Komentari

blogodneverina.blog.hr

Dodaj komentar (15)

Marketing

  • fra gavun

    Toliko? Viš ja sa mislio da je nešto, odnosno obilatije mlađe.
    Mislim da to ne može zaživjeti iz jednostavnog razloga, puno je za učenje
    a engleski je premrežio svijet. LP

    avatar

    29.09.2012. (17:55)    -   -   -   -  

  • ericca_35

    Prošle g. sam zakasnila na tečaj u svom Selu malom...i ostala bez esperanta. Oduvijek mi se sviđao i kao dijete sam na radiju redovno slušala emisiju za esperantiste :) iako mi baš ništa nije bilo bistro. Moje mišljenje je: esperanto bi trebao biti jezik s kojim bi se koristili svi u svijetu i kad bi putovali bilo bi jednostavno..a ovako u Italiji ne pričaju engleski, u Mađarskoj do prije par g. nitko nije znao engleski kao i u Italiji, Dakle esperanto je umjetno stvoren jezik i kao takav je neutralan, nitko se ne bi mogao ljutiti što baš njegov jezik nije odabran da bude univerzalan za svekoliko stanovništvo lopte šarene. Jednom zgodom sam to spomenula u nekog grupi ljudi pa su me samo bijelo gledali, vjerovatno se pitajući: a šta je to esperanto uopće :) Enter.

    avatar

    29.09.2012. (22:01)    -   -   -   -  

  • geomir

    http://cerbajimpulsoj.blog.hr/

    Evo malo mozgovnih impulsa od mog komšije i rođaka o kojem sam pisao ovdje
    http://geomir.blog.hr/2011/08/index.html#dan14

    avatar

    30.09.2012. (00:00)    -   -   -   -  

  • hannah

    Sviđa mi se ideja esperanta, ali nekako sam oduvijek znala
    da neće zaživjeti...

    avatar

    30.09.2012. (10:12)    -   -   -   -  

  • Magarac jedan!

    esperanto više onda ispadne kao treniranje mozga i druženje s ljudima koje zanimaju iste stvari. a to je isto super stvar. jer tamo gdje su mjesta za druženje i učenje korisnih stvari obično ne znaš to bi radio i koja korist od učenja.
    esperanto je nešto slično studiranju, od naučenog i nema neke vele koristi ali bar upoznaš nove ljude i dobro se zabaviš.

    avatar

    30.09.2012. (12:44)    -   -   -   -  

  • crossroadsoflife

    Zanimljivo. Bilo bi jako lijepo kada bi esperanto kao projekt uistinu zaživio. Lijep ti pozdrav ostavljam.

    avatar

    30.09.2012. (17:52)    -   -   -   -  

  • podijeljena

    Esperanto je izrazito plemenita i do idealizma demokratska ideja, projekat. Poput besklasnog komunističkog društva, recimo, uspoređujući sasvim načelno. Pa nema i nikada nije imao realnu, praktičnu, šansu da bude masovan ili općeprihvaćen. Dira u priordne i ine prednosti "velikih", pokušava poništiti njihovu ogromnu startnu prednost, na što oni, naravno, ne mogu pristati. Izvlačeći iz nje višestruke, ekonmske, kulturne, pa i strateške interese. Što je i laiku jasno vidljivo kada imalo zagrebemo po njihovim nastojanjima i ulaganjima u širenje njihovih jezika i kulture uopće, pa i međusobno rivalstvo, izravno, i još češće posredno kroz najrazličitije kanale. Od diplomatskih misija, podupiranja vlastite književnosti, filma, stripa i još koječega, organiziranja studentskih razmjena i stipendija na svom govornom području, pa do plaćanja i distribucije crtanih filmova i slikovnica za najmlađe. Sintagma "Američki način života" je jedan od tih primjera. Kako se ovakva organizacija i mašinerija nikada ne pokreće bez dobrog razloga, jasno je da je njezin dio i borba protiv svih pojava i sredstava koje bi je mogle umanjiti.. Poput Esperanta. A "mali", koji bi baš obratno, mogli imati itekakv interes u prihvaćanju tog jezika, naravno, niti su dovoljno moćni, niti ujedinjeni. Poput pariole "Proleteri svih zemalja ujedinite se"! Zgodno, teoretski moćno, i posve neostvarivo. Na ovom Svijetu.
    Tako da ostaje, nikako ne beznačajan, dio s druženjem pametnih i dragih ljudi kao oko bilo koje lijepe ideje, hobija.

