prenio sam tvoj post na facebooku jer se isto želi nametnuti Primorcima i Istrijanima u Urinju i TE Plomin. Ko fol da se dobiju radna mjesta, a sve automatizirano, moš mislit. Neka si zabiju radna mjesta i ekonomske računice u ono mjesto. Ovo im ne smije proći.
09.03.2014. (13:02)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
TE na ugljen u Istri, ne! TE na ugljen u Pločama, ne! TE na ugljen kod Zadra, ne! I tako u nedogled. I ne samo termoelektrana. Jednake otpore lokalne zajednice pružaju i prema hidroelektranama i prema vjetroelektranama i bioelektranama. A nisam siguran da jednako tako ne bi prošle i one na plin i naftu (bez obzira koliko je uputno graditi takve eklektrane obzirom na mnoge korisne stvari koje se mogu dobiti iz plina i nafte).
Pitanje odnosa snage konvencionalnih i alternativnih izvora u jednom sustavu je posebna tema o kojoj sad neću. Spomenut ću da se kao pozitivan primjer uvijek spominje Njemačka i zastupljenost alternativnih izvora u toj državi. Pri tome se slučajno ili namjerno zaboravlja da Njemačka ima pokrivesnost potreba za elek.energijom gotovo 100% s konvencionalnim izvorima a alternativni se koriste kao zamjena dok mogu davati energiju. Jednako tako se zaboravlja da je tzv špica potražnje u Njemačkoj tijekom dana jer imaju jaku industriju, a kod nas u predvečer i na početku noći kad je potrošnja kućanstva najveća.
Uostalom jednako je takav otpor i prema odlagalištima smeća ili pak postrojenjima za njegovo zbrinjavanje. Dakle: nećemo elektrane, ali hoćemo struju. Nećemo odlagališta otpada ali proizvodimo smeće. I što sad? Razumljivo mi je da se ljudi koji žive na području gdje bi se trebale graditi postrojenja bune. To je prirodno. Samo ako nisu za takav prijedlog, trebaju reći onda za koji su. Ili pak im je bitno samo da se ne gradi u njihovoj blizini? Podsjeća me to na povremene proteste protiv telekomunikacijskih antena, ali još nisam čuo da su pri tome prosvjednici pobacali svoje mobitele.
Drugo, ne manje bitno, pače jako bitno: kod nas je pristup izgradnji takvih postrojenja totalno kriv. Izgradnja energetskih objekata i postrojenja za zbrinjavanje otpada se MORA rješavati na državnom nivou uz dogovor SVIH stranaka i svih zainteresiranih, a ne da svaka nova vlast donosi neki svoj Plan 21 koji onda zapinje na lokalnoj vlasti. Takva se postrojenja grade godinama a ne za vrijeme trajanja jednog mandata. Pri tome učesnici moraju biti svjesni da ne mogu imati struje ako nema elektrana i da moramo imati postrojenja za zbrinjavanje otpada ako ga proizvodimo.
Moguća je i varijanta, malo sarkazma, da svu struju uvozimo (i onako uvozimo sve i sva i što moramo i što ne moramo), a izvozimo otpad (ako ga netko bude htio). No nisam siguran da bi nam izvoz smeća pokrio uvoz energije pa makar izvozili i nesposobne i sebeljubljive političare. A ako i taj trošak navalimo na prihod od turizma opet će biti prosvjedi onih uz obalu. To je ipak čista SF.
09.03.2014. (15:54)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ne treba biti ekolog da bi se shvatila štetnost takvih investicija. Ne trebam ni ponavljati koliko alternativnih mogućnosti u našem podneblju postoji. Bojim se samo da bi građani, kao i puno puta do sada mogli biti izigrani i dovedeni pred gotov čin. Ljudima je dosta nosanja transparenata, zasitit će se, a onda nastupaju investitori, viđeno puno puta. Pouzdati se u snagu svojih građana, ako je moguće, svaka čast. Skeptična sam jako, koliko god prosvjeda vidjeh u posljednje vrijeme, nisam vidjela pozitivnog rezultata, ne znam, ne vidim rješenje. Živila mi:)))
09.03.2014. (22:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper, prvo, hvala :0) nisam nigdje "išla", samo mi fali vrimena, eto. drugo, točno, bez energije se ne može, treba je proizvoditi da je ne bi trebalo uvoziti (skuplja varijanta). no kako postići da vuk bude sit, a ovce sve na broju? kako pomiriti ekologiju i gospodarski razvoj? naizgled, nemoguća misija, rekli bi da je nemoguće napraviti kajganu bez polupanih jaja. a moguće je, samo je potrebna izrazita mudrost. ulaganje u inovacije, obrazovanje i nove tehnologije. inače je i opći problem što na čelu ove zemlje nema vizionara (a zapravo mudrosti profesionalaca i stručnjaka posvećenih isključivo tomu) koji bi se u bilo čemu (pa i gospodarskom i ekološkom i energetskom razvoju RH) vodili dugoročnim razvojnim i strateškim planovima, već se sve svodi na sezonske smjene političkih stranaka i njihovih populističkih planova te interese umreženih pojedinaca. u takvoj "koncepciji razvoja" korupcija je zagarantirana, mada nisam sigurna da se na ovim prostorima i sa ovakvim mentalitetima korupcija ne bi snašla i ugnijezdila i u eventualne dugoročne planove. istina je i da se zajednice otkad je svijeta i vijeka opiru promjenama i tehnološkim inovacijama (recimo, sjetimo se komičnog straha prvih putnika vlaka), to je na koncu ljudski i shvatljivo, strah od nepoznatog. no u ovom slučaju nije riječ o tome. nije riječ o inovaciji ili najboljem rješenju / investiciji kojem bi se opirali zbog toga, riječ je o najisplativijoj investiciji za investitora, ali nažalost kroz tehnologiju (i pogonsko gorivo iz 18.st.) koja ima modernu i čišću alternativu. a stanovništvu ovog kraja utjecaj ugljena uopće nije nepoznat da bi ga se kao nečeg neznanog bojali, itekako smo se osvjedočili i bez TE na ugljen da je ugljen izrazit zagađivač. nije nam nepoznata ni argumentacija koja se pri lobiranju TE na ugljen koristi danas, a apsolutno je identična onoj kada se u prošlom stoljeću u Pločama izgradila tvornica azbesta. posljedice su se pokazale tek nekoliko desetljeća poslije, a posljedice su užasne. stoga ne bih rekla da je, u ovom slučaju i u smislu lokalnog otpora prema svemu novom ili drugačijem, ovdje problem otpor lokalne zajednice, jer povijesno gledajući, u ovom kraju zapravo nije problem otpor prema svemu novom, već njegov pravodoban izostanak. novo i naj za investitora ne znači automatski i dobro (ili "najbolje") za zajednicu. također ne bih rekla da bi lokalne zajednice pružile jednak otpor i prema hidroelektranama i prema vjetroelektranama i bioelektranama. razlika između navedenih međusobno, kao i u odnosu prema TE na ugljen, ipak postoji. solarnu energiju ovaj kraj podržava, dapače, čak i traži (čak nam je i obećana, čik pogodi od koga), a imamo i iskustva sa novim vjetroparkom na obližnjem Pelješcu oko kojeg nije bilo prijepora. zašto onda ne investirati u solarnu energiju ili nastaviti ulaganje u vjetroelektrane? zato jer ni solarne elektrane niti vjetroelektrane ne donose siguran redovit prihod inicijatoru, kao TE na ugljen. za kraj prenosim dva zanimljiva komentara koje sam danas pročitala na blogu Lijepa Naša Neretva, nisam stručnjak pa ne mogu tvrditi da je izneseno točno, ali mi je u svakom slučaju zanimljivo: "8.3.2014. 1202 | Neregistrirani korisnik [] Je li znate da Dalmacija samo u hidrocentralama (čak i u najsušnijim godinama) proizvede dovoljno struje za svoje potrebe. Pogledaj link: http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/EUHweb12.pdf" "7.3.2014. 2302 | Neregistrirani korisnik [] Stvarna analiza cijene 1kW, koja je napravljena u Engleskoj (državi koja je zatvorila gotovo sve svoje ugljenokope) kaže suprotno, najskuplja je struja iz termoelektrana na ugljen (6-7 ?c/kW), dok je najeftinija struja iz atomskih centrala (oko 1 ?c/kW). Zlatna i najbolja je sredina je energija sunca, vjetra i hidropotencijala (od 1-2 ?c/kW). Mi imamo dovoljno potencijala za sve svoje potrebe baš u toj zlatnoj sredini, te neiskorištenog potencijala u smanjenju gubitaka u energetskoj mreži. Stalno nas plaše sa velikim uvozom struje, što ne odgovara stvarnosti, a stvarnost kaže da je čak i izvozimo u povoljnom kišnom periodu. I to se sve dobro zna, sve ostalo je lobiranje i privatni interes, zato treba maknuti sve one koji gledaju svoj osobni interes, a država mora služiti narodu, a ne poje"
09.03.2014. (22:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@neverin, nemam ti što zamjeriti. radi se o staroj promišljenoj igri preveslavanja građana koju se ne treba ustručavati imenovati takvom. kao znakovitu zanimljivost dodajem da sam na rubu prosvjeda uočila Krešimira Macana kako pomno promatra situaciju. Macan danas vodi vlastitu savjetničku tvrtku specijaliziranu za odnose s javnošću. zapitah se otkud najednom u zaboravljenim Pločama PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove medije? tko ga je unajmio? neću izvoditi nepotvrđene zaključke, no kao još jednu zanimljivost navodim nagli porast afirmativnih članaka o TE na ugljen u lokalnim medijima.
