Dragi članovi Hrvatskog književnog društva, dragi prijatelji, nakon što je prije nekoliko dana održana Izborna skupština Hrvatskog književnog društva došlo je do manjih promjena u funkcijama u društvu. Desilo se da preuzmem predsjednikovanje, dopredsjednik je postao dr.sc. Vasil Tocinovski, tajnik prof. Fikret Cacan, predsjednik Suda časti dr.sc. Vinko Ribarić, a zadužen za organizaciju književnih događanja je Damir Maras. Dok je Valerio Orlić prestankom prijašnjeg mandata postao počasni predsjednik.
Ovim putem ću podijeliti s Vama nekoliko svojih misli što smatram da je najbolje za naše Hrvatsko književno društvo u narednom razdoblju.
ŠTO SE DOSAD UČINILO Prošlo je 6 godina od kako je osnovano Hrvatsko književno društvo . Tada je vizija bila oživiti zamrlu riječku književnu scenu, ali brzo se pokazalo kako društvo prelazi granice Rijeke. Pridruživali su se književnici iz svih krajeva Hrvatske i šire, počele su međunarodne suradnje, organizirani su brojni književni susreti i održano je više od stotinu književnih večera. Broj kojeg se vjerojatno ne bi posramilo niti jedno europsko književno udruženje. Pokrenut je "Festival književnosti" i časopis za književnost i kulturu "Književno pero" koji je s vremenom dobio i svoje dvojezično izdanje. Nakon što je prerano preminuo jedan od trojice utemeljitelja Josip Eugen Šeta uspostavljena je i književna nagrada njemu u čast. Društvo je pokrenulo i svoju izdavačku djelatnost koje je godišnje objavljivalo oko 10-tak knjiga. Naposljetku je Hrvatsko književno društvo osnovalo i ogranak u Zadru s čime je ono u pravom smislu postalo književno udruženje koje valjda smatrati državnim.
PROBLEMI KOJE ĆE SE SVLADATI Pored navedenih lijepih stvari koje je društvo činilo bilo je i teških trenutaka. Društvo je pokušalo pokrenuti "Književni klub" što nije uspjelo zbog manjka financija. Na kraju je ovaj pokušaj rezultirao i stvaranjem dugovanja te u Novu 2014. godinu društvo u stvari ulazi s minusom. Društvo trenutno nema revidirano članstvo što stvara mnogo problema. Stoga, prvi koraci su do veljače vratiti financije društva na pozitivnu nulu i revidirati članstvo, jer su to osnovni uvjeti normalnog rada. Uvjeren sam kako to nisu nepremostivi problemi i kako ćemo ih uspjeti ostvariti. To će se postići uvođenjem vrlo jasnih pravila. O njima ću nešto kasnije, najprije želim navesti pogodnosti društva.
POGODNOSTI ČLANSTVA Iako se u mnogim društvima ističe samo članarina, to nije moj način rada i namjeravam uvesti praksu koja kaže: svaki član mora osjetiti beneficije svojeg članstva u Hrvatskom književnom društvu, a to je najbolje učiniti kroz mogućnost objavljivanja njihovih kvalitetnih radova. Ukratko, izdavačka djelatnost društva mora biti još snažnija, veći broj članova društva treba dobiti priliku objavljivati svoje radove u publikacijama društva kao i objavljivati svoje zbirke i romane. Nadalje je potrebno nastaviti međunarodnu suradnju s prijateljima koje je društvo steklo dosadašnjim radom. Također potrebno je promovirati članove društva kako bi imali prilike objavljivati i u inozemnim publikacijama onih društava s kojima Hrvatsko književno društvo surađuje. Osim što se treba nastaviti s "Festivalom književnosti", a kao jednu od važnijih točaka potrebno je krenuti s daljnjim osnivanjem ogranaka. Zašto? Hrvatsko književno društvo je društvo ljudi koji vole književnost i koji vile pisati. Cilj ovog društva je da se ti ljudi susreću, druže, a i da imaju priliku nešto svoje objaviti.
OGRANCI Članovi Hrvatskog književnog društva koji su udaljeni od središnjice u Rijeci teško se mogu angažirati. Stoga je potrebno pružiti im mogućnost na način da se u njihovom kraju osnuje ogranak kroz koji mogu djelovati. Nakon što je osnovan ogranak u Zadru (ili punim nazivom "Hrvatsko književno društvo, ogranak u Zadru"), sada treba razmišljati o osnivanju ogranka u Zagrebu, Puli, Osijeku, Splitu, itd. Na taj će način Hrvatsko književno društvo dobiti još veću težinu na državnoj razini. To će omogućiti pokretanje književnih druženja i festivala u brojnim dijelovima Hrvatske i pokretanje novih publikacija. Stoga pozivam sve koji su zainteresirani i kako bi pomogli u osnivajnu ogranaka neka se jave!
KAKO BI OGRANCI FUNKCIONIRALI?
Zamišljeno je da ogranci djeluju u punoj samostalnosti, dakako, uvijek znajući da su dio Hrvatskog književnog društva. Stoga, ogranci bi posjedovali svoje podračune (tj. podračune glavnog računa društva) kako bi mogli samostalno aplicirati za književne natječaje i kako bi točno znali s kojim sredstvima mogu raspolagati. Međutim, kako bi ogranci znali da su dio jednog većeg društva, predsjednici ogranaka bi istovremeno bili članovi predsjedništva Hrvatskog književnog društva. Ukratko, postoji Hrvatsko književno društvo koje ima svoje ogranke (znači, ogranci nisu samostalne pravne osobe, jer je pravna osoba samo Hrvatsko književno društvo što znači da su preko njega ogranci dio te pravne osobe), a ogranci se nazivaju "Hrvatsko književno društvo, ogranak u ..." .
O
24.12.2013. (08:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
OGRANCI Članovi Hrvatskog književnog društva koji su udaljeni od središnjice u Rijeci teško se mogu angažirati. Stoga je potrebno pružiti im mogućnost na način da se u njihovom kraju osnuje ogranak kroz koji mogu djelovati. Nakon što je osnovan ogranak u Zadru (ili punim nazivom "Hrvatsko književno društvo, ogranak u Zadru"), sada treba razmišljati o osnivanju ogranka u Zagrebu, Puli, Osijeku, Splitu, itd. Na taj će način Hrvatsko književno društvo dobiti još veću težinu na državnoj razini. To će omogućiti pokretanje književnih druženja i festivala u brojnim dijelovima Hrvatske i pokretanje novih publikacija. Stoga pozivam sve koji su zainteresirani i kako bi pomogli u osnivajnu ogranaka neka se jave!