    avatar

    01.10.2012. (10:57)    -   -   -   -  

  • ed hunter

    esperanto je jedna od onih stvari koje su mi intrigantne, ali još nisam imao direktan kontakt s njima. definitivno nešto čime ću se pozabaviti u sljedećih 10-20 godina

    avatar

    02.10.2012. (10:35)    -   -   -   -  

  • Simplica

    Da bis znao jezik, moras ga koristiti. Na zalost, puno ljudi jezik nauce i ako ga ne koriste, znanje zahrdja. Od faxa nemam potrebe govirit engleski, osim na putovanjima i nekoliko poslovnih sastanaka sa strancima pa citam knjige na engleskom da bi ga vjezbala i ne zaboravila. Talijanski ucila na faxu i privatno, na zalost, opet, nemam ga gdje goviriti, u trstu svi pricaju hrvatski ;) obozavam se dovesti u situacije na skijanju kad moram pricati i tad mi za bazicno sporazumijevanje ok ide.

    Hocu reci, gdje pricati esperanto? U zemlji ESPERANTIJI? Ne pljujem po ideji, ali ljudi koji zele nauciti kineski, mogu ici u kinu ili u krajnjem slucaju, pratiti kineski web da budu u doticaju s jezikom. Gdje zaista pricati esperanto???

    avatar

    02.10.2012. (21:55)    -   -   -   -  

  • blogerica

    nisam vjerovala ni ja da će zaživjeti, ali eto 105 godina je puno :)

    avatar

    04.10.2012. (11:58)    -   -   -   -  

  • Neverin

    @fra, zapravo osnove ne prelaze 30 stranica a ako iz u Hrvatskoj ima malo ne znači da ih u svijetu ima malo. U Poljskoj i Brazilu je esperanto ravnomjerno priznat jezik dok u Hrvatskoj kao i svaka progresivna stvar naravno da nije.

    @ericca, ja ću sad imat puno slobodnog vremena tako da ću otići na tečaj, bar ću šutovati po konresima mladih :)

    @geomirrr aaaaa impulsi cerebrali :)

    @hannah, nikad ne reci nikad, isto su rimljani mislili o kršćanstvu a gle ga danas što je živ i gramziv :)

    @magarac, pa i neka da je skandinavka koju riješavaš dok si na wc-u bar je korisnija za sive stanice od čitanja novina sa svim tim nekažnjenim pljačkama i moralnim skokovima naših političara i uglednih biznismena

    @cross, pa nije nikaka sf, dovoljno je samo da ga ministarstvo obrazovanja prihvati i postavi katedru na nekim sveučilištima i ciao

    @podijeljena, baš volim mudrovati kontra tebe :) uglavnom, znaš da sam idealist... i da bi se dogodila promijena treba vjerovati u to. Ako mislim da esperanto se neće nikad proširiti po svijetu nravno da se neće to ni desiti. Ja sam krenuo sa tečajem kod jedne cure i mic po mic :) u hrvatskoj se ne priznaje nastava na esperantu ali to ni nije za čuditi u zemlji kriminalaca, ovdje se novosti preuzimaju tek kad postanu drugdje hit, mi smo provincija ali druge se zemlje prilagođuju i simpatična im je ideja da lingua franca postane jezik koji nije engleski.

    @ed,imaš 100-njak članova u Zagrebu pa im se javi...progugla pa se nađemo na njihovim kongresima diljem svijeta :)

    @simple, pa možeš uvijek čitati knjige na esperantu... pogotovo sada kad je sve dostupno na netu...

    @blogerica, s time da je osnovan u '70 ima 19 stoljeća a od 1907 je u Rijeci...

