Komentari

budan.blog.hr

Dodaj komentar (9)

Marketing

  • borivoj

    "STRAH OD USAMLJENOSTI CINI NAS KROTKIMA. STRAH OD INFERIORNOSTI CINI NAS DRSKIMA. STRAH OD ODBIJANJA CINI NAS LICEMERNIMA. STRAH OD LOSIH POSLEDICA CINI NAS KUKAVICAMA. STRAH OD KUKAVICLUKA CINI NAS HRABRIMA. STRAH OD SIROMASTVA CINI NAS ZADOVOLJNIMA. STRAH OD DJECJE NEZAHVALNOSTI CINI NAS PODMITLJIVCIMA".
    Vojislav Todoriæ





    Dragi prijatelji,

    Pomisao na cuda Bozje milosti oslobadja nas MUTNIH IZVORA raznih strahova; pomisao na cuda Bozje milosti je, dakle, nas obrambeni mehanizam, cinbenik naseg imunoloskog sustava. Uz Bozju milost mozemo usred epicentra buke cuti biser tisine, usred najcrnjeg mraka prepoznati i sacuvati iskru svjetlosti, u mutnome prepoznati bistro. U danasnjem tihovanju, "Bijela kula" nam nudi vjezbu za BONA FIDE stav – stav dobronamjernosti:





    3. I KAD SI NA MUTAN IZVOR SISLA



    I kad si na mutan izvor sisla,
    Ja sam te bistrinom pojio;

    iz vode sam ti bistro zuborio,

    bistro si Me cula i slusala.



    Poslije si svima pricala,

    da je mutan izvor bistrik,

    i svi su silazili na nj,

    i pili cistu vodu Moje milosti.



    "Bijela kula", knjiga 31. Zapisala Vesna Krmpotic





    Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi oni
    koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.


    Puno pozdrava iz Sombora od Josipa

    avatar

    21.03.2013. (08:24)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Odgovor znanstvenika na vječito pitanje 'Jesmo li sami?': '

    Ma dajte molim vas'
    Zagreb, 20.03.2013., 19:54 Autor: B.V.

    Poznati znanstvenici iz serijala 'Jesmo li sami?' koja će se emitirati mjesec dana na 'Science Channelu', tvrde da je Mliječna staza toliko velika, da statistički govoreći, nema sumnje da izvanzemaljci postoje.

    Prvi nastavak spomenute emisije 'Izvanzemaljci: Potpuni vodič' će se premijerno prikazati večeras, uz gosta poznatog fizičara Michia Kakua, koji ima prilično jasan stav o životu u svemiru.

    >> 'Neću vam reći koliko je izvanzemaljaca među nama da ne izazovem paniku'

    'Neki znanstvenici tvrde da smo vjerojatno jedini oblik života u svemiru. Ma dajte molim vas, koliko je uopće zvijezda tamo? Teleskop Hubble vidi samo sto milijardi galaksija, a šta je s ostalima? Svaka galaksija se sastoji od 100 milijuna zvijezda. Vi izračunajte. Definitivno je još neko tamo', poručuje je Kaku, a prenosi Huffington Post.

    NASA-in teleskop Kepler je otkrio postojanje velikog broja planeta u našem galaktičkom susjedstvu, kao i broj planeta koji su slični Zemlji, produbljujući razmišljanja kako na njima postoji život.

    'Tamo je čitava sila planeta koji uopće nemaju veze s planetima iz naše galaksije. Česta vrsta planeta je Vodeni svijet - planet u potpunosti prekriven vodom i dubokim oceanima' ističe astrobiolog Lewis Dartnell. Objasnio je i kako bi mogli izgledati ti oblici života, ako uopće i postoje.

    'Za početak, morali bi imati par očiju, oči lovca. Također moraju imati i razvijene udove, koji mogu izraditi alate, strojeve i na kraju, svemirski brod. I treće, jezik, kako bi generacije mogle međusobno komunicirati', kaže Kaku.

    -----------

    lp, boro

    DNEVNIK.HR

    http://budan.blog.hr/

    avatar

    21.03.2013. (08:27)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Postovani

    Otvoorite ovaj link, te pogledajte zanimljiv video materijal.

    http://www.youtube.com/watch?v=6mWX4uAOU24

    Srdacan vam lijep i topli pozdrav!

    S postovanjem,

    Nedzad Dizdarevic

    avatar

    21.03.2013. (08:33)    -   -   -   -  

  • borivoj

    ---------- Proslijeđena poruka ----------
    Šalje: Valerio orlić
    Datum: 21. ožujka 2013. 12:52
    Predmet: u petak u Književnom klubu
    Prima: kultura

    U Književnom klubu, petak 22.03.2013. u 20, 30 sati Blaža Polića 2/ III održat će se promocija knjige izabranih pjesama '' Postaja u pustinji'' pjesnika i nobelovca Josifa Brodskog u prijevodu književnika Fikreta Cacana.