09.03.2014. (22:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@malo ti, razgovaramo ovih dana kao građani o ovoj temi posvuda i primjećujem da mahom svi dijele slično razmišljanje o proteklim događanjima te se, nakon reakcija i iznesenih mišljenja investitora, jedno pitanje među građanima ovog grada neprestance ponavlja, ono glasi: Zar nas zaista smatraju tolikim idiotima? rekla bih da nas uistinu smatraju idiotima i da je ovo slikovit primjer, kako lokalno, tako i na državnoj razini, inače si nikad ne bi dopustili takav potcjenjivački pristup i takve bestidne argumente. ne bi sijali laži da nisu uvjereni da za njih postoji plodno tlo i ne bi se bahatili da smatraju da to ne mogu.
09.03.2014. (22:56)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@modesti Moj vjenčani kum koji je kao i ja završio ETF već četrdeset godina bavi se tom problematikom (čak i danas u mirovini) napisao je sijaset članaka, analiza mana i predsnosti raznih oblika proizvodnje el. energije, knjiga s analizama situacije kod nas i u zapadnim zemljama. Mnogo od toga mi je poslao i mogao bih o tome dosta meritorno napisati ne jedan nego više postova. No ne smatram se dovoljno stručnim ni kompetentnim da nešto takvo i uradim.
Pogledao sam prvi od preporučenih linkova, no previše bih vremena morao utrošiti da pronađem citiranu tvrdnju: Je li znate da Dalmacija samo u hidrocentralama (čak i u najsušnijim godinama) proizvede dovoljno struje za svoje potrebe. Možebitno da to tamo i piše, no jednako tako je mogućeda je istrgunta iz konteksta. Ne tvrdim da to nije točno, no što ćemo s osatkom Hrvatskom?
Kažeš da imamo hidropotencijala. Misliš li to na izgrađene hidropotencijale ili pak na one koji bi se mogli izgraditi. Kad bi naša industrija bila na predratnom nivou Hrvatska bi, ako su to izgrađeni kapaciteti, imala - redukcije. A ako su potencijali koje tek treba izgraditi onda pitanja: gdje a da bi se zadovoljila i ekonomska i lokalno-politička htijenja, za koliko vremena obzirom na našu efikasnost i konačno, najvažnije, odakle novac. Što se tiče alternativnih izvora na tu temu sam već nešto napisao u predhodnom komentaru pa neću ponavljati.
I na kraju ne mogu a ne pripomenuti neke stvari koje se očigledno kod nas zaboravljaju: - Bogatstvo i standard zapadnih zemalja koji bi mi svi htjeli imati ima temelje u prvobitnoj akumulaciji kapitala iz 19. i iz prve polovice 20. stoljeća (u Kini i Rusiji i danas) koji se temeljio na uništavanju prirode, izrabljivanja ljudi i priridnim bogatstvima i robovskom radnom snagom u kolonijama - Amerika ni danas ne želi potpisati protokol o ograničenju CO jer bi to štetilo njenoj industriji. Ali su zato izmislili prodaju prava CO pa ga kupuju od nerazvijenih zemalja i na račun njih zagađuju planetu. A nerazvijeni i dalje ostaju nerazvijeni. - Jedan sitan primjer: njemačka kancelarka se izborila za odgovu pravilnika o emisiji CO za velike automobile kako ne bio trpjela njemačka industrija velikih automobila, prvenstveno Mercedes.
Ima toga još, no nema više snage. I ovo je za moj ukus sve skupa zbrda zdola. Ako ikada skupim snage možda ću jednom, uz pomoć literature koju mi je poslao kum, napisati ozbiljniji osvrt na tu temu, no nisam siguran. Ima mlađih koji bi se trebali brinuti o sudbini države u kojoj će živjeti, ako ne pobjegnu iz nje na vrijeme.
09.03.2014. (23:40)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper, malo si me zbunio, ne kažem da imamo hidropotencijala, to kaže Neregistrirani komentator na blogu Lijepa Naša Neretva? ja komentar samo prenosim, uz jasnu ogradu da ne mogu tvrditi da je izrečeno točno. također kao i ti rekoh da nisam stručnjak i da zaista ne mogu potvrditi točnost tih tvrdnji u prenesenom komentaru (slažem se potpuno, zaista može biti istrgnuto iz konteksta), ali sam ga prenijela kao zanimljivost pa ukoliko netko želi istraživati ili drugačije pristupiti ima i tu mogućnost. sama o hidropotencijalima zaista ne bih znala dovoljno da bih išta tako tvrdila i da bih se uopće usudila tvrditi. na jednom mjestu doista spominjah hidroelektrane, ali citirajući tvoje riječi, a potom u odgovoru navedoh solarnu energiju i vjetropark koji je izgrađen na Pelješcu (no ne i hidroelektrane) kao nešto što ovaj kraj pozdravlja. o potencijalu solarne energije i vjetra pak govorim, jer ga smatram evidentnim. problem je (za)što se taj potencijal ne ostvaruje. činjenice o postupanju zapadnih zemalja su mi poznate, to je ono o čemu također govorim, politika i interes krupnog kapitala, razvoj (odn. vječni rast) jakih nauštrb okoliša, zdravlja (i sl.) slabih. ovo je svijet u kojem općenito jači tlači. do? preživljavanja najjačih ili zapravo sveukupnog uništenja? je li nešto takvo kao što je vječni rast uopće moguć? po meni je temeljni promašaj u stavu današnjeg kapitala (osim pohlepe) i uopće globalnog gospodarsko-političkog promišljanja, da je ili-ili, da se mora birati između napretka i očuvanja okoliša, i da je razvoj moguć samo na štetu okoliša. razumijem da u sustavu kojeg pogone pohlepa i vječna akumulacija bogatstava zaista može i biti jedino tako. nekontrolirana pohlepa (kapital) ima na umu i akumulira za pojedinca a ne za sve, uspjeh takvog pojedinca se računa kao napredak i razvoj, a pohlepa ne mari za okoliš. trebalo bi dakle mijenjati motivaciju, odnosno, sam sustav. tako nešto ne čini (mi) se vrlo izglednim (ne bez globalne promjene svijesti koja je također vrlo neizgledna).