KAKO BI OGRANCI FUNKCIONIRALI?
Zamišljeno je da ogranci djeluju u punoj samostalnosti, dakako, uvijek znajući da su dio Hrvatskog književnog društva. Stoga, ogranci bi posjedovali svoje podračune (tj. podračune glavnog računa društva) kako bi mogli samostalno aplicirati za književne natječaje i kako bi točno znali s kojim sredstvima mogu raspolagati. Međutim, kako bi ogranci znali da su dio jednog većeg društva, predsjednici ogranaka bi istovremeno bili članovi predsjedništva Hrvatskog književnog društva. Ukratko, postoji Hrvatsko književno društvo koje ima svoje ogranke (znači, ogranci nisu samostalne pravne osobe, jer je pravna osoba samo Hrvatsko književno društvo što znači da su preko njega ogranci dio te pravne osobe), a ogranci se nazivaju "Hrvatsko književno društvo, ogranak u ..." .
Oko ostalih detalja održati će se sastanak sa svim ograncima i ograncima u nastajanju gdje će se definirati sve ostalo, kako bi sve bilo sasvima jasno i na zadovoljstvo svih.
ČLANARINA i FINANCIJSKO VOĐENJE Odlučeno je da godišnja članarina u društvu iznosi 150 kuna. Na prvi pogled to se može činiti puno, ali ukoliko bolje razmislimo to je cijena jedne kave mjesečno. Dakako, ukoliko netko zbog uistinu teškog socijalnog stanja nije u mogućnosti to podmirivati, neka se javi pa ćemo razmotriti njegov slučaj tj. privremeno oslobađanje od plaćanja članstva. Kako bi stvari bile maksimalno čiste, sve transakcije i plaćanja činit će se preko računa. Također planiram uvesti redovito izvještavanje članstva o svim budućim transakcijama kako bi se točno znalo koliko ide za što. Ukratko, svatko tko je član društva, očekuje se od njega da do veljače podmiri i svoju obavezu članarine na način da ju uplati na žiro račun društva s naznakom članarina za 2014. godinu te svoje ime i prezime.
TKO JE ČLAN DRUŠTVA?
Kao što sam ranije naveo, potrebno je revidirati članstvo. To će se učiniti upravo kroz prvih mjeseci 2014. godine. Ozbiljnost jednog društva je i plaćena članarina, stoga članovi će morati podmirivati tu svoju obavezu.
JAVITE SE
Sve je ovo što sam naveo u ovom povećem pismu moguće je učiniti i cilj je da ova vizija obuhvaća sve njezine članove, jer je cilj nastaviti graditi književno udruženje svih njezinih članova gdje će se svi osjećati dobro.
Molim sve koji se smatraju/jesu ili žele postati članovima da mi se jave. Na taj način će se uvelike olakšati nedoumice i pitanja koja svatko od nas može imati, kao i što će se tako olakšati komunikacija između nas te dogovori o daljnjem radu.
Srdačno,
predsjednik Hrvatskog književnog društva Ernie Gigante Dešković
24.12.2013. (08:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
LJUBAV: Saturn će vas i dalje formirati, pa nećete pristajati na bilo što u osobnim odnosima. Vaš partner mogao bi se ili iznenaditi ili pomiriti s vašim zahtjevima. Oni koji su još sami bit će zaintereisirani samo za ozbiljnu vezu. Kako spore planete većinu ove godine podupiru tranzit Saturna u vašem znaku, to ćete iz svoje ozbiljnosti i zahtjevnosti u ljubavnom životu ipak izvući ono najbolje. No put do toga ponekad će biti malo turoban. Dobro je što ćete jasno znati što želite, a ako vam ponešto i ostane nejasno, potrudit ćete se to definirati. 24.12. ovaj zahtjevni planet napustit će vaš znak, a vi ćete se iznenaditi kako život može biti lagan. Iskoristite dane povoljne Venere, a to je vrijeme između 6.4. i 4.5., opet od 19.7. do 13.8., te ponovno u dane između 24.10. i 17.11.
24.12.2013. (08:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Broj: 2750. Godina: IX 24. prosinca (decembra) 2013. SRETAN BADNJI DAN I VECER SVIMA ONIMA KOJI BOZIC SLAVE PO GREGORIJANSKOM KALENDARU!
"STA JE OPTIMIZAM? STALNO VEROVATI DA JE NOC SA OBE STRANE OGRADJENA DANOM". "OPTIMISTA JE COVEK KOJI RADI S VEROM I NADOM". Vladika Nikolaj Velimirovic
Dragi prijatelji, Danasnje tihovanje daje uvid u bitnost bozanskoga. Prigoda je da se zapitamo o nasem odnosu prema toj normi:
89. TI SI OD TVARI SVOJE LJUBAVI
Ti si od tvari Svoje ljubavi nas sacinio, i zeljom za Tobom oci nam precinio. Svaki nas korak, svaka misao, rijec, i kretnja, nacinjeni su od Tebe. A mi ne znamo od Tebe odustati - kao ni od sebe. I mi ne umijemo na tomu putu sustati. Cemu sve to, reci, taj polagani upad u Tebe, taj sastanak, i poslije, ponovni rastanak? Taj vjecni izvor i uvir iste vode? Ima li kraja toj igri bez kraja? Ma koliko troma bila rijeka, ona ce dostici more. Moze li se ne krenuti na isti, kruzni put? Mogu li Tebi reci "ne", ja, koja sam nacinjena od Tvojega velikog, ljubavnog "da"?
"Bijela kula", knjiga 107. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
24.12.2013. (08:40)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bilo da se radi o pečenki od seitana, sarmi, pohanim sojinim odrescima, francuskoj salati ili pak makovnjači, čupavcima od čokolade, savijači od lješnjaka ili nekoj drugoj veganskoj poslastici jasno je da se jela bez mesa, jaja, kravljeg mlijeka i meda mogu naći na svakom blagdanskom stolu na veselje svih okupljenih kao i spašenih životinja.
Spremanje tradicionalnih jela na suosjećajan i zdraviji način je jednostavno. Veganski recepti ukusnih domaćih jela podsjećaju da blagdane svatko može provesti bez jela od životinjskih namirnica.
Svi recepti s fotografijama mogu se vidjeti na web stranici www.prijatelji-zivotinja.hr, kao i kalendar Prijatelja životinja za 2014. godinu koji uz predivne fotografije životinja sadrži i recepte slasnih veganskih jela.