    O knjizi će govorit Vasil Tocinovski, Valerio Orlić i Fikret Cacan

    U drugom dijelu programa pod nazivom '' Književne interpunkcije'', moći će se čitati svoji radovi

    Radujemo se Vašem dolasku.

    kontakt 098 18 19 012

    _______________________________________________________________________ _____________
    Josif Brodski je bio nasljednik i zlatnoga i srebrnog vijeka ruske poezije te uzor brojnim suvremenicima. Rodio se 24. svibnja 1940 u Lenjingradu. Majka Marija Moisejevna Voljpert bila je računovotkinja i povremeno prevoditeljica s njemačkog, a otac Aleksandar Ivanovič Brodskij - foto-dopisnik vojnih novina. Napustio je školu poslije osmog razreda i nastavio samoizobrazbu. Učio je samostalno engleski i poljski jezik, radio s geološkim ekipama u raznim dijelovima SSSR-a: u Jakutiji, na Tjan Šanu, u Kazahstanu te na Bjelomorskoj obali (beskrajne 'šetnje' pustolinama s Geigerovim brojačem u rukama, u potrazi za uranskom rudačom). Pjesme je počeo pisati 1957. godine kao sedamnaestogodišnjak, a od 1960. slovi kao profesionalni prevodilac i pjesnik. Uhićen je 12. veljače 1964. g. i, poslije novinske hajke, s lažnom optužbom za 'besposličarenje' osuđen na petogodišnji izgon u provinciju s obveznim fizičkim radom. Kaznu izdržavao u selu Norenska, u Konoškom kraju Arhangelske oblasti. Dogodine, pod pritiskom međunarodne i ruske (u povojima) javnosti, izgon je prekinut Odlukom Vrhovnog Suda RSFSR poslije godinu i pol dana odsluženja kazne.
    Od povratka u Lenjingrad 1965. (počasni građanin rodnoga grada postat će 1995.) do izgona iz zemlje 1972. zarađivao kao prevodilac poezije. S ispravama za iseljenje u Izrael sletio je u Beč, a zatim, uz pomoć prijatelja u svijetu, emigrirao u SAD, gdje ga primaju kao predavača na trima sveučilištima. U izgnanstvu je stvorio značajno prozno djelo, uglavnom esejističko, a nastavio i poetsko, i na ruskom i na engleskom jeziku.
    Odmah po dolasku u SAD, Brodski počinje predavati na nekoliko sveučilišta, i to kao seriozni, iako protuakademski, profesor. Snažno je utjecao na relativiziranje Velek-Warrenova unutrašnjeg pristupa književnom djelu, ohrabrujući studente da svestrano interpretiraju pjesme europskih pjesnika kao kulturološke činjenice, a ne kao autonomne artefakte.
    Uskoro Brodski počinje pisati zamašne prozne sastave i to sve češće na engleskom. Kasnije će pisati i stihove na engleskom te prevoditi vlastite ruske stihove na engleski. Zbirka eseja "Less then One" izlazi mu 1986. i biva proglašena knjigom godine za književno-kritičku literaturu. Nobelova nagrada samo potvrđuje njegovu svjetsku slavu, a govor na svečanosti dodjele drži se danas jednim od najpotresnijih obraćanja čovječanstvu. Tu duboku zabrinutost za moralna pitanja dijelit će s kolegama pjesnicima na puno susreta širom svijeta (Brodski je dobitnik i Zlatnog vijenca Struških večeri poezije).
    Kao stihotvorac Brodski pripada onom redu pjesnika koje zovemo racionalnima, u kojih je misao i stalna usmjerenost k rješenju nekoga dubokog pitanja (nerješivoga, a i rješivoga) daleko ispred povremeno ekstatičnog ili češće prigušenog iskazivanja osjećanja i dojmova. Brodski je nevjerojatno originalan u svemu: bilo to otkrivanje klasicističkih prethodnika ili inoviranje strofike i tematike, što u ruskoj poetskoj riznici nije nimalo jednostavan doprinos. Svaka temu i predmet Brodski osvjetljava iz više kutova i s više razina (od autorske i ljudske do nerijetko metafizičke i onostrane). Redovito pri kraju pjesme dolazi do opravdanoga, zapravo filozofskoga uopćavanja, u čemu se otkrije pjesnikov kozmopolitski univerzalizam, daleko od modernog hermetičnog individualizma. Razvijanje teze, preko antiteza do uvijek efektne poante, podsjeća na geometrijske konstrukcije, iako su stihovi uvijek svježi i iskreni, a i jednostavni za neopterećenoga čitatelja. U Brodskoga nalazimo i gotovo obrisanu granicu između poezije i proze: iako su to obično rimovani stihovi u jednakim strofama, ipak je rječnik zapravo prozni, tj. svakodnevan, konkretan i izravan, a uvijek praktično bez epiteta, tj. ukrasa. Tako čvrst spoj između sadržaja i forme gotovo da mijenja shvaćanje forme. U Brodskoga ne osjećamo okovanost formom – iskaz teče neusiljeno, potvrđujući premoć poezije nad filozofskim diskursom u obradi najtežih tema. S rusističkog aspekta, beskrajno novatorstvo Brodskog uopće ne smeta da ga se doživljava kao klasičnoga pjesnika. Ni jedna osobitost pjesnikova stila nije tako izrazita, (poput npr. silne količine i majstorske uporabe zavisnih i odnosnih rečenica u stihu) da bismo je nalazili u više pjesama ili tijekom više godina stvaranja: tako raznovrstan stil vrca u