10.03.2014. (00:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Čini mi se da nisu posve razjašnjeni pojmovi. Prvo, usporedba obnovljivih izvora energije sa onima fosilnih goriva nije jednostavna. Dapače, državnim subvencijama financijski smisao obnovljivih izvora postaje upitan (primjer Njemačke trenutno), a fluktuacije takve energije dapače impliciraju "back-up" iz kovencionalnih izvora. Istovremeno, studije pokazuju kako je . načelno naravno opravdan - razvoj "alternativnih" energija troškovima štetio unaprijeđivanju klasičnih procesa energetike, pa tako u smislu ekologičnosti koliko i učinkovitosti. Drugo, najelementarniji aspekt ekološke i sigurnosne prihvatljivosti bilokojeg tehničkog postojenja je - isplativost. Može TE biti ekološki prihvatljiva i štetnim emisijama usporediva sa godišnjim prometom kruzera u našem dijelu Jadrana (recimo), ali to košta. Tu dolazimo do kontrolnih mehanizama i ljudskog faktora, gdje se često filteri "bajpasiraju", ekonorme spuštaju, crni dim noću suklja itd. Ali to onda nije polemika o TE Neretva. /Nju, znajući nas, ni ja ne bih želio u praksi./
10.03.2014. (08:36)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Nekako mi se čini da su svi u svemu sasvim u krivu. Naime sadržajem novog Zakona o prostornom uređenju već je praktično odlučeno da će ovakvim zahvatima odlučivati Sabor (možda i Sabor i Vlada), prostorni plan izrađivati će Zavod za prostorni razvoj RH, a dozvolu izdavati Ministarstvo. Treba sačekati Uredbe i druge propise koji slijede ali intenca zakona je, kako sam ja razumio, da nitko s lokalne i regionalne razine sa ovakvim zahvatima neće imati ništa. Grad, županija, građani, ekolozi imati će mogućnost uzeti učešće u javnoj raspravi ali neće imati nikakvu mogućnost odlučivanja. Ne bih nikoga želio obeshrabriti ma čini mi se odavno izgubljeno, bez borbe.
10.03.2014. (09:56)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@Shelly Kelly, točno, slažem se. zbog dodatne jasnoće podcrtavam da je zbog interesa inicijatora (godišnjeg lučkog pretovara, odnosno, osiguranog godišnjeg lučkog profita) u igri isključivo TE na ugljen. TE na ugljen bi se dakle gradila prvenstveno zbog prometa (pretovara) ugljenom i bez ugljena TE uopće nije u igri. i ne dotičući uopće dnevne emisije jedne TE na ugljen u punom pogonu, a govoreći samo o fizičkom pretovaru i skladištenju ugljena (lučki promet), to i danas za mirnih dana izgleda ovako, a za vjetrovitih ovako. klasično zagađenje ljudi i okoliša (oblake ugljene prašine vjetar baca na kompletnu dolinu poljoprivredne Neretve sve do Metkovića). što se rada same TE na ugljen tiče i njene dnevne proizvodnje otpada, nisam energetski stručnjak i ne znam točne brojke. koliko sam uspjela naći, na nekim se stranicama za TE manje snage (600MW) navodi, a u Pločama je planirana TE na ugljen veće snage (dva bloka od 800MW), dnevna potrošnja ugljena od 3.835 tona i dnevna emisija/tvorba otpada preko 500 tona (ne znam što od toga odlazi na kruti, a što na aerosolni otpad). godišnje bi se osiguralo 475 tisuća tona pepela, 68 tisuća tona šljake i 345 tisuća tona gipsa. godišnja doprema vapnenca bila bi 200 tisuća tona, te još 25 tisuća tona uree za proizvodnju amonijačne otopine postrojenja za uklanjanje dušičnih oksida. u igri je dakle veliki promet sirovinama, što je zapravo i glavni (za inicijatora jedini) motiv pokretanja ove "s neba pa u rebra" inicijative.
10.03.2014. (10:41)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@2573, ti si u pravu. prostorni plan po novom će Zakonu izrađivati Zavod za prostorni razvoj RH, a dozvolu izdavati Ministarstvo. lokalnim zajednicama i građanima mogućnost odlučivanja je uistinu ozbiljno uskraćena. uskraćivanje prava i mogućnosti građanskog odlučivanja je općenito današnji trend u svemu, i ne samo u ovom segmentu, recimo, pada mi na pamet vrlo aktualno pitanje Zakona o radu. trebamo li se miriti s tim? trebamo li ih, jer nose naziv Zakon, prihvaćati šutke bez propitivanja? zakoni mogu propisivati štošta, no tko garantira njihovu kvalitetu? osobno mislim da se uvijek vrijedi građanski angažirati, da treba dići glas, da treba pokazati da zakoni nisu dogma, ako je riječ o onima koji se kose sa i idu na štetu ljudskih prava građana.
10.03.2014. (11:04)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ne bih volio nikoga obeshrabrit, niti sam protiv borbe. Nije ozbiljno uskraćena nego potpuno uskraćena. A tu sada nekakva inicijativa u gradskom vijeću, za izmjenu županijskog plana, angažirani gradonačelnik, meni nekako izgleda kao da je neki Macan tu upetljao svoje prste, kako bi se energija raspršila u krivom smjeru. Zakon je po mom viđenju vrlo nekvalitetan, u pojedinim pitanjima grozan, ali je na snazi i ne srušiv. Stotine gradonačelnika i načelnika nisu pisnuli kad se donosio, kao ni gotovo kompletno civilno društvo. Skidam kapu na građanskom angažmanu i dizanju glasa, ali šansa za zaustavljanje ovakvih projekata otvara se tek nakon što dobijemo neku novu Vladu koja će eventualno promijeniti ovaj Zakon, a to mi danas izgleda jako daleko i sa puno ako. Izvinjavam se ako sam previše pesimističan. Građanski angažman svakako... priupitati gradsku vlast zašto nisu pisnuli (ako nisu), hoće li, kako i kada......i za druge zakone,...
10.03.2014. (12:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper, nije li zanimljivo da je država ukinula poticaje za solarne kolektore?
Mislim da je to dovoljan dokaz da se radi o lobiju. Struju hoćemo, ali ona nije vrijedna ičjeg života. Mislim da bi se sa time i vrabac na grani složio, ako nema sucidalne maštarije.
10.03.2014. (13:17)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@neverin Proizvodnja struje iz solarnih kolektora je na nacionalnom nivou neekonomična. Ako si pročitao moj komentar pažljivo mogao si pročitati da je kod nas špica potrošnje u večernjim satima kad je sunce na zalazu ili pak ga nema. Čak i proizvodnja za obiteljske kuće ili hotele nije ekonomična sa stajališta nacionalne strategije upravo zbog takve strukture potrošnje. Ako netko sebi izgradi solarne kolektore za struju svejedno mu država treba osigurati struju kad sunca nema, a to znači izgraditi energetske kapacitete za maksimalnu potrošnju kao da njegovih lkolektora nema.
Sasvim je druga stvar sa sunčanim kolektorima za zagrijavanje vode. Topla voda se može akumulirati u izolirane spremnike i onda koristiti kad je potrebna neovisno o dobu dana. I to je dobro jer se na indirektni način štedi struja u koliko domaćinstvo zagrijava vodu strujom.
Postoji još jedan problem a to je konstantnost opskrbe električnom energijom iz vjetroelektrana i fotonaponskih ćelija. Naime ti izvori jako ovise o vremenskim prilikama i njihov prinos ukupnoj količini emergije u sustavu jako varira tijekom dana. Varijacije mogu biti u određenim granicama koje ovisi o fleksibilnosti konvencionalnih izvora koji moraju brzo upadati u pogon ako zbog promjenjljivih vremenskih prilika alternativni izvori smanje dobavu. Imao sam podatak koliko za naše prilike može biti udio alternacije u mreži ali sam zaboravio. Znam sigurno da smo i što se tiče toga i što se tiče već spomenutog vremena špice potražnje blizu maksimalno mogućih kapaciteta alternacije. I to je razlog ukidanja subvencija za foto, ali koliko znam vjetro se još sufinancira. Tek povećanjem kapaciteta konvencionalnih izvora (termo, bio, hidro i eventualno NE) mogli bi se povećati i kapaciteti alternacije.