Zimska juha od graha
Sastojci: 250 g suhoga graha, 100 g ječmene kaše, 1 glavica luka, 100 g mrkve, 100 g korijena celera, maslinovo ulje, ružmarin, peršin, sol, papar
Priprema: Na maslinovom ulju prepržiti luk, mrkvu i celer te dodati ružmarin i grah, koji smo prethodno namočili. Dodati vodu i pustiti da se grah skuha. Kada je grah kuhan, odvojiti malu količinu, a ostatak izmiksati. Vratiti nazad kuhani grah, dodati kuhanu ječmenu kašu i pustiti da sve zajedno prokuha. Pri posluživanju juhu posuti peršinom i pokapati maslinovim uljem.
Hladetina
Sastojci: 300 g dimljenog seitana, 2 korijena peršina, ÂĽ korijena celera, 2 mrkve, 1 glavica luka, 3 češnja češnjaka, 1 list lovora, papar, ulje, 3 žlice agar-agara, sol, začin za juhu
Priprema: Luk sitno narezati i pirjati na ulju dok ne omekša. Povrće (osim češnjaka) narezati na velike kocke i dodati na luk. Sve zajedno lagano pržiti oko 5 minuta, uz stalno miješanje. Zatim uliti 1 ½ l vode. Dodati lovor, papar, sol, češnjak i začin za juhu te na kocke narezani seitan. Kuhati 1 sat, a zatim dodati agar-agar i kuhati još 5-10 minuta, da se agar-agar rastopi. Dobro promiješati i ostaviti da se hladi preko noći.
Priprema: Skuhati krumpir, mrkvu i grašak. Povrće i krastavce narezati na kockice, dodati limunov sok, senf, majonezu i sol, pa sve dobro izmiješati, tako da majoneza poveže sastojke. Po želji, mogu se dodati na kockice narezani tofu sir i dvije žlice sojinog ili zobenog vrhnja.
Pečenka
Sastojci: 2 komada od 0,5 kg svježeg seitana, umak od soje, senf, češnjak, 5 dl ulja, sol, papar; za prilog: 1 kg krumpira
Priprema: Komade seitana prerezati po dužini na pola i marinirati preko noći u vrućoj marinadi od umaka od soje, senfa, češnjaka i ulja. Staviti ga u lim za pečenje i dodati 5 dl ulja. Zatim dodati očišćen i narezani krumpir i peći 1 sat. Po potrebi, za vrijeme pečenja može se dodati još ulja i marinade.
Sarma
Sastojci: 1 glavica kiselog kupusa; 1 kg svježeg seitana, 2 šalice polukuhanih žitarica (riža ili ječam), 0,5 šalice nekuhanoga prosa, 100 g dimljenog seitana ili tofua, 2 mrkve, 1 peršin, 1 mali celer, 2 glavice luka, 2-3 češnja češnjaka, 4 žlice brašna tip 850, 2-3 žlice sojinog umaka; 2 žlice škrobnoga ili integralnog brašna, sol, crvena mljevena paprika, ulje
Priprema: Odreske seitana koje smo marinirali preko noći u sojinom umaku, uvaljati u brašno i kratko popržiti. Narezati na sitne kockice ili samljeti. Dodati sitno nasjeckani dimljeni seitan ili tofu, žitarice, naribano povrće koje smo kratko popržili na luku i 4 žlice polubijeloga brašna. Sve dobro izmiješati. Puniti listove kupusa, koje smo prethodno oprali u hladnoj vodi i izvadili debelu sredinu. Na 2-3 žlice ulja lagano zagrijati crvenu papriku. Maknuti s vatre i dodati sarme te zaliti vodom tako da sarme budu prekrivene. Kuhati 40 do 50 minuta dok kupus ne bude kuhan. Na kraju umutiti škrobno ili integralno brašno s vodom, po potrebi dodati još sojinog umaka i uliti u posudu, koju protresemo da se umak rasporedi. Kratko prokuhati i poslužiti uz pire krumpir. Tko voli laganiju varijantu, umjesto prženja može seitan samo marinirati i samljeti ga ili nasjeckati.
Pohani sojini medaljoni
Sastojci: 200 g sojinih medaljona, polubijelo brašno, sojino ili zobeno nezaslađeno mlijeko, ulje, krušne mrvice, sol, umak od soje, senf, češnjak
Priprema: Sojine medaljone prokuhati u slanoj vodi otprilike 15 minuta, dobro ocijediti i ohladiti. Medaljone preko noći marinirati u marinadi od umaka od soje, senfa, češnjaka i ulja. Uvaljati medaljone u brašno, pa u mješavinu brašna, biljnoga mlijeka i soli (kao za palačinke) i na kraju u krušne mrvice. Dobro utisnuti mrvice, tako da se smjesa ne odvaja od medaljona dok se peče. Zatim pržiti u vrućem ulju s obje strane, da budu zlatno smeđi. Poslužiti sa salatom od mrkve i celera ili francuskom salatom.
Orehnjača
Sastojci: za tijesto - 1 kg polubijeloga brašna (tip 850), 4 g svježega kvasca,
24.12.2013. (08:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sastojci: za tijesto - 1 kg polubijeloga brašna (tip 850), 4 g svježega kvasca, 3-4 žlice ulja, 3 žlice smeđeg šećera, sojino mlijeko, prstohvat soli, malo kurkume; za nadjev – 700 g mljevenih oraha, smeđi šećer, sojino mlijeko, korica limuna, grožđice namočene u rumu (po želji)
Priprema: Svježi kvasac pomiješati s 2 dl toploga (ne smije biti vruće) mlijeka, 2 žlice brašna i žlicom šećera. Dobro razmutiti i ostaviti na toplome da se diže. Dobivenu smjesu umiješati u brašno i dodati sol, šećer, ulje, kurkumu i sojino mlijeko prema potrebi, pa zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da se ponovno diže. Nadjev napraviti od oraha, prelivenih vrućim sojinim mlijekom. Dodati šećer, grožđice i naribanu limunovu koricu. Kad se tijesto udvostručilo, razvaljati ga na debljinu od 2 cm. Napuniti nadjevom i saviti u valjak. Staviti na nauljeni viši lim i pustiti da se diže još oko 15 minuta. Peći 35–45 minuta na 180°C.