    avatar

    21.03.2013. (15:39)    -   -   -   -  

  • borivoj

    S rusističkog aspekta, beskrajno novatorstvo Brodskog uopće ne smeta da ga se doživljava kao klasičnoga pjesnika. Ni jedna osobitost pjesnikova stila nije tako izrazita, (poput npr. silne količine i majstorske uporabe zavisnih i odnosnih rečenica u stihu) da bismo je nalazili u više pjesama ili tijekom više godina stvaranja: tako raznovrstan stil vrca u sva četiri pjesnička toma Sabranih djela Josifa Brodskoga. Svi elementi pjesničkog jezika Josifa Brodskog organski srasli, čega je rezultat osjećaj snažne i iskrene strasti u redovito potresnom ritmu, uza sav intelektualizam i stanovitu uzvišenost propitivanja bitka i smisla života i postojanja. Sve je na kraju začinjeno nepredvidivim rješenjem razvoja teme.

    Fikret Cacan









    Životopis:


    Fikret Cacan, slavist, pjesnik, prevodilac i bibliograf, rođen je u Zenici 1958. godine. Studirao je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1983. godine diplomirao Komparativnu književnost i filozofiju. Radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci, odjeli Slavistička baza i Hrvatska retrospektivna bibliografija u Zagrebu. Godine 1999. je u NSK-u postavio izložbu Život i djelo Aleksandra Puškina u povodu 200. obljetnice pjesnikova rođenja, te izradio katalog s iscrpnom bibliografijom hrvatske puškinistike. Priredio je i Izabrana djela A. Puškina za tradicionalno spomen-izdanje MH, za što dobiva Puškinsko odličje ruskog Ministarstva kulture. Za tisak je priredio više značajnih književnih, znanstvenih i filozofskih izdanja, te niz časopisa, bio je izvršni urednik Croatice, a u časopisima i na Hrvatskom radiju objavio je niz većih publicističkih i književnih prijevoda, poput izabranih pjesama Borisa Pasternaka, Varlama Šalamova, Josifa Brodskog, Marine Cvetaeve, Daniila Harmsa itd, te suvremene ukrajinske poezije. Redigirao ruske prijevode i napisao predgovor za dvojezičnu antologiju Hrvatska poezija (Moskva 2007). Za festival Književnost uživo 2006-2008. preveo je poeziju vodećih ruskih pjesnika Vjačeslava Kuprijanova, Grigorija Kružkova, Alekseja Cvetkova, Sergeja Gandlevskog, Sergeja Glovjuka, i Elene Fanajlove, a sve je objavljivano u posebnim festivalskim publikacijama te antologijiGlasovi u prolazu – izbor iz svjetske poezije, (Biakova, 2008). Dobio je godišnju nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod Pjesama i eseja O. Mandeljštama (1989). Radi kao urednik u Hini, od njezina osnutka 1990. godine, gdje je 1995. godine kreirao i osnovao najveću hrvatsku bazu dokumenata HIB Eva. Jedan je od osnivača Kulturnog društva Muslimana Preporod. U zadnje vrijeme objavljuje vlastitu poeziju, te u časopisima Poezija, Knjigomat, Književno pero, Behar i drugim. Preveo i priredio za tisak desetak najvećih ruskih pjesnika te desetak proznih knjiga, romana ili publicističkih djela. Sudjelovao na više znanstvenih slavističkih kongresa u zemlji i inozemstvu i na nekoliko književnih festivala. Više puta je predstavljao Hrvatsku na Danima slavenske pismenosti i kulture u Rusiji. Zastupljen uHrvatskoj književnoj enciklopediji. Aktivni sportaš, živi i radi u Zagrebu.