Opet primjer Njemačke. Što misliš zašto su se pojavile firme koje cijenom energije konkuriraju HEP-u? One kupuju energiju od Nijemaca. Nijemci su masovno gradili alternaciju, dosegli optimalni maksimum na svom području (u odnosu na konvencionalne izvore) pa su počeli izvoziti struju u Češku (vjerojatno u još neke susjedne zemlje). Količina energije izvezena u Češku je već tolika da se i tamo postavlja pitanje stabilnosti sustava (Nijemci prvenstveno izvoze višak struje dobiven alternacijom) pa su sad našli novo tržište. To ti je lobi, a ne onaj na koji ti aludiraš.
I na kraju tvoja izjava: "Struju hoćemo, ali ona nije vrijedna ičjeg života." je populizma. Iluzija je željeti struju a ne sudjelovati u njezinoj proizvodnji u okviru svojih mogućnosti. Jer NEGDJE se ta struja treba proizvesti i tamo jednako dolaze u opasnost ljudski životi. Znači li tvoja izjava da te baš i nije briga što se događa na drugoj strani svijeta samo da ti imaš struju.
Čitam u zadnjem broju Le Monde diplomatique" u članku "Rumunjsko selo na putu u konkurentnost" kako EU svojom politikom uništava samodostatnu proizvodnju rumunjskih seljaka a sve u cilju povećanja konkuretnosti i profita, pa navodi ovaj primjer. "Jedan pod takvih je Alexandru Stramptu. Taj tridesetogodišnji inženjer agronomije spremno nas je proveo da razgledamo njegovu mladu plantažu biološki uzojenih borovnica. 'Zadužio sam se, ali posao ide dobro. Sav urod prodajem portugalskoj kompaniji, koja moje borovnice izvozi u Njemačku, Čile...Nekad na svoje plodove naiđem i u ovdašnjim trgovinama!' 'Sve to prevoženje po cijelom svijetu baš i nije ekološki za jednu bioproizvodnju?' pitamo ga, na što on odgovara: 'Iskreno, nije me ninamlo briga.'"
Svaka ljudska aktivnost od kako postoje ljudi na neki način dovodi u opasnost ne samo život čovjeka nego život na čitavoj planeti. Znači li to da onda trebamo pobiti sve ljude?
10.03.2014. (14:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mislim da danas država, ali ni jedna na svijetu, osobito ne ona prezadužena, zapravo ne može sama razviti neku strategiju samostalno. Tako da i sama strategija - nacionalna - zapravo ne igra jer se čini da ne postoji ni neka globalna strategija, barem se o njoj kao takvoj ne govori - jer tempo diktiraju veliki igrači, tj. posjednici konvencionalnih energenata (namjerno izostavljam riječ vlasnik jer, eto, tko je sada vlasnik onog rudnika ugljena u Australiji u kojem je prošli tjedan buknuo požar Otvorila se vrata pakla..., vjerojatno bi sada najradije ne bio vlasnik, već slučajni prolaznik, kao i kod nuklearke u Fukushimi). I doista, konvencionalan-alternativan izvor, nije toliko sporno koliko je općenito sporno rukovanje i upravljanje resursima i to što kažeš - dobit, profit... Pa se štedi na onome gdje ne treba... Usput, možda je naš premijer upravo zato i u Australiji da uzme malo tog gorećeg ugljena za naše TE. Ne znam, nekom telepatskom vezom... Znaš kaj, opet mi je Fuller na pameti i nikako mi ne ide iz glave... Naizgled nema veze s ovom temom, ali ovo s akumulacijom kapitala me podsjetilo i, eto, pošaljem link mailom...:-)
10.03.2014. (15:25)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper, mislim da sam već u nekoliko navrata na Internetu naišla na samoodržive male zajednice, poljoprivredna dobra, bez velikih zauzetih, tj. privatnih površina koje same sebe uzdržavaju, tj. održavaju. Ali, naravno, tu se sva dobit reinvestira u to isto, pa je nemoguća neka akumulacija, a i puno je drugih problema s tim povezano...
10.03.2014. (15:28)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@semper, brkaš akciju i reakciju jer je špica trošenja struje špica upravo zato jer je tada jeftinija. Lako je promijeniti potrošačima navike ako je to u njihovoj ekonomskoj računici.
Zar te 24 godina djelovanja u združenom zločinu najvećih stranaka + minornih satelita u Hrvatskoj nije naučilo da oni ne grade nešto radi našeg interesa već radi trenutačnih lobija koji im tako diktiraju?
Primjer Njemačke je pametan primjer državnog poticanja domaće industrije. Oni fakat ulažu u radna mjesta koristeći legizlativu. To je vrsta zelenog New Deala.
Reci ti meni dragi prijatelju otkuda će taj ugljen dolaziti? Onaj iz Labina nije dobar zbog previsokog udjela sumpora (slučaj TE Plomin). Znači uvozit ćemo, hm.... jel ti to nešto govori? Jel se lampice pale? Ne moramo vidjeti neprijatelja u oči da prepoznamo da nas truje i pljačka. Dovoljno je vidjeti posljedice i trag novca. To je razlog zašto se povijest treba predavati na jedan sasvim normalan način, da tih 24 godina ipak ostane kao lekcija kad se svinjarija već desila.
Sad si upravo poistovječio jednog rumunjskog seljaka sa cijelom idejom lokalne proizvodnje hrane. Kažu talijani da ne možeš raditi od travke snop.
ne trebamo pobiti sve ljude, samo držati sjekiru iznad glave političara i bit će sve u redu.
http://www.youtube.com/watch?v=UUWces5TkCA
najbolje je pokazati da se može kada država to dopusti. Ako država to ne dopušta to je samo zato jer marionetska, a u našem slučaju jest..
10.03.2014. (21:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@neverin Što se tiče špice nije točna tvoja tvrdnja. Jeftina struja zimi počinje u 21 sati u ljeti u 22 i tada je već mrak. A špica je oko 19 sati. Nekada kad smo imali jaku industriju špica je bila u prijepodnevnim satima i nakon dva sata iako je i onda struja bila jeftina u navedeno vrijeme. A odakle plin, nafta? Sve energente moramo uvoziti. Pitanje je samo koji su najekonomičniji. A ako misliš da bi naše potrebe mogle zadovoljiti samo vjetro, foto i bio elektrane uz ove konvencionalne (kapaceti za nove hidroelektrane su nam neznatni) onda nas dvojica nemamo o čemu raspravljati jer su nam pozicije suprotne. U svakom slučaju budućnost će pokazati - ti ćeš možda to i doživjeti, ja neću - tko je od nas dvojice bio u pravu ako se desi čudo pa vlast, svejedno koja, konačno počne rješavati taj problem na jedan ili drugi način.
Što se tiče Njemačke, slažem se da je ona dobar primjer poticanja domaće proizvodnje. No to nema veze s proizvodnjom struje u našem slučaju i za način kako ti zagovaraš rješenje. Njemačka ima konvencionalne izvore dovoljnih kapaciteta i gradi alternativne da bi zaposlila svoju industriju i izvozila struju takvima kao što smo mi. Naša država je marionetska, zato smo nakon smrti posljednjeg narodnog kralja ušli u savez s Ugarskom, potom u Austro-ugarsku i onda redom u Kraljevinu Jugoslaviju, Hitlerovu Njemačku, Komunističku Jugoslaviju i EU i tu se slažem. No to nema nikave veze s tehničkim problemima vezanim uz strukturu vrste postrojenja za proizvodnju struje. Meni se čini da ti jednostavno ne čitaš dovoljno pažljivo što pišem ili pak čitaš samo ono što odgovara tvojem viđenju problema. Ali ponavljam ni ti ni ja nećemo promijeniti stvar. Bit će kako će biti.
10.03.2014. (23:09)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neverin
prenio sam tvoj post na facebooku jer se isto želi nametnuti Primorcima i Istrijanima u Urinju i TE Plomin. Ko fol da se dobiju radna mjesta, a sve automatizirano, moš mislit. Neka si zabiju radna mjesta i ekonomske računice u ono mjesto. Ovo im ne smije proći.
09.03.2014. (13:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neverin
jebeš i "demokraciju" i njihov način dovođenja odluka, ima da se ljudi izbore protiv ovoga
09.03.2014. (13:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
Za sada samo, drago da si nam se vratila. Komnetar kad na miru pročitam post, sad žurim na NU2 i Ante Tomića.