Čupavci
Sastojci: za tijesto - 25 dag brašna, 25 dag šećera, 10 dag biljnog margarina, 2,5 dl sojinoga mlijeka, 1 prašak za pecivo, 4-10 dag kokosa, vanilin šećer; za preljev - 30 dag čokolade za kuhanje, 15 dag biljnog margarina, 10 žlica sojinoga mlijeka; 20 dag kokosa u prahu
Priprema: Sve sastojke za tijesto dobro izmiješati, osim kokosa. Kada je tijesto glatko, umiješati kokos i ne miksati, već samo dobro promiješati. Tijesto izliti u namašten lim i peći na 180°C. Biskvit je pečen kada se rubovi lagano odvoje. Ne otvarati pećnicu za vrijeme pečenja. Pečeni biskvit ohladiti i narezati na kocke željene veličine. Na laganoj vatri otopiti margarin i čokoladu te dodati mlijeko. Kad krema zakuha, maknuti s vatre. Kockice umakati u toplu čokoladnu kremu i uvaljati u kokosovo brašno.
Savijača od lješnjaka
Sastojci: 380 g + 8 žlica šećera posebno, 600 ml svježe iscijeđenog soka od naranče, 200 g očišćenih pistacija, 200 g lješnjaka, 2 žličice mljevenog cimeta, 200 g margarina; 500 g kora za savijače
Priprema: Za sirup pomiješati narančin sok s 380 g šećera i staviti na vatru. Kuhati dok se šećer ne rastopi i sirup malo ne iskuha. Samljeti grubo pistacije i lješnjake s ostatkom šećera i pomiješati s cimetom. Rastopiti margarin. Premazati lim margarinom. Premazati list tijesta margarinom i posuti smjesom od lješnjaka i pistacija te zarolati i tako ponoviti dok se ne potroši tijesto i nadjev. Narezati savijače na manje komade i staviti ih peći na 180°C, 50-ak minuta, dok ne poprime zlatnu boju. Izvaditi iz pećnice i tople savijače preliti sirupom. Ostaviti da se ohladi, a zatim izrezati do kraja.
24.12.2013. (08:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Oduvijek je Rijeka budila pažnju i zanimanje velikih umjetnika; književnika, glazbenika, slikara,... tako i dandanas. Rijeka je simbol slobodarske pisane riječi; u njoj su se početkom 20. i 21. stoljeća događala značajna i nova vrijedna gibanja, i zbivanja na polju povijesti i kulture.
Konstantno ta rijeka ljubavi između umjetnika i Rijeke teče, teče i teče... Rijeka je centar velikih kulturnih događanja, gibanja i promjena ne samo u našoj zemlji već i u svijetu. Nove književne struje i pravci obilježili su Rijeku u umjetničkom smislu riječi, te je postavili i ucrtali na sam tron i kartu Hrvatske, ali i svjetske književnosti.
Rijeka je kao muza, budila u umjetnicima unutarnje slapove i nabujale virove, te je davala mnogim autorima mogućnost djelovanja u različitim izričajima kako bi mogli prikazati i opisati ovaj grad baš kakvog ga vide i osjećaju, svojim umjetničkim čulima.
Dandanas Rijeku opisuju pisci, umjetnici od samog izvorišta, središta i margina ovog prelijepog grada. Evo i ja želim Rijeku predstaviti kao grad umjetnosti kroz prizmu raznovrsnih umjetničkih percepcija koji su ovome gradu dali svoj pečat; kroz pjesničke slike, riječi, prozne tekstove, esejistiku, do dramskih djela...
Rijeka je grad od pera i vrhunskih nalivpera, od oštrih olovaka, nabrušenih bojica i jasnog čistog kista, brzopoteznog blica, snažne kritičke riječi i ljepote što ne prestaje teći u dušama nas smrtnika...
...Rijeka se urezala u srca gostiju i postala dobar domaćin kulturnih zbivanja, zdrava sredina koju rado posjećuju svjetski pisci. Stoga smo uvijereni da Hrvatsko književno društvo i naš međunarodni književni festival pod nazivom ''Dani Prijatelja knjige'' svake godine privlači pažnju mnogih dragih nam pisaca... Festival je dobra poveznica spajanja različitih ljudi, sredina i kulturnih svjetonazora. Rijeka je književni centar koji ostavlja vidni utisak da umjetnost predstavlja kozmički prostor i da je njeno prostranstvo beskonačno, te tako sebe predstavlja kao grad europske i svjetske kulture.
Ovo je moje malo razmišljanje posvećeno jednim dijelom našemu međunarodnim festivalu književnosti, našem lijepom susretu, druženju, ali prvenstveno i gradu u kojega se zaljubite na prvi pogled, na prvi dodir...
Jer ovo je Grad u kojega možete uploviti otvorena srca, ovo je Grad koji uzvraća ljubavlju...ovo je Rijeka...koja ne prestaje teći...
Srdačno, Počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva / Valerio Orlić
24.12.2013. (09:09)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
ČESTITKA !
Galerija Kortil
Hrvatski kulturni dom na Sušaku
Strossmayerova 1, Rijeka
Tel. (uprava): 051/377-051
Tel.: 051/377-065
E-mail: galerijaKortil@rijeka.hr
24.12.2013. (08:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
http://dandelionland.blog.hr
VESNA KOVAČIĆ
24.12.2013. (08:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Alenka Zorman
To Me
Dec 23 at 11:20 AM
Dragi Boro,
en velik ZDRAV, USTVARJALEN, SOČUTEN IN SRČEN SREEEČNO!
Praznuj z mirom v sebi, saj vem, da ti to znaš!
Topel pozdrav, tudi poljubček iz Ljubljane,
Alenka z Boštjanom
in mladino, ki jo pogrešava
24.12.2013. (08:13) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Dragi članovi Hrvatskog književnog društva,
dragi prijatelji,
nakon što je prije nekoliko dana održana Izborna skupština Hrvatskog književnog društva došlo je do manjih promjena u funkcijama u društvu. Desilo se da preuzmem predsjednikovanje, dopredsjednik je postao dr.sc. Vasil Tocinovski, tajnik prof. Fikret Cacan, predsjednik Suda časti dr.sc. Vinko Ribarić, a zadužen za organizaciju književnih događanja je Damir Maras. Dok je Valerio Orlić prestankom prijašnjeg mandata postao počasni predsjednik.
Ovim putem ću podijeliti s Vama nekoliko svojih misli što smatram da je najbolje za naše Hrvatsko književno društvo u narednom razdoblju.