    Objavljena djela:

    · Osip Mandeljštam, zbornik, Književna smotra, 57-58, 1988.
    · Literatura o I. G. Kovačiću, bibliografija, koautor, DHKP, 1988.
    · Svjetska književnost u hrvatskim prijevodima, bibliografija, koautor, DHKP, 1988.
    · Ljiljan u trnju, pjesme, Edicija Božičević, 2010.

    Prijevodi pozije:
    · Ana Ahmatova, Tajne zanata, pjesme, Banjaluka, 1985. i 1988.
    · Ana Ahmatova, Tri jeseni, pjesme, Zagreb, 2002.
    · Osip Mandeljštam, Pjesme i eseji, Zagreb, 1989.
    · Osip Mandel'štam, Izabrane pjesme, dvojezično, Matica hrvatska, 1998.
    · Ana Ahmatova, Tri jeseni, Fides, 2002. i internetski, DPKM, 2005.
    · J. Brodski, Božićne pjesme, AGM, 2003.
    · Aleksandar Puškin, Bajka o ribaru i ribici, Školska knjiga, 2004.
    · N. Zabolocki, Izabrani stupci i pjesme, Naklada Breza, 2005.
    · B. Pasternak, Pjesme dr. Živaga, Školska knjiga, 2006.
    · A. Puškin, Izabrane pjesme, dvojezično, Matica hrvatska, 2012.
    · J. Brodski, Postaja u pustinji, izabrane pjesme, Littteris, 2012.

    Prijevodi romana:
    · V. Sorokin, Plavo salo, Fraktura, 2004.
    · V. Grossman, Sve teče, Fraktura 2009.
    · E. Griškovac, Košulja, Edicija Božičević, 2011.
    · S. Minaev, Ruski party, Edicija Božičević, 2011.
    · O. Kašin, Rusija u banani, Edicije Božičević, 2011.
    · V. Grossman, Život i sudbina, Fraktura, 2011.
    · A. Hamdam i L- Čigrin, Križ Isusa Krista, Edicije Božičević, 2012.
    ·

    Prijevodi drama:
    · L. Andrejev, Anfisa, Gradsko kazalište Gavella, 1989.
    · C. Gozzi, Turandot, Gavella, 2008.
    · M. Gorki, Na ljetovanju, Splitsko ljeto, 2008.


    Prijevodi publicistike:
    · Garri Kasparov, Moji veliki prethodnici, AGM, 2004.
    · Julija Juzik, Alahove nevjeste, Fraktura, 2007.
    · V. Panjuškin i M. Zigar, Gazprom – novo rusko oružje, Frakt

    avatar

    21.03.2013. (15:40)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Prijevodi publicistike:
    · Garri Kasparov, Moji veliki prethodnici, AGM, 2004.
    · Julija Juzik, Alahove nevjeste, Fraktura, 2007.
    · V. Panjuškin i M. Zigar, Gazprom – novo rusko oružje, Fraktura, 2009.
    · E. Primakov, Minsko polje politike, CEMA, 2011.

    U pripremi:
    · Antologija ruskoga pjesništva,
    · Antologija suvremene ukrajinske poezije,
    · Antologija kazaške poezije,
    · Izabrane pjesme F. Tjutčeva, M. Cvetaeve, V. Šalamova i D. Harmsa.

    Kontakt podaci: +385 91 9594 899; cacan@mail.ru

    avatar

    21.03.2013. (15:41)    -   -   -   -  

  • borivoj

    U Književnom klubu, petak 22.03.2013. u 20, 30 sati Blaža Polića 2/ III održat će se promocija knjige izabranih pjesama '' Postaja u pustinji'' pjesnika i nobelovca Josifa Brodskog u prijevodu književnika Fikreta Cacana.

    O knjizi će govorit Vasil Tocinovski, Valerio Orlić i Fikret Cacan

    U drugom dijelu programa pod nazivom '' Književne interpunkcije'', moći će se čitati svoji radovi

    Radujemo se Vašem dolasku.

    kontakt 098 18 19 012

    avatar

    21.03.2013. (15:41)    -   -   -   -  

  • borivoj

    'Zbog marihuane iskašljao sam svoj karcinom!'

    Zagreb, 21.03.2013., 07:11 Autor: Provjereno

    U Italiji, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Nizozemskoj i još nekim europskim zemljama dopuštena je upotreba marihuane u medicinske svrhe.