09.03.2014. (13:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
lion queen
Zbilja mora biti nakaradan onaj ljudski um koji je zamislio TE na ugljen u dolini Neretve. Takvi ljudi bi trebali na doživotnu robiju.
09.03.2014. (15:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
TE na ugljen u Istri, ne! TE na ugljen u Pločama, ne! TE na ugljen kod Zadra, ne!
I tako u nedogled. I ne samo termoelektrana. Jednake otpore lokalne zajednice pružaju i prema hidroelektranama i prema vjetroelektranama i bioelektranama. A nisam siguran da jednako tako ne bi prošle i one na plin i naftu (bez obzira koliko je uputno graditi takve eklektrane obzirom na mnoge korisne stvari koje se mogu dobiti iz plina i nafte).
Pitanje odnosa snage konvencionalnih i alternativnih izvora u jednom sustavu je posebna tema o kojoj sad neću. Spomenut ću da se kao pozitivan primjer uvijek spominje Njemačka i zastupljenost alternativnih izvora u toj državi. Pri tome se slučajno ili namjerno zaboravlja da Njemačka ima pokrivesnost potreba za elek.energijom gotovo 100% s konvencionalnim izvorima a alternativni se koriste kao zamjena dok mogu davati energiju. Jednako tako se zaboravlja da je tzv špica potražnje u Njemačkoj tijekom dana jer imaju jaku industriju, a kod nas u predvečer i na početku noći kad je potrošnja kućanstva najveća.
Uostalom jednako je takav otpor i prema odlagalištima smeća ili pak postrojenjima za njegovo zbrinjavanje. Dakle: nećemo elektrane, ali hoćemo struju. Nećemo odlagališta otpada ali proizvodimo smeće. I što sad?
Razumljivo mi je da se ljudi koji žive na području gdje bi se trebale graditi postrojenja bune. To je prirodno. Samo ako nisu za takav prijedlog, trebaju reći onda za koji su. Ili pak im je bitno samo da se ne gradi u njihovoj blizini? Podsjeća me to na povremene proteste protiv telekomunikacijskih antena, ali još nisam čuo da su pri tome prosvjednici pobacali svoje mobitele.
Drugo, ne manje bitno, pače jako bitno: kod nas je pristup izgradnji takvih postrojenja totalno kriv. Izgradnja energetskih objekata i postrojenja za zbrinjavanje otpada se MORA rješavati na državnom nivou uz dogovor SVIH stranaka i svih zainteresiranih, a ne da svaka nova vlast donosi neki svoj Plan 21 koji onda zapinje na lokalnoj vlasti. Takva se postrojenja grade godinama a ne za vrijeme trajanja jednog mandata. Pri tome učesnici moraju biti svjesni da ne mogu imati struje ako nema elektrana i da moramo imati postrojenja za zbrinjavanje otpada ako ga proizvodimo.
Moguća je i varijanta, malo sarkazma, da svu struju uvozimo (i onako uvozimo sve i sva i što moramo i što ne moramo), a izvozimo otpad (ako ga netko bude htio). No nisam siguran da bi nam izvoz smeća pokrio uvoz energije pa makar izvozili i nesposobne i sebeljubljive političare. A ako i taj trošak navalimo na prihod od turizma opet će biti prosvjedi onih uz obalu. To je ipak čista SF.
09.03.2014. (15:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neverin
i oprosti na komentarima u afektu, već mi se smrači čim dođem u doticaj sa zbiljom
09.03.2014. (19:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
malo ti malo ja
Ne treba biti ekolog da bi se shvatila štetnost takvih investicija.
Ne trebam ni ponavljati koliko alternativnih mogućnosti u našem podneblju postoji. Bojim se samo da bi građani, kao i puno
puta do sada mogli biti izigrani i dovedeni pred gotov čin.
Ljudima je dosta nosanja transparenata, zasitit će se, a onda
nastupaju investitori, viđeno puno puta. Pouzdati se u snagu
svojih građana, ako je moguće, svaka čast. Skeptična sam jako,
koliko god prosvjeda vidjeh u posljednje vrijeme, nisam vidjela
pozitivnog rezultata, ne znam, ne vidim rješenje. Živila mi:)))
09.03.2014. (22:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@semper, prvo, hvala :0) nisam nigdje "išla", samo mi fali vrimena, eto. drugo, točno, bez energije se ne može, treba je proizvoditi da je ne bi trebalo uvoziti (skuplja varijanta). no kako postići da vuk bude sit, a ovce sve na broju? kako pomiriti ekologiju i gospodarski razvoj? naizgled, nemoguća misija, rekli bi da je nemoguće napraviti kajganu bez polupanih jaja. a moguće je, samo je potrebna izrazita mudrost. ulaganje u inovacije, obrazovanje i nove tehnologije. inače je i opći problem što na čelu ove zemlje nema vizionara (a zapravo mudrosti profesionalaca i stručnjaka posvećenih isključivo tomu) koji bi se u bilo čemu (pa i gospodarskom i ekološkom i energetskom razvoju RH) vodili dugoročnim razvojnim i strateškim planovima, već se sve svodi na sezonske smjene političkih stranaka i njihovih populističkih planova te interese umreženih pojedinaca. u takvoj "koncepciji razvoja" korupcija je zagarantirana, mada nisam sigurna da se na ovim prostorima i sa ovakvim mentalitetima korupcija ne bi snašla i ugnijezdila i u eventualne dugoročne planove.
istina je i da se zajednice otkad je svijeta i vijeka opiru promjenama i tehnološkim inovacijama (recimo, sjetimo se komičnog straha prvih putnika vlaka), to je na koncu ljudski i shvatljivo, strah od nepoznatog. no u ovom slučaju nije riječ o tome. nije riječ o inovaciji ili najboljem rješenju / investiciji kojem bi se opirali zbog toga, riječ je o najisplativijoj investiciji za investitora, ali nažalost kroz tehnologiju (i pogonsko gorivo iz 18.st.) koja ima modernu i čišću alternativu. a stanovništvu ovog kraja utjecaj ugljena uopće nije nepoznat da bi ga se kao nečeg neznanog bojali, itekako smo se osvjedočili i bez TE na ugljen da je ugljen izrazit zagađivač. nije nam nepoznata ni argumentacija koja se pri lobiranju TE na ugljen koristi danas, a apsolutno je identična onoj kada se u prošlom stoljeću u Pločama izgradila tvornica azbesta. posljedice su se pokazale tek nekoliko desetljeća poslije, a posljedice su užasne. stoga ne bih rekla da je, u ovom slučaju i u smislu lokalnog otpora prema svemu novom ili drugačijem, ovdje problem otpor lokalne zajednice, jer povijesno gledajući, u ovom kraju zapravo nije problem otpor prema svemu novom, već njegov pravodoban izostanak. novo i naj za investitora ne znači automatski i dobro (ili "najbolje") za zajednicu. također ne bih rekla da bi lokalne zajednice pružile jednak otpor i prema hidroelektranama i prema vjetroelektranama i bioelektranama. razlika između navedenih međusobno, kao i u odnosu prema TE na ugljen, ipak postoji. solarnu energiju ovaj kraj podržava, dapače, čak i traži (čak nam je i obećana, čik pogodi od koga), a imamo i iskustva sa novim vjetroparkom na obližnjem Pelješcu oko kojeg nije bilo prijepora. zašto onda ne investirati u solarnu energiju ili nastaviti ulaganje u vjetroelektrane? zato jer ni solarne elektrane niti vjetroelektrane ne donose siguran redovit prihod inicijatoru, kao TE na ugljen.
za kraj prenosim dva zanimljiva komentara koje sam danas pročitala na blogu Lijepa Naša Neretva, nisam stručnjak pa ne mogu tvrditi da je izneseno točno, ali mi je u svakom slučaju zanimljivo:
"8.3.2014. 1202 | Neregistrirani korisnik []
Je li znate da Dalmacija samo u hidrocentralama (čak i u najsušnijim godinama) proizvede dovoljno struje za svoje potrebe. Pogledaj link: http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/EUHweb12.pdf"
"7.3.2014. 2302 | Neregistrirani korisnik []
Stvarna analiza cijene 1kW, koja je napravljena u Engleskoj (državi koja je zatvorila gotovo sve svoje ugljenokope) kaže suprotno, najskuplja je struja iz termoelektrana na ugljen (6-7 ?c/kW), dok je najeftinija struja iz atomskih centrala (oko 1 ?c/kW). Zlatna i najbolja je sredina je energija sunca, vjetra i hidropotencijala (od 1-2 ?c/kW). Mi imamo dovoljno potencijala za sve svoje potrebe baš u toj zlatnoj sredini, te neiskorištenog potencijala u smanjenju gubitaka u energetskoj mreži. Stalno nas plaše sa velikim uvozom struje, što ne odgovara stvarnosti, a stvarnost kaže da je čak i izvozimo u povoljnom kišnom periodu. I to se sve dobro zna, sve ostalo je lobiranje i privatni interes, zato treba maknuti sve one koji gledaju svoj osobni interes, a država mora služiti narodu, a ne poje"
09.03.2014. (22:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@LQ, ne nakaradan, koliko vođen interesom.