ŠTO SE DOSAD UČINILO
Prošlo je 6 godina od kako je osnovano Hrvatsko književno društvo . Tada je vizija bila oživiti zamrlu riječku književnu scenu, ali brzo se pokazalo kako društvo prelazi granice Rijeke. Pridruživali su se književnici iz svih krajeva Hrvatske i šire, počele su međunarodne suradnje, organizirani su brojni književni susreti i održano je više od stotinu književnih večera. Broj kojeg se vjerojatno ne bi posramilo niti jedno europsko književno udruženje. Pokrenut je "Festival književnosti" i časopis za književnost i kulturu "Književno pero" koji je s vremenom dobio i svoje dvojezično izdanje. Nakon što je prerano preminuo jedan od trojice utemeljitelja Josip Eugen Šeta uspostavljena je i književna nagrada njemu u čast. Društvo je pokrenulo i svoju izdavačku djelatnost koje je godišnje objavljivalo oko 10-tak knjiga. Naposljetku je Hrvatsko književno društvo osnovalo i ogranak u Zadru s čime je ono u pravom smislu postalo književno udruženje koje valjda smatrati državnim.
PROBLEMI KOJE ĆE SE SVLADATI
Pored navedenih lijepih stvari koje je društvo činilo bilo je i teških trenutaka. Društvo je pokušalo pokrenuti "Književni klub" što nije uspjelo zbog manjka financija. Na kraju je ovaj pokušaj rezultirao i stvaranjem dugovanja te u Novu 2014. godinu društvo u stvari ulazi s minusom. Društvo trenutno nema revidirano članstvo što stvara mnogo problema. Stoga, prvi koraci su do veljače vratiti financije društva na pozitivnu nulu i revidirati članstvo, jer su to osnovni uvjeti normalnog rada. Uvjeren sam kako to nisu nepremostivi problemi i kako ćemo ih uspjeti ostvariti. To će se postići uvođenjem vrlo jasnih pravila. O njima ću nešto kasnije, najprije želim navesti pogodnosti društva.
POGODNOSTI ČLANSTVA
Iako se u mnogim društvima ističe samo članarina, to nije moj način rada i namjeravam uvesti praksu koja kaže: svaki član mora osjetiti beneficije svojeg članstva u Hrvatskom književnom društvu, a to je najbolje učiniti kroz mogućnost objavljivanja njihovih kvalitetnih radova.
Ukratko, izdavačka djelatnost društva mora biti još snažnija, veći broj članova društva treba dobiti priliku objavljivati svoje radove u publikacijama društva kao i objavljivati svoje zbirke i romane. Nadalje je potrebno nastaviti međunarodnu suradnju s prijateljima koje je društvo steklo dosadašnjim radom. Također potrebno je promovirati članove društva kako bi imali prilike objavljivati i u inozemnim publikacijama onih društava s kojima Hrvatsko književno društvo surađuje.
Osim što se treba nastaviti s "Festivalom književnosti", a kao jednu od važnijih točaka potrebno je krenuti s daljnjim osnivanjem ogranaka. Zašto?
Hrvatsko književno društvo je društvo ljudi koji vole književnost i koji vile pisati. Cilj ovog društva je da se ti ljudi susreću, druže, a i da imaju priliku nešto svoje objaviti.
OGRANCI
Članovi Hrvatskog književnog društva koji su udaljeni od središnjice u Rijeci teško se mogu angažirati. Stoga je potrebno pružiti im mogućnost na način da se u njihovom kraju osnuje ogranak kroz koji mogu djelovati. Nakon što je osnovan ogranak u Zadru (ili punim nazivom "Hrvatsko književno društvo, ogranak u Zadru"), sada treba razmišljati o osnivanju ogranka u Zagrebu, Puli, Osijeku, Splitu, itd. Na taj će način Hrvatsko književno društvo dobiti još veću težinu na državnoj razini. To će omogućiti pokretanje književnih druženja i festivala u brojnim dijelovima Hrvatske i pokretanje novih publikacija. Stoga pozivam sve koji su zainteresirani i kako bi pomogli u osnivajnu ogranaka neka se jave!
KAKO BI OGRANCI FUNKCIONIRALI?
Zamišljeno je da ogranci djeluju u punoj samostalnosti, dakako, uvijek znajući da su dio Hrvatskog književnog društva. Stoga, ogranci bi posjedovali svoje podračune (tj. podračune glavnog računa društva) kako bi mogli samostalno aplicirati za književne natječaje i kako bi točno znali s kojim sredstvima mogu raspolagati. Međutim, kako bi ogranci znali da su dio jednog većeg društva, predsjednici ogranaka bi istovremeno bili članovi predsjedništva Hrvatskog književnog društva. Ukratko, postoji Hrvatsko književno društvo koje ima svoje ogranke (znači, ogranci nisu samostalne pravne osobe, jer je pravna osoba samo Hrvatsko književno društvo što znači da su preko njega ogranci dio te pravne osobe), a ogranci se nazivaju "Hrvatsko književno društvo, ogranak u ..." .
O
24.12.2013. (08:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
OGRANCI
Članovi Hrvatskog književnog društva koji su udaljeni od središnjice u Rijeci teško se mogu angažirati. Stoga je potrebno pružiti im mogućnost na način da se u njihovom kraju osnuje ogranak kroz koji mogu djelovati. Nakon što je osnovan ogranak u Zadru (ili punim nazivom "Hrvatsko književno društvo, ogranak u Zadru"), sada treba razmišljati o osnivanju ogranka u Zagrebu, Puli, Osijeku, Splitu, itd. Na taj će način Hrvatsko književno društvo dobiti još veću težinu na državnoj razini. To će omogućiti pokretanje književnih druženja i festivala u brojnim dijelovima Hrvatske i pokretanje novih publikacija. Stoga pozivam sve koji su zainteresirani i kako bi pomogli u osnivajnu ogranaka neka se jave!
KAKO BI OGRANCI FUNKCIONIRALI?
Zamišljeno je da ogranci djeluju u punoj samostalnosti, dakako, uvijek znajući da su dio Hrvatskog književnog društva. Stoga, ogranci bi posjedovali svoje podračune (tj. podračune glavnog računa društva) kako bi mogli samostalno aplicirati za književne natječaje i kako bi točno znali s kojim sredstvima mogu raspolagati. Međutim, kako bi ogranci znali da su dio jednog većeg društva, predsjednici ogranaka bi istovremeno bili članovi predsjedništva Hrvatskog književnog društva. Ukratko, postoji Hrvatsko književno društvo koje ima svoje ogranke (znači, ogranci nisu samostalne pravne osobe, jer je pravna osoba samo Hrvatsko književno društvo što znači da su preko njega ogranci dio te pravne osobe), a ogranci se nazivaju "Hrvatsko književno društvo, ogranak u ..." .
