29.11.2013. (21:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nikica
Kako danas gledati prošle socijalizme? Objavljeno 29. Studeni 2013. realsocijalizamSvatko tko danas raspravlja ili razmišlja o socijalizmu kao mogućoj alternativi ovom sustavu, morao se susresti sa energičnim odbacivanjem socijalizma kao neuspješnog, nefunkcionalnog i neslobodnog. Ovakve definicije socijalizma kao “carstva zla” iza “željezne zavjese” puno nasljeđuju od hladnoratovske retorike nastale na drugoj strani koja je sebe definirala kao “slobodni svijet”. Nakon “raspada” socijalističkih režima ništa nije bilo lakše nego uzeti te političke promjene kao konačni dokaz kako je socijalizam promašena utopija, čak i ako je dobronamjeran. Ideolozi sustava u kojem živimo toliko su cinični da nas čak ni ne pokušavaju uvjeriti da je ovaj sustav dobar, već se zadovoljavaju time da nas uvjere kako alternativa nije bolja. Kao i uvijek, ideologija koja pokušava održati klasno društvo preživljava na neznanju: ona ne želi odgovoriti na pitanje što to točno ne funkcionira, kako je ovaj sustav drugačiji i kako je zaboga desetljećima postojalo nešto što je nemoguće?
Dogme antikomunizma još se teže suočavaju s podacima o stvarnim rezultatima. Ako je krajem osamdesetih nekome još zvučalo uvjerljivo da je socijalizam kočnica razvoja u Istočnoj Europi, dvadeset pet godina tranzicije bilo je sasvim dovoljno da ga razuvjeri. Svakome tko je dovoljno pošten da pogleda cijelu povijest zemalja na istoku Europe teško je zanijekati razvojne uspjehe tog “mračnog razdoblja”. Sve socijalističke zemlje uspjele su s ekonomije bazirane na supsidijarnoj poljoprivredi prijeći na industrijsku ekonomiju, unatoč tome znatno drastično povećati stanovništvo, prehraniti ga, omogućiti stambeno zbrinjavanje gotovo svakom stanovniku, gotovo ukinuti nezaposlenost (u većini zemalja), iskorijeniti nepismenost, u mnogim zemljama po prvi put uvesti dostupno više obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Čak i ako nekome ovi podaci zvuče suhoparno i ne osobito senzacionalno, treba ih samo usporediti s današnjom Europom pod mjerama štednje kada ni jedna od tih stvari više nije sigurna. Sada je više od pola milijuna beskućnika u Poljskoj, nezaposlenost bez problema dostiže petinu radno aktivnog stanovništva, demografski gubici su bez presedana u mirnodopskoj povijesti itd… Ne, stanovanje, zdravstvo, prehrana i obrazovanje nisu stvari koje su došle same od sebe sa suvremenim svijetom: dapače, u mnogim zemljama trend se sada okreće. Tako je Albanija 1946. imala stopu nepismenosti od 85%, do osamdesetih nepismenost je iskorijenjena, a sad se u tranziciji polako ali sigurno vraća, pa je još prije krize ponovno prešla 5%. Bez obzira na tranzicijsku mitologiju socijalizma kao nekog privremenog nesretnog skretanja s pravog puta povijesti, vrlo je teško naći uspješniji period u povijesti bilo koje od tranzicijskih zemalja. Općenito govoreći, sve što imamo izgradili smo u socijalizmu.
29.11.2013. (22:47)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gricko
DAJ KARAMARKO IDI SE LIJEČITI U VRAPČE.
29.11.2013. (21:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nikica
Kako danas gledati prošle socijalizme?
Objavljeno 29. Studeni 2013.
realsocijalizamSvatko tko danas raspravlja ili razmišlja o socijalizmu kao mogućoj alternativi ovom sustavu, morao se susresti sa energičnim odbacivanjem socijalizma kao neuspješnog, nefunkcionalnog i neslobodnog. Ovakve definicije socijalizma kao “carstva zla” iza “željezne zavjese” puno nasljeđuju od hladnoratovske retorike nastale na drugoj strani koja je sebe definirala kao “slobodni svijet”. Nakon “raspada” socijalističkih režima ništa nije bilo lakše nego uzeti te političke promjene kao konačni dokaz kako je socijalizam promašena utopija, čak i ako je dobronamjeran. Ideolozi sustava u kojem živimo toliko su cinični da nas čak ni ne pokušavaju uvjeriti da je ovaj sustav dobar, već se zadovoljavaju time da nas uvjere kako alternativa nije bolja. Kao i uvijek, ideologija koja pokušava održati klasno društvo preživljava na neznanju: ona ne želi odgovoriti na pitanje što to točno ne funkcionira, kako je ovaj sustav drugačiji i kako je zaboga desetljećima postojalo nešto što je nemoguće?
Dogme antikomunizma još se teže suočavaju s podacima o stvarnim rezultatima. Ako je krajem osamdesetih nekome još zvučalo uvjerljivo da je socijalizam kočnica razvoja u Istočnoj Europi, dvadeset pet godina tranzicije bilo je sasvim dovoljno da ga razuvjeri. Svakome tko je dovoljno pošten da pogleda cijelu povijest zemalja na istoku Europe teško je zanijekati razvojne uspjehe tog “mračnog razdoblja”. Sve socijalističke zemlje uspjele su s ekonomije bazirane na supsidijarnoj poljoprivredi prijeći na industrijsku ekonomiju, unatoč tome znatno drastično povećati stanovništvo, prehraniti ga, omogućiti stambeno zbrinjavanje gotovo svakom stanovniku, gotovo ukinuti nezaposlenost (u većini zemalja), iskorijeniti nepismenost, u mnogim zemljama po prvi put uvesti dostupno više obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Čak i ako nekome ovi podaci zvuče suhoparno i ne osobito senzacionalno, treba ih samo usporediti s današnjom Europom pod mjerama štednje kada ni jedna od tih stvari više nije sigurna. Sada je više od pola milijuna beskućnika u Poljskoj, nezaposlenost bez problema dostiže petinu radno aktivnog stanovništva, demografski gubici su bez presedana u mirnodopskoj povijesti itd… Ne, stanovanje, zdravstvo, prehrana i obrazovanje nisu stvari koje su došle same od sebe sa suvremenim svijetom: dapače, u mnogim zemljama trend se sada okreće. Tako je Albanija 1946. imala stopu nepismenosti od 85%, do osamdesetih nepismenost je iskorijenjena, a sad se u tranziciji polako ali sigurno vraća, pa je još prije krize ponovno prešla 5%. Bez obzira na tranzicijsku mitologiju socijalizma kao nekog privremenog nesretnog skretanja s pravog puta povijesti, vrlo je teško naći uspješniji period u povijesti bilo koje od tranzicijskih zemalja. Općenito govoreći, sve što imamo izgradili smo u socijalizmu.
29.11.2013. (22:47) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...