    Unatoč kaznama, sugovornici ekipe Provjereno koriste marihuanu za vlstite potrebe, točnije za liječenje. Jedan od sugovornika koristi pastu i njome liječi multipla sklerozu.

    ''To je droga, ali i svi lijekovi, svi ti kemijski preparati koje liječnik pripisuje na recept je droga. Znam da je to kažnjivo, ali meni marihuana pomaže'', rekao im je sugovornik.
    Ne boji se zatvora jer mu je zdravlje važnije. ''Znam da piše u zakonu da se to ne smije radit, ali ja ne vidim zašto bi to bilo ilegalno. Marihuana raste iz zemlje'', rekao je.

    >>Studija potvrdila: Marihuana ne šteti zdravlju

    Ekipa Provjerenog razgovarala je i sa liječnicima koji smatraju kako je korištenje marihuane u medicinske svrhe još uvijek neistraženo područje. ''Marihuana je droga'', rekao je dr. sc. Ante Bagarić, psihijatar Klinike za ovisnosti bolnice Vrapče.

    >>Švicarci od 2012. smiju uzgajati marihuanu

    Doktorica Ines Lazibat, voditeljica odjela za demijelinizacijske bolesti pri Zavodu za neurologiju KBC Dubrava, ističe kako su neka klinička istraživanja pokazala kako medicinski kanabis može imati primjenu u liječenju multiple skleroze. ''Može imati primjenu, ali isključivo kao simptomatska terapija namijenjena ublažavanju mišićnog spazma i neuropatske boli'', objasnila je Lazibat.
    Treba li Hrvatska legalizirati korištenje marihuane u medicinske svrhe, pogledajte večeras u Provjerenom u 22:00!

    --------------

    DNEVNIK.HR

    avatar

    21.03.2013. (15:44)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Hrvatska Alternativa: neobjasnjiv dogadjaj

    Ovo je kontakt e-mail koji je kroz http://alternativa.hr poslao:
    Ivan

    Gospodine Bukva ima bi jedno pitanje u vezi jednog neobjasnjivog dogadjaja. Jedan prijatelj je trebao kupiti novi mobitel sa sim karticom odnosno i brojem i ja onako u sali kazem njemu novi broj ce ti biti prve tri znamenke od jedne nase frendice od kucnog broja a zadnje tri znameke od mog kucnog broja. To sve tako kroz salu i kad je on kupio novi mob dosao mu je upravo takav broj kojeg sam ja iz sale bubnuo iz glave. Kad mi je pokazao nisam mogao vjerovati isto i on. O cemu se tu radi, dali je slucajnost ili sam nekako mozda utjecao da upravo taj broj dodje? O cemu se tu radi sto mislite? Pitam vas jer mi je prezime zapelo za oko jer i sam imam jednog dobrog frenda po prezimenu Bukva koji je rodom iz okolice Vojnica. Eto hvala na odgooru.

    -------------------

    Gospodine Ivan!

    Iz vašeg pisma mogu zaključiti da posjedujete neizmjerne mogućnosti komunikacije sa onostranim,
    a za to rubno područje podreban je može se reći "božanski dar" koji je malo kom dat na dar. Vi vaše
    sklonosti trebate razvijati, trebali biste izučavati Rudolfa Steinera, Helenu Petrovnu Blavatsky, tako
    i njenu knjigu "Povijest čovječanstva" za koju se kaže da vam može pomoći kod čitanja "Akasha" kronike. Trebali biste voditi "Spiritualni dnevnik" i zapisivati ovako čudna događanja svakodnevnog
    života koja vas prate u javi ili snu. Talenat nosi svega 10% ostalo čini uporan i mukotrpan rad na sebi
    a za to je potrebna jaka volja i upornost. Malo vas poznam da bi mogao bilo što više reč o svim tim vašim i drugim mogučnostima. Kako to tako i sve ostalo dobiva se, a i gube moći, iz tko zna kojih
    razloga... Javite mi se ako vam se još što slično desi i napišite mi što ste poduzeli po ovom pitanju...

    Kad spominjete prezime BUKVA iz tih krajeva oko Vojnica,
    da vas podsjetim i na podrijetlo tog prezimena:

    PODRIJETLO PREZIMENA BUKVA - Magicus.info magazin
    PODRIJETLO PREZIMENA BUKVA. Magicus - Alternativa u najširem smislu riječi .
    www.magicus.info/hr/.../tekst.php?id...

    -------------

    lp, borivoj

    http://budan.blog.hr/

    avatar

    21.03.2013. (16:11)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...