Oko ostalih detalja održati će se sastanak sa svim ograncima i ograncima u nastajanju gdje će se definirati sve ostalo, kako bi sve bilo sasvima jasno i na zadovoljstvo svih.
ČLANARINA i FINANCIJSKO VOĐENJE
Odlučeno je da godišnja članarina u društvu iznosi 150 kuna. Na prvi pogled to se može činiti puno, ali ukoliko bolje razmislimo to je cijena jedne kave mjesečno. Dakako, ukoliko netko zbog uistinu teškog socijalnog stanja nije u mogućnosti to podmirivati, neka se javi pa ćemo razmotriti njegov slučaj tj. privremeno oslobađanje od plaćanja članstva.
Kako bi stvari bile maksimalno čiste, sve transakcije i plaćanja činit će se preko računa. Također planiram uvesti redovito izvještavanje članstva o svim budućim transakcijama kako bi se točno znalo koliko ide za što.
Ukratko, svatko tko je član društva, očekuje se od njega da do veljače podmiri i svoju obavezu članarine na način da ju uplati na žiro račun društva s naznakom članarina za 2014. godinu te svoje ime i prezime.
TKO JE ČLAN DRUŠTVA?
Kao što sam ranije naveo, potrebno je revidirati članstvo. To će se učiniti upravo kroz prvih mjeseci 2014. godine. Ozbiljnost jednog društva je i plaćena članarina, stoga članovi će morati podmirivati tu svoju obavezu.
JAVITE SE
Sve je ovo što sam naveo u ovom povećem pismu moguće je učiniti i cilj je da ova vizija obuhvaća sve njezine članove, jer je cilj nastaviti graditi književno udruženje svih njezinih članova gdje će se svi osjećati dobro.
Molim sve koji se smatraju/jesu ili žele postati članovima da mi se jave. Na taj način će se uvelike olakšati nedoumice i pitanja koja svatko od nas može imati, kao i što će se tako olakšati komunikacija između nas te dogovori o daljnjem radu.
Srdačno,
predsjednik Hrvatskog književnog društva
Ernie Gigante Dešković
24.12.2013. (08:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
ŠKORPION
LJUBAV: Saturn će vas i dalje formirati, pa nećete pristajati na bilo što u osobnim odnosima. Vaš partner mogao bi se ili iznenaditi ili pomiriti s vašim zahtjevima. Oni koji su još sami bit će zaintereisirani samo za ozbiljnu vezu. Kako spore planete većinu ove godine podupiru tranzit Saturna u vašem znaku, to ćete iz svoje ozbiljnosti i zahtjevnosti u ljubavnom životu ipak izvući ono najbolje. No put do toga ponekad će biti malo turoban. Dobro je što ćete jasno znati što želite, a ako vam ponešto i ostane nejasno, potrudit ćete se to definirati. 24.12. ovaj zahtjevni planet napustit će vaš znak, a vi ćete se iznenaditi kako život može biti lagan. Iskoristite dane povoljne Venere, a to je vrijeme između 6.4. i 4.5., opet od 19.7. do 13.8., te ponovno u dane između 24.10. i 17.11.
24.12.2013. (08:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=102356
24.12.2013. (08:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Dragi čitatelj portala Alternativa za Vas,
Želimo vam čestit Božić i sretnu, zdravu i uspješnu Novu Godinu.
Stara nam je godina donijela puno izazova, a ni u novoj ih neće nedostajati.
Međutim, ako zavirite duboko u vaše srce, u njemu ćete uvijek pronaći mir, ljubav i spokoj.
Ni jedan izazov neće poremetiti vaš unutrašnji mir ako ste usredotočeni na duhovnost i ljubav.
U tami, budite zraka svjetla koja širi ljubav i obasjava svijet.
Jer, čak i jedna mala zraka svijetla može odagnati i najmračniju tamu.
U Novoj Godini zavirite još dublje u vaše srce i pronađete misiju vašeg života. Jer ovdje ste s razlogom.
christmas
WWW: alternativa-za-vas.com
FORUM : alternativa-forum.com
STORE : alternativa-webshop.com
EMAIL: kontakt@alternativa-za-vas.com
TEL: +385 (33) 731-922
MOB: +385 (0) 99-640-7446
NOVO: Skinite našu besplatnu mobilnu aplikaciju!
Android Iphone/Ipad
Pridružite nam se na:
Facebookgoogle+Facebook
Copyright © 2013 Alternativa za Vas.
24.12.2013. (08:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Vladimir Provci
Čestitajući Vam Božić,želimo Vam puno sreće i zdravlja,te uspjeha u Novoj godini!
Vinčujuci Vam Kračun,žičime Vam veljo ščesca,uspihu i zdravlja u Novim Roku!
vladimir Provči,KD Rušnjka PGŽ
24.12.2013. (08:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Ortosan Wellness
ČESTITKA
ORTOSAN d.o.o.
UČILIŠTE LOVRAN – Spa Wellness Akademija
WELLNESS PORTAL – www.wellness.hr
Šetalište M. Tita 19/2, 51415 LOVRAN
Tel: +385 51 293-851
Fax:+385 51 292-451
Mail: info@wellness.hr
Web: www.akademija.wellness.hr; www.centar.wellness.hr; www.wellness.hr
24.12.2013. (08:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Broj: 2750. Godina: IX 24. prosinca (decembra) 2013.
SRETAN BADNJI DAN I VECER
SVIMA ONIMA KOJI BOZIC SLAVE
PO GREGORIJANSKOM KALENDARU!
"STA JE OPTIMIZAM? STALNO VEROVATI DA JE NOC SA OBE STRANE OGRADJENA DANOM". "OPTIMISTA JE COVEK KOJI RADI S VEROM I NADOM". Vladika Nikolaj Velimirovic
Dragi prijatelji,
Danasnje tihovanje daje uvid u bitnost bozanskoga. Prigoda je da se zapitamo o nasem odnosu prema toj normi:
89. TI SI OD TVARI SVOJE LJUBAVI
Ti si od tvari Svoje ljubavi nas sacinio, i zeljom za Tobom oci nam precinio. Svaki nas korak, svaka misao, rijec, i kretnja, nacinjeni su od Tebe.
A mi ne znamo od Tebe odustati - kao ni od sebe. I mi ne umijemo na tomu putu sustati.
Cemu sve to, reci, taj polagani upad u Tebe, taj sastanak, i poslije, ponovni rastanak? Taj vjecni izvor i uvir iste vode? Ima li kraja toj igri bez kraja?