09.03.2014. (22:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@neverin, nemam ti što zamjeriti. radi se o staroj promišljenoj igri preveslavanja građana koju se ne treba ustručavati imenovati takvom. kao znakovitu zanimljivost dodajem da sam na rubu prosvjeda uočila Krešimira Macana kako pomno promatra situaciju. Macan danas vodi vlastitu savjetničku tvrtku specijaliziranu za odnose s javnošću. zapitah se otkud najednom u zaboravljenim Pločama PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove medije? tko ga je unajmio? neću izvoditi nepotvrđene zaključke, no kao još jednu zanimljivost navodim nagli porast afirmativnih članaka o TE na ugljen u lokalnim medijima.
09.03.2014. (22:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@malo ti, razgovaramo ovih dana kao građani o ovoj temi posvuda i primjećujem da mahom svi dijele slično razmišljanje o proteklim događanjima te se, nakon reakcija i iznesenih mišljenja investitora, jedno pitanje među građanima ovog grada neprestance ponavlja, ono glasi: Zar nas zaista smatraju tolikim idiotima?
rekla bih da nas uistinu smatraju idiotima i da je ovo slikovit primjer, kako lokalno, tako i na državnoj razini, inače si nikad ne bi dopustili takav potcjenjivački pristup i takve bestidne argumente. ne bi sijali laži da nisu uvjereni da za njih postoji plodno tlo i ne bi se bahatili da smatraju da to ne mogu.
09.03.2014. (22:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
@modesti
Moj vjenčani kum koji je kao i ja završio ETF već četrdeset godina bavi se tom problematikom (čak i danas u mirovini) napisao je sijaset članaka, analiza mana i predsnosti raznih oblika proizvodnje el. energije, knjiga s analizama situacije kod nas i u zapadnim zemljama. Mnogo od toga mi je poslao i mogao bih o tome dosta meritorno napisati ne jedan nego više postova. No ne smatram se dovoljno stručnim ni kompetentnim da nešto takvo i uradim.
Pogledao sam prvi od preporučenih linkova, no previše bih vremena morao utrošiti da pronađem citiranu tvrdnju: Je li znate da Dalmacija samo u hidrocentralama (čak i u najsušnijim godinama) proizvede dovoljno struje za svoje potrebe. Možebitno da to tamo i piše, no jednako tako je mogućeda je istrgunta iz konteksta. Ne tvrdim da to nije točno, no što ćemo s osatkom Hrvatskom?
Kažeš da imamo hidropotencijala. Misliš li to na izgrađene hidropotencijale ili pak na one koji bi se mogli izgraditi. Kad bi naša industrija bila na predratnom nivou Hrvatska bi, ako su to izgrađeni kapaciteti, imala - redukcije. A ako su potencijali koje tek treba izgraditi onda pitanja: gdje a da bi se zadovoljila i ekonomska i lokalno-politička htijenja, za koliko vremena obzirom na našu efikasnost i konačno, najvažnije, odakle novac. Što se tiče alternativnih izvora na tu temu sam već nešto napisao u predhodnom komentaru pa neću ponavljati.
I na kraju ne mogu a ne pripomenuti neke stvari koje se očigledno kod nas zaboravljaju:
- Bogatstvo i standard zapadnih zemalja koji bi mi svi htjeli imati ima temelje u prvobitnoj akumulaciji kapitala iz 19. i iz prve polovice 20. stoljeća (u Kini i Rusiji i danas) koji se temeljio na uništavanju prirode, izrabljivanja ljudi i priridnim bogatstvima i robovskom radnom snagom u kolonijama
- Amerika ni danas ne želi potpisati protokol o ograničenju CO jer bi to štetilo njenoj industriji. Ali su zato izmislili prodaju prava CO pa ga kupuju od nerazvijenih zemalja i na račun njih zagađuju planetu. A nerazvijeni i dalje ostaju nerazvijeni.
- Jedan sitan primjer: njemačka kancelarka se izborila za odgovu pravilnika o emisiji CO za velike automobile kako ne bio trpjela njemačka industrija velikih automobila, prvenstveno Mercedes.
Ima toga još, no nema više snage. I ovo je za moj ukus sve skupa zbrda zdola. Ako ikada skupim snage možda ću jednom, uz pomoć literature koju mi je poslao kum, napisati ozbiljniji osvrt na tu temu, no nisam siguran. Ima mlađih koji bi se trebali brinuti o sudbini države u kojoj će živjeti, ako ne pobjegnu iz nje na vrijeme.
09.03.2014. (23:40) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@semper, malo si me zbunio, ne kažem da imamo hidropotencijala, to kaže Neregistrirani komentator na blogu Lijepa Naša Neretva? ja komentar samo prenosim, uz jasnu ogradu da ne mogu tvrditi da je izrečeno točno. također kao i ti rekoh da nisam stručnjak i da zaista ne mogu potvrditi točnost tih tvrdnji u prenesenom komentaru (slažem se potpuno, zaista može biti istrgnuto iz konteksta), ali sam ga prenijela kao zanimljivost pa ukoliko netko želi istraživati ili drugačije pristupiti ima i tu mogućnost. sama o hidropotencijalima zaista ne bih znala dovoljno da bih išta tako tvrdila i da bih se uopće usudila tvrditi. na jednom mjestu doista spominjah hidroelektrane, ali citirajući tvoje riječi, a potom u odgovoru navedoh solarnu energiju i vjetropark koji je izgrađen na Pelješcu (no ne i hidroelektrane) kao nešto što ovaj kraj pozdravlja. o potencijalu solarne energije i vjetra pak govorim, jer ga smatram evidentnim. problem je (za)što se taj potencijal ne ostvaruje.
činjenice o postupanju zapadnih zemalja su mi poznate, to je ono o čemu također govorim, politika i interes krupnog kapitala, razvoj (odn. vječni rast) jakih nauštrb okoliša, zdravlja (i sl.) slabih. ovo je svijet u kojem općenito jači tlači. do? preživljavanja najjačih ili zapravo sveukupnog uništenja? je li nešto takvo kao što je vječni rast uopće moguć? po meni je temeljni promašaj u stavu današnjeg kapitala (osim pohlepe) i uopće globalnog gospodarsko-političkog promišljanja, da je ili-ili, da se mora birati između napretka i očuvanja okoliša, i da je razvoj moguć samo na štetu okoliša. razumijem da u sustavu kojeg pogone pohlepa i vječna akumulacija bogatstava zaista može i biti jedino tako. nekontrolirana pohlepa (kapital) ima na umu i akumulira za pojedinca a ne za sve, uspjeh takvog pojedinca se računa kao napredak i razvoj, a pohlepa ne mari za okoliš. trebalo bi dakle mijenjati motivaciju, odnosno, sam sustav. tako nešto ne čini (mi) se vrlo izglednim (ne bez globalne promjene svijesti koja je također vrlo neizgledna).
10.03.2014. (00:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Shelly Kelly
Čini mi se da nisu posve razjašnjeni pojmovi.
