom za kruhom, mnogi su ostali tamo negdje i ostali samo u sjećanjima crnog na bijelom.
    Tata je sam razvijao svoje kapetanske jarbole i galebove u letu
    a ja, kao i svi danas
    umjesto albuma imam blog i fejs i...
    svako vrijeme svoje nosi, moramo se pomiriti s tim ;)

    avatar

    21.08.2014. (15:12)    -   -   -   -  

  • Bookeraj

    vezano za komentar na mom blogu, evo citata iz jedne i druge knjige Aide Bagić (ovo je početak "Znam li ja gdje živim", citat iz zbirke pjesama):

    "Plakat
    je bio fakat O.K. Pojma nemam zašto su ga zdrapali. U sitne sitne
    sitne komadiće. Netko mora da je bio vrlo vrlo vrlo ljut. Sjela sam na asfalt (lažem, nikad nisam tek tako, iz čista mira sjela na asfalt) i sastavljala sitne sitne komadiće kako mi je koji došao pod ruku tražila sam koji mu je sitni komadić drugom rukom bio oduzet.
    I tako sam se sjetila Pepeljuge. Kojoj su, jer je bila dovoljno uporna i vrla,
    na kraju pomogli golubovi i miševi i princ se pojavio.
    Ali je Pepeljuga živjela u bajci. Znam li ja gdje živim?
    (iz zbirke Ako se zovem Sylvia, Aora, 2007.)"

    avatar

    22.08.2014. (14:43)    -   -   -   -  

  • elwa hr

    on ... ne ONA ... hvala na posjeti ... čitamo se

    avatar

    22.08.2014. (19:18)    -   -   -   -  

  • Euro

    pticica,ja se vratio..hehe

    avatar

    25.08.2014. (08:08)    -   -   -   -  

  • Dinaja

    stoje složeni u jednoj kutiji... neusporedivo bogatstvo... sretna što ih Imam... :)

    avatar

    25.08.2014. (15:24)    -   -   -   -  

  • pametni zub

    i logično da je nema, svakodnevica se ne događa svaki dan!

    avatar

    26.08.2014. (17:46)    -   -   -   -  

  • ed hunter

    fotografija je promijenila format, pa tako i socijalni status. iz dame je postala jeftina flundra

    avatar

    28.08.2014. (02:28)    -   -   -   -  

  • marionetta

    Sjećanja blijede, foto/zapisi ih ovjekovječe.

    avatar

    29.08.2014. (16:51)    -   -   -   -  

  • poesie

    nemam fotografije - ne mogu ja to, prebolno je

    avatar

    29.08.2014. (21:36)    -   -   -   -  

  • križar

    pozdrav crvkujući, tebi golubice moja bijela!

    avatar

    30.08.2014. (11:48)    -   -   -   -  

  • modrinaneba

    volim fotke...fotkat..volim sve "ptičice"...Pozdrav!!!

    avatar

    30.08.2014. (12:07)    -   -   -   -  

učitavam...