Ma koliko troma bila rijeka, ona ce dostici more. Moze li se ne krenuti na isti, kruzni put? Mogu li Tebi reci "ne", ja, koja sam nacinjena od Tvojega velikog, ljubavnog "da"?
"Bijela kula", knjiga 107. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
24.12.2013. (08:40) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Veganski recepti za svaki blagdanski stol
Bilo da se radi o pečenki od seitana, sarmi, pohanim sojinim odrescima, francuskoj salati ili pak makovnjači, čupavcima od čokolade, savijači od lješnjaka ili nekoj drugoj veganskoj poslastici jasno je da se jela bez mesa, jaja, kravljeg mlijeka i meda mogu naći na svakom blagdanskom stolu na veselje svih okupljenih kao i spašenih životinja.
Spremanje tradicionalnih jela na suosjećajan i zdraviji način je jednostavno. Veganski recepti ukusnih domaćih jela podsjećaju da blagdane svatko može provesti bez jela od životinjskih namirnica.
Svi recepti s fotografijama mogu se vidjeti na web stranici www.prijatelji-zivotinja.hr, kao i kalendar Prijatelja životinja za 2014. godinu koji uz predivne fotografije životinja sadrži i recepte slasnih veganskih jela.
Zimska juha od graha
Sastojci: 250 g suhoga graha, 100 g ječmene kaše, 1 glavica luka, 100 g mrkve, 100 g korijena celera, maslinovo ulje, ružmarin, peršin, sol, papar
Priprema: Na maslinovom ulju prepržiti luk, mrkvu i celer te dodati ružmarin i grah, koji smo prethodno namočili. Dodati vodu i pustiti da se grah skuha. Kada je grah kuhan, odvojiti malu količinu, a ostatak izmiksati. Vratiti nazad kuhani grah, dodati kuhanu ječmenu kašu i pustiti da sve zajedno prokuha. Pri posluživanju juhu posuti peršinom i pokapati maslinovim uljem.
Hladetina
Sastojci: 300 g dimljenog seitana, 2 korijena peršina, ÂĽ korijena celera, 2 mrkve, 1 glavica luka, 3 češnja češnjaka, 1 list lovora, papar, ulje, 3 žlice agar-agara, sol, začin za juhu
Priprema: Luk sitno narezati i pirjati na ulju dok ne omekša. Povrće (osim češnjaka) narezati na velike kocke i dodati na luk. Sve zajedno lagano pržiti oko 5 minuta, uz stalno miješanje. Zatim uliti 1 ½ l vode. Dodati lovor, papar, sol, češnjak i začin za juhu te na kocke narezani seitan. Kuhati 1 sat, a zatim dodati agar-agar i kuhati još 5-10 minuta, da se agar-agar rastopi. Dobro promiješati i ostaviti da se hladi preko noći.
Francuska salata
Sastojci: 5-6 krumpira (srednje veliki), 3 mrkve, 1 šalica graška, 3-4 kisela krastavca, 1 žlica limunovog soka, 2-3 žlice majoneze bez jaja, 1 žlica senfa, sol
Priprema: Skuhati krumpir, mrkvu i grašak. Povrće i krastavce narezati na kockice, dodati limunov sok, senf, majonezu i sol, pa sve dobro izmiješati, tako da majoneza poveže sastojke. Po želji, mogu se dodati na kockice narezani tofu sir i dvije žlice sojinog ili zobenog vrhnja.
Pečenka
Sastojci: 2 komada od 0,5 kg svježeg seitana, umak od soje, senf, češnjak, 5 dl ulja, sol, papar; za prilog: 1 kg krumpira
Priprema: Komade seitana prerezati po dužini na pola i marinirati preko noći u vrućoj marinadi od umaka od soje, senfa, češnjaka i ulja. Staviti ga u lim za pečenje i dodati 5 dl ulja. Zatim dodati očišćen i narezani krumpir i peći 1 sat. Po potrebi, za vrijeme pečenja može se dodati još ulja i marinade.
Sarma
Sastojci: 1 glavica kiselog kupusa; 1 kg svježeg seitana, 2 šalice polukuhanih žitarica (riža ili ječam), 0,5 šalice nekuhanoga prosa, 100 g dimljenog seitana ili tofua, 2 mrkve, 1 peršin, 1 mali celer, 2 glavice luka, 2-3 češnja češnjaka, 4 žlice brašna tip 850, 2-3 žlice sojinog umaka; 2 žlice škrobnoga ili integralnog brašna, sol, crvena mljevena paprika, ulje
Priprema: Odreske seitana koje smo marinirali preko noći u sojinom umaku, uvaljati u brašno i kratko popržiti. Narezati na sitne kockice ili samljeti. Dodati sitno nasjeckani dimljeni seitan ili tofu, žitarice, naribano povrće koje smo kratko popržili na luku i 4 žlice polubijeloga brašna. Sve dobro izmiješati. Puniti listove kupusa, koje smo prethodno oprali u hladnoj vodi i izvadili debelu sredinu. Na 2-3 žlice ulja lagano zagrijati crvenu papriku. Maknuti s vatre i dodati sarme te zaliti vodom tako da sarme budu prekrivene. Kuhati 40 do 50 minuta dok kupus ne bude kuhan. Na kraju umutiti škrobno ili integralno brašno s vodom, po potrebi dodati još sojinog umaka i uliti u posudu, koju protresemo da se umak rasporedi. Kratko prokuhati i poslužiti uz pire krumpir. Tko voli laganiju varijantu, umjesto prženja može seitan samo marinirati i samljeti ga ili nasjeckati.
Pohani sojini medaljoni
Sastojci: 200 g sojinih medaljona, polubijelo brašno, sojino ili zobeno nezaslađeno mlijeko, ulje, krušne mrvice, sol, umak od soje, senf, češnjak
Priprema: Sojine medaljone prokuhati u slanoj vodi otprilike 15 minuta, dobro ocijediti i ohladiti. Medaljone preko noći marinirati u marinadi od umaka od soje, senfa, češnjaka i ulja. Uvaljati medaljone u brašno, pa u mješavinu brašna, biljnoga mlijeka i soli (kao za palačinke) i na kraju u krušne mrvice. Dobro utisnuti mrvice, tako da se smjesa ne odvaja od medaljona dok se peče. Zatim pržiti u vrućem ulju s obje strane, da budu zlatno smeđi. Poslužiti sa salatom od mrkve i celera ili francuskom salatom.