Prvo, usporedba obnovljivih izvora energije sa onima fosilnih goriva nije jednostavna. Dapače, državnim subvencijama financijski smisao obnovljivih izvora postaje upitan (primjer Njemačke trenutno), a fluktuacije takve energije dapače impliciraju "back-up" iz kovencionalnih izvora. Istovremeno, studije pokazuju kako je . načelno naravno opravdan - razvoj "alternativnih" energija troškovima štetio unaprijeđivanju klasičnih procesa energetike, pa tako u smislu ekologičnosti koliko i učinkovitosti.
Drugo, najelementarniji aspekt ekološke i sigurnosne prihvatljivosti bilokojeg tehničkog postojenja je - isplativost. Može TE biti ekološki prihvatljiva i štetnim emisijama usporediva sa godišnjim prometom kruzera u našem dijelu Jadrana (recimo), ali to košta. Tu dolazimo do kontrolnih mehanizama i ljudskog faktora, gdje se često filteri "bajpasiraju", ekonorme spuštaju, crni dim noću suklja itd. Ali to onda nije polemika o TE Neretva. /Nju, znajući nas, ni ja ne bih želio u praksi./
10.03.2014. (08:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
2573
Nekako mi se čini da su svi u svemu sasvim u krivu. Naime sadržajem novog Zakona o prostornom uređenju već je praktično odlučeno da će ovakvim zahvatima odlučivati Sabor (možda i Sabor i Vlada), prostorni plan izrađivati će Zavod za prostorni razvoj RH, a dozvolu izdavati Ministarstvo. Treba sačekati Uredbe i druge propise koji slijede ali intenca zakona je, kako sam ja razumio, da nitko s lokalne i regionalne razine sa ovakvim zahvatima neće imati ništa. Grad, županija, građani, ekolozi imati će mogućnost uzeti učešće u javnoj raspravi ali neće imati nikakvu mogućnost odlučivanja. Ne bih nikoga želio obeshrabriti ma čini mi se odavno izgubljeno, bez borbe.
10.03.2014. (09:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@Shelly Kelly, točno, slažem se. zbog dodatne jasnoće podcrtavam da je zbog interesa inicijatora (godišnjeg lučkog pretovara, odnosno, osiguranog godišnjeg lučkog profita) u igri isključivo TE na ugljen. TE na ugljen bi se dakle gradila prvenstveno zbog prometa (pretovara) ugljenom i bez ugljena TE uopće nije u igri. i ne dotičući uopće dnevne emisije jedne TE na ugljen u punom pogonu, a govoreći samo o fizičkom pretovaru i skladištenju ugljena (lučki promet), to i danas za mirnih dana izgleda ovako, a za vjetrovitih ovako. klasično zagađenje ljudi i okoliša (oblake ugljene prašine vjetar baca na kompletnu dolinu poljoprivredne Neretve sve do Metkovića).
što se rada same TE na ugljen tiče i njene dnevne proizvodnje otpada, nisam energetski stručnjak i ne znam točne brojke. koliko sam uspjela naći, na nekim se stranicama za TE manje snage (600MW) navodi, a u Pločama je planirana TE na ugljen veće snage (dva bloka od 800MW), dnevna potrošnja ugljena od 3.835 tona i dnevna emisija/tvorba otpada preko 500 tona (ne znam što od toga odlazi na kruti, a što na aerosolni otpad). godišnje bi se osiguralo 475 tisuća tona pepela, 68 tisuća tona šljake i 345 tisuća tona gipsa. godišnja doprema vapnenca bila bi 200 tisuća tona, te još 25 tisuća tona uree za proizvodnju amonijačne otopine postrojenja za uklanjanje dušičnih oksida. u igri je dakle veliki promet sirovinama, što je zapravo i glavni (za inicijatora jedini) motiv pokretanja ove "s neba pa u rebra" inicijative.
10.03.2014. (10:41) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MODESTI BLEJZ
@2573, ti si u pravu. prostorni plan po novom će Zakonu izrađivati Zavod za prostorni razvoj RH, a dozvolu izdavati Ministarstvo. lokalnim zajednicama i građanima mogućnost odlučivanja je uistinu ozbiljno uskraćena. uskraćivanje prava i mogućnosti građanskog odlučivanja je općenito današnji trend u svemu, i ne samo u ovom segmentu, recimo, pada mi na pamet vrlo aktualno pitanje Zakona o radu. trebamo li se miriti s tim? trebamo li ih, jer nose naziv Zakon, prihvaćati šutke bez propitivanja? zakoni mogu propisivati štošta, no tko garantira njihovu kvalitetu? osobno mislim da se uvijek vrijedi građanski angažirati, da treba dići glas, da treba pokazati da zakoni nisu dogma, ako je riječ o onima koji se kose sa i idu na štetu ljudskih prava građana.
10.03.2014. (11:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
2573
ne bih volio nikoga obeshrabrit, niti sam protiv borbe. Nije ozbiljno uskraćena nego potpuno uskraćena. A tu sada nekakva inicijativa u gradskom vijeću, za izmjenu županijskog plana, angažirani gradonačelnik, meni nekako izgleda kao da je neki Macan tu upetljao svoje prste, kako bi se energija raspršila u krivom smjeru. Zakon je po mom viđenju vrlo nekvalitetan, u pojedinim pitanjima grozan, ali je na snazi i ne srušiv. Stotine gradonačelnika i načelnika nisu pisnuli kad se donosio, kao ni gotovo kompletno civilno društvo. Skidam kapu na građanskom angažmanu i dizanju glasa, ali šansa za zaustavljanje ovakvih projekata otvara se tek nakon što dobijemo neku novu Vladu koja će eventualno promijeniti ovaj Zakon, a to mi danas izgleda jako daleko i sa puno ako. Izvinjavam se ako sam previše pesimističan. Građanski angažman svakako... priupitati gradsku vlast zašto nisu pisnuli (ako nisu), hoće li, kako i kada......i za druge zakone,...
10.03.2014. (12:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neverin
@semper, nije li zanimljivo da je država ukinula poticaje za solarne kolektore?
Mislim da je to dovoljan dokaz da se radi o lobiju. Struju hoćemo, ali ona nije vrijedna ičjeg života. Mislim da bi se sa time i vrabac na grani složio, ako nema sucidalne maštarije.
10.03.2014. (13:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
@neverin
Proizvodnja struje iz solarnih kolektora je na nacionalnom nivou neekonomična. Ako si pročitao moj komentar pažljivo mogao si pročitati da je kod nas špica potrošnje u večernjim satima kad je sunce na zalazu ili pak ga nema. Čak i proizvodnja za obiteljske kuće ili hotele nije ekonomična sa stajališta nacionalne strategije upravo zbog takve strukture potrošnje. Ako netko sebi izgradi solarne kolektore za struju svejedno mu država treba osigurati struju kad sunca nema, a to znači izgraditi energetske kapacitete za maksimalnu potrošnju kao da njegovih lkolektora nema.
Sasvim je druga stvar sa sunčanim kolektorima za zagrijavanje vode. Topla voda se može akumulirati u izolirane spremnike i onda koristiti kad je potrebna neovisno o dobu dana. I to je dobro jer se na indirektni način štedi struja u koliko domaćinstvo zagrijava vodu strujom.
Postoji još jedan problem a to je konstantnost opskrbe električnom energijom iz vjetroelektrana i fotonaponskih ćelija. Naime ti izvori jako ovise o vremenskim prilikama i njihov prinos ukupnoj količini emergije u sustavu jako varira tijekom dana. Varijacije mogu biti u određenim granicama koje ovisi o fleksibilnosti konvencionalnih izvora koji moraju brzo upadati u pogon ako zbog promjenjljivih vremenskih prilika alternativni izvori smanje dobavu. Imao sam podatak koliko za naše prilike može biti udio alternacije u mreži ali sam zaboravio. Znam sigurno da smo i što se tiče toga i što se tiče već spomenutog vremena špice potražnje blizu maksimalno mogućih kapaciteta alternacije. I to je razlog ukidanja subvencija za foto, ali koliko znam vjetro se još sufinancira. Tek povećanjem kapaciteta konvencionalnih izvora (termo, bio, hidro i eventualno NE) mogli bi se povećati i kapaciteti alternacije.