Orehnjača
Sastojci: za tijesto - 1 kg polubijeloga brašna (tip 850), 4 g svježega kvasca,
24.12.2013. (08:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Orehnjača
Sastojci: za tijesto - 1 kg polubijeloga brašna (tip 850), 4 g svježega kvasca, 3-4 žlice ulja, 3 žlice smeđeg šećera, sojino mlijeko, prstohvat soli, malo kurkume; za nadjev – 700 g mljevenih oraha, smeđi šećer, sojino mlijeko, korica limuna, grožđice namočene u rumu (po želji)
Priprema: Svježi kvasac pomiješati s 2 dl toploga (ne smije biti vruće) mlijeka, 2 žlice brašna i žlicom šećera. Dobro razmutiti i ostaviti na toplome da se diže. Dobivenu smjesu umiješati u brašno i dodati sol, šećer, ulje, kurkumu i sojino mlijeko prema potrebi, pa zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da se ponovno diže. Nadjev napraviti od oraha, prelivenih vrućim sojinim mlijekom. Dodati šećer, grožđice i naribanu limunovu koricu. Kad se tijesto udvostručilo, razvaljati ga na debljinu od 2 cm. Napuniti nadjevom i saviti u valjak. Staviti na nauljeni viši lim i pustiti da se diže još oko 15 minuta. Peći 35–45 minuta na 180°C.
Čupavci
Sastojci: za tijesto - 25 dag brašna, 25 dag šećera, 10 dag biljnog margarina, 2,5 dl sojinoga mlijeka, 1 prašak za pecivo, 4-10 dag kokosa, vanilin šećer; za preljev - 30 dag čokolade za kuhanje, 15 dag biljnog margarina, 10 žlica sojinoga mlijeka; 20 dag kokosa u prahu
Priprema: Sve sastojke za tijesto dobro izmiješati, osim kokosa. Kada je tijesto glatko, umiješati kokos i ne miksati, već samo dobro promiješati. Tijesto izliti u namašten lim i peći na 180°C. Biskvit je pečen kada se rubovi lagano odvoje. Ne otvarati pećnicu za vrijeme pečenja. Pečeni biskvit ohladiti i narezati na kocke željene veličine. Na laganoj vatri otopiti margarin i čokoladu te dodati mlijeko. Kad krema zakuha, maknuti s vatre. Kockice umakati u toplu čokoladnu kremu i uvaljati u kokosovo brašno.
Savijača od lješnjaka
Sastojci: 380 g + 8 žlica šećera posebno, 600 ml svježe iscijeđenog soka od naranče, 200 g očišćenih pistacija, 200 g lješnjaka, 2 žličice mljevenog cimeta, 200 g margarina; 500 g kora za savijače
Priprema: Za sirup pomiješati narančin sok s 380 g šećera i staviti na vatru. Kuhati dok se šećer ne rastopi i sirup malo ne iskuha. Samljeti grubo pistacije i lješnjake s ostatkom šećera i pomiješati s cimetom. Rastopiti margarin. Premazati lim margarinom. Premazati list tijesta margarinom i posuti smjesom od lješnjaka i pistacija te zarolati i tako ponoviti dok se ne potroši tijesto i nadjev. Narezati savijače na manje komade i staviti ih peći na 180°C, 50-ak minuta, dok ne poprime zlatnu boju. Izvaditi iz pećnice i tople savijače preliti sirupom. Ostaviti da se ohladi, a zatim izrezati do kraja.
24.12.2013. (08:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Valerio Orlić / RIJEKA - GRAD SNOVA
Oduvijek je Rijeka budila pažnju i zanimanje velikih umjetnika; književnika, glazbenika, slikara,... tako i dandanas. Rijeka je simbol slobodarske pisane riječi; u njoj su se početkom 20. i 21. stoljeća događala značajna i nova vrijedna gibanja, i zbivanja na polju povijesti i kulture.
Konstantno ta rijeka ljubavi između umjetnika i Rijeke teče, teče i teče... Rijeka je centar velikih kulturnih događanja, gibanja i promjena ne samo u našoj zemlji već i u svijetu. Nove književne struje i pravci obilježili su Rijeku u umjetničkom smislu riječi, te je postavili i ucrtali na sam tron i kartu Hrvatske, ali i svjetske književnosti.
Rijeka je kao muza, budila u umjetnicima unutarnje slapove i nabujale virove, te je davala mnogim autorima mogućnost djelovanja u različitim izričajima kako bi mogli prikazati i opisati ovaj grad baš kakvog ga vide i osjećaju, svojim umjetničkim čulima.
Dandanas Rijeku opisuju pisci, umjetnici od samog izvorišta, središta i margina ovog prelijepog grada. Evo i ja želim Rijeku predstaviti kao grad umjetnosti kroz prizmu raznovrsnih umjetničkih percepcija koji su ovome gradu dali svoj pečat; kroz pjesničke slike, riječi, prozne tekstove, esejistiku, do dramskih djela...
Rijeka je grad od pera i vrhunskih nalivpera, od oštrih olovaka, nabrušenih bojica i jasnog čistog kista, brzopoteznog blica, snažne kritičke riječi i ljepote što ne prestaje teći u dušama nas smrtnika...
...Rijeka se urezala u srca gostiju i postala dobar domaćin kulturnih zbivanja, zdrava sredina koju rado posjećuju svjetski pisci. Stoga smo uvijereni da Hrvatsko književno društvo i naš međunarodni književni festival pod nazivom ''Dani Prijatelja knjige'' svake godine privlači pažnju mnogih dragih nam pisaca...
Festival je dobra poveznica spajanja različitih ljudi, sredina i kulturnih svjetonazora. Rijeka je književni centar koji ostavlja vidni utisak da umjetnost predstavlja kozmički prostor i da je njeno prostranstvo beskonačno, te tako sebe predstavlja kao grad europske i svjetske kulture.
Ovo je moje malo razmišljanje posvećeno jednim dijelom našemu međunarodnim festivalu književnosti, našem lijepom susretu, druženju, ali prvenstveno i gradu u kojega se zaljubite na prvi pogled, na prvi dodir...
Jer ovo je Grad u kojega možete uploviti otvorena srca, ovo je Grad koji uzvraća ljubavlju...ovo je Rijeka...koja ne prestaje teći...
Srdačno,
Počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva / Valerio Orlić
24.12.2013. (09:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
apis
i vama od srca i lijepo vrijeme u Rijeci...
24.12.2013. (17:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
bellarte
Srićan Božić...i.puno budnih postova u Noven litu...
25.12.2013. (08:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
apistia i bellarte, svako dobro vam želim u 2014.
28.12.2013. (09:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...