Opet primjer Njemačke. Što misliš zašto su se pojavile firme koje cijenom energije konkuriraju HEP-u? One kupuju energiju od Nijemaca. Nijemci su masovno gradili alternaciju, dosegli optimalni maksimum na svom području (u odnosu na konvencionalne izvore) pa su počeli izvoziti struju u Češku (vjerojatno u još neke susjedne zemlje). Količina energije izvezena u Češku je već tolika da se i tamo postavlja pitanje stabilnosti sustava (Nijemci prvenstveno izvoze višak struje dobiven alternacijom) pa su sad našli novo tržište. To ti je lobi, a ne onaj na koji ti aludiraš.
I na kraju tvoja izjava: "Struju hoćemo, ali ona nije vrijedna ičjeg života." je populizma. Iluzija je željeti struju a ne sudjelovati u njezinoj proizvodnji u okviru svojih mogućnosti. Jer NEGDJE se ta struja treba proizvesti i tamo jednako dolaze u opasnost ljudski životi. Znači li tvoja izjava da te baš i nije briga što se događa na drugoj strani svijeta samo da ti imaš struju.
Čitam u zadnjem broju Le Monde diplomatique" u članku "Rumunjsko selo na putu u konkurentnost" kako EU svojom politikom uništava samodostatnu proizvodnju rumunjskih seljaka a sve u cilju povećanja konkuretnosti i profita, pa navodi ovaj primjer.
"Jedan pod takvih je Alexandru Stramptu. Taj tridesetogodišnji inženjer agronomije spremno nas je proveo da razgledamo njegovu mladu plantažu biološki uzojenih borovnica. 'Zadužio sam se, ali posao ide dobro. Sav urod prodajem portugalskoj kompaniji, koja moje borovnice izvozi u Njemačku, Čile...Nekad na svoje plodove naiđem i u ovdašnjim trgovinama!'
'Sve to prevoženje po cijelom svijetu baš i nije ekološki za jednu bioproizvodnju?' pitamo ga, na što on odgovara: 'Iskreno, nije me ninamlo briga.'"
Svaka ljudska aktivnost od kako postoje ljudi na neki način dovodi u opasnost ne samo život čovjeka nego život na čitavoj planeti. Znači li to da onda trebamo pobiti sve ljude?
10.03.2014. (14:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
Mislim da danas država, ali ni jedna na svijetu, osobito ne ona prezadužena, zapravo ne može sama razviti neku strategiju samostalno. Tako da i sama strategija - nacionalna - zapravo ne igra jer se čini da ne postoji ni neka globalna strategija, barem se o njoj kao takvoj ne govori - jer tempo diktiraju veliki igrači, tj. posjednici konvencionalnih energenata (namjerno izostavljam riječ vlasnik jer, eto, tko je sada vlasnik onog rudnika ugljena u Australiji u kojem je prošli tjedan buknuo požar Otvorila se vrata pakla..., vjerojatno bi sada najradije ne bio vlasnik, već slučajni prolaznik, kao i kod nuklearke u Fukushimi). I doista, konvencionalan-alternativan izvor, nije toliko sporno koliko je općenito sporno rukovanje i upravljanje resursima i to što kažeš - dobit, profit... Pa se štedi na onome gdje ne treba... Usput, možda je naš premijer upravo zato i u Australiji da uzme malo tog gorećeg ugljena za naše TE. Ne znam, nekom telepatskom vezom... Znaš kaj, opet mi je Fuller na pameti i nikako mi ne ide iz glave... Naizgled nema veze s ovom temom, ali ovo s akumulacijom kapitala me podsjetilo i, eto, pošaljem link mailom...:-)
10.03.2014. (15:25) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
samohranamajka
@semper, mislim da sam već u nekoliko navrata na Internetu naišla na samoodržive male zajednice, poljoprivredna dobra, bez velikih zauzetih, tj. privatnih površina koje same sebe uzdržavaju, tj. održavaju. Ali, naravno, tu se sva dobit reinvestira u to isto, pa je nemoguća neka akumulacija, a i puno je drugih problema s tim povezano...
10.03.2014. (15:28) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
donin svijet
@semper... bravo! Odlični su ti komentari. :)
10.03.2014. (20:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Neverin
@semper, brkaš akciju i reakciju jer je špica trošenja struje špica upravo zato jer je tada jeftinija. Lako je promijeniti potrošačima navike ako je to u njihovoj ekonomskoj računici.
Zar te 24 godina djelovanja u združenom zločinu najvećih stranaka + minornih satelita u Hrvatskoj nije naučilo da oni ne grade nešto radi našeg interesa već radi trenutačnih lobija koji im tako diktiraju?
Primjer Njemačke je pametan primjer državnog poticanja domaće industrije. Oni fakat ulažu u radna mjesta koristeći legizlativu. To je vrsta zelenog New Deala.
Reci ti meni dragi prijatelju otkuda će taj ugljen dolaziti? Onaj iz Labina nije dobar zbog previsokog udjela sumpora (slučaj TE Plomin). Znači uvozit ćemo, hm.... jel ti to nešto govori? Jel se lampice pale? Ne moramo vidjeti neprijatelja u oči da prepoznamo da nas truje i pljačka. Dovoljno je vidjeti posljedice i trag novca. To je razlog zašto se povijest treba predavati na jedan sasvim normalan način, da tih 24 godina ipak ostane kao lekcija kad se svinjarija već desila.
Sad si upravo poistovječio jednog rumunjskog seljaka sa cijelom idejom lokalne proizvodnje hrane. Kažu talijani da ne možeš raditi od travke snop.
ne trebamo pobiti sve ljude, samo držati sjekiru iznad glave političara i bit će sve u redu.
http://www.youtube.com/watch?v=UUWces5TkCA
najbolje je pokazati da se može kada država to dopusti. Ako država to ne dopušta to je samo zato jer marionetska, a u našem slučaju jest..
10.03.2014. (21:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
semper_contra
@neverin
Što se tiče špice nije točna tvoja tvrdnja. Jeftina struja zimi počinje u 21 sati u ljeti u 22 i tada je već mrak. A špica je oko 19 sati. Nekada kad smo imali jaku industriju špica je bila u prijepodnevnim satima i nakon dva sata iako je i onda struja bila jeftina u navedeno vrijeme.
A odakle plin, nafta? Sve energente moramo uvoziti. Pitanje je samo koji su najekonomičniji. A ako misliš da bi naše potrebe mogle zadovoljiti samo vjetro, foto i bio elektrane uz ove konvencionalne (kapaceti za nove hidroelektrane su nam neznatni) onda nas dvojica nemamo o čemu raspravljati jer su nam pozicije suprotne. U svakom slučaju budućnost će pokazati - ti ćeš možda to i doživjeti, ja neću - tko je od nas dvojice bio u pravu ako se desi čudo pa vlast, svejedno koja, konačno počne rješavati taj problem na jedan ili drugi način.
Što se tiče Njemačke, slažem se da je ona dobar primjer poticanja domaće proizvodnje. No to nema veze s proizvodnjom struje u našem slučaju i za način kako ti zagovaraš rješenje. Njemačka ima konvencionalne izvore dovoljnih kapaciteta i gradi alternativne da bi zaposlila svoju industriju i izvozila struju takvima kao što smo mi. Naša država je marionetska, zato smo nakon smrti posljednjeg narodnog kralja ušli u savez s Ugarskom, potom u Austro-ugarsku i onda redom u Kraljevinu Jugoslaviju, Hitlerovu Njemačku, Komunističku Jugoslaviju i EU i tu se slažem. No to nema nikave veze s tehničkim problemima vezanim uz strukturu vrste postrojenja za proizvodnju struje. Meni se čini da ti jednostavno ne čitaš dovoljno pažljivo što pišem ili pak čitaš samo ono što odgovara tvojem viđenju problema. Ali ponavljam ni ti ni ja nećemo promijeniti stvar. Bit će kako će biti.
10.03.2014. (23:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...