    avatar

    05.10.2012. (17:35)    -   -   -   -  

  • Vjekoslav Morankic

    Komentar Kinnky Kolumnistice je dobar on ukazuje na realno stanje znanja bilo kojeg jezika koji se uči kao strani jezik. Statistički je poznato da je znanje jezika u praksi veoma oskudno. To što mnogi govore engleski, njemački, talijanski i druge jezike ne znači da ih govore dobro. Prosječno znanje stranih jezika nije na zavidnom nivou. To su činjenice koje se neće moći brzo ispraviti. Za dobro znanje stranog jezika treba utrošiti oko 2.500 do 3.000 sati, a za to vrijeme možete izgraditi i vlastitu kuću. Jasno je da ako od jezika živite i zarađujete morate ga znati izvanredno i stoga osobe koje žive od posla u kojem je znanje jezika potrebno one jezikom odlično vladaju ostali baš i ne.
    Za prosječno znanje esperanta u uporedbi s ostalim nacionalnim jezicima (njemačkim, talijanskim, engleskim ili kojim drugim) potrebno je 5 do 6 puta manje vremena za postizanje iste razine znanja. Ali za postizanje perfektnog znanja stranog jezika ili znanja na nivou književnosti svejedno je koji jezik učite pa tako i za potpuno znanje esperanta kao i engleskog potrebno je jednako vrijeme.
    Ima esperanto i nekih prednosti pred drugim jezicima, tako on ima propedeutsku vrijednost kojom se osigurava kod učenja univerzalna gramatička pravila slična za sve jezikae pa je kasnije zbog toga mnogo lakše učenje drugih jezika. Za osnovne škole esperanto bi bio puno korisniji jer se snjime ulazi u komparativnu gramatikum a semantički (pojmovno) je korisniji tim prije što ukupna korjenska baza esperanta je oko 80 % iz latiskog jezika dok je u engleskom oko 50% a u samom talijanskom ispod 80 %. Ali o tome nema smisla govoriti. Obrazovni sustavi su u pravilu u svim državama rigidni pa se o tome nema s kim razgovarati a možda nije ni potrebno.
    Na zahtjev francuske vlade Sveučilište u Genevi je izradilo projekat o tome koji bi se jezik trebao u Europskoj uniji preporučiti za učenje kao prvi. Nevjerovatno preporučen je esperanto. Nakon toga taj projekat nije doživio svijetlo dana. Ja imam taj projekat u svom računalu ali na francuskom koji jezik ne razumijem.
    Inače kad o esperanto govore osobe koje ga ne poznaju ili nisu kompetentne, onda se pojavljuju komentari da je jezik, iz kabineta, da nema duše, da se ne mogu izraziti najbolje suptilni osjećaji i tako dalje.
    Na svakom jeziku na svijetu (a njih ima od 3000 do 6000 ali se ne zna točan broj) mogu se izraziti svi osjećaju ljudskog rada. Zamislite jezik indijanskog plemena, koji govori stotinjak ljudi, pa zar oni ne žive intezivan život u svojoj sredini zar nema ljubavi, rođenja, smrti žalosti i veselja. A jezik nema abecede, knjiga nije umrežen na internetu a ipak je po svemu jednak svakom nacionalnom našem jeziku.
    Esperanto je ako se upoređuje s današnjim nacionalnim jezicima potpuno izgrađen jezik i može ga koristiti svatko tko ga nauči, jednako kao i svoj materinji jezik.
    Ranije sam već pisao o broju govornika nekog jezika. Jasno je da u svijetu postoje veliki jezici. Među njima velik broj jezika služi i za međunarodnu komunikaciju. Među njima je engleski postao u smislu te kominikacije dominantan. Ali i drugi jezici vrše istu funkciju o manjoj mjeri.

    avatar

    07.10.2012. (09:05)    -   -   -   -  

  • Vjekoslav Morankic

    Esperantom se služi manje od jednog milijuna ljudi, a za te ljude esperanto je isto što i za ostale engleski. Esperantisti su uglavnom obrazovani ljudi govore u prosjeku više stranih jezika pa vrlo često i engleski, i rasprostranjueni su svuda po svijetu.
    Bilo je govora ima li esperanto dušu. Da nema duše nebi «Čudnovate zgode šegrta Hlapića» od Ivane Brlić Mažuranić bila preko esperanta najprevođenija knjiga na istočnjačke jezike, perzijski, japanski, bengalski vijetnamski i kineski.
    Gospođa Achtar Etemadi (prevoditeljica sa esperanta i engleskog) iz Teherana rekla mi je kad je bila u posjeti Rijeci: Imajte na unu da više nema škole u Iranu u kojoj nema hrvatske knjige. Pa nije čudo, «Mirindaj aventuroj de metillernanto Hlapić» tiskana je na perzijskom (farsit) u 10.000 primjeraka.
    Jedan se kementar odnosio na razmjenu studenata , slikovnica, knjiga i slično. Ovime je samo dotaknuta ekonomska moć onih koji se služe nekim od svjetskih jezika. Esperantska zajednica je prema drugima siromašna pa svaka aktivnost u komercijali, filmskoj industriji, glazbi i t.d. je veoma teška. Ima filmova na esperanto. Ima i dobrih muzičkih grupa, ima poslova komercijalnih. Primjer jedan moj znanac iz Japana ima u svijetu pet tvornica. Među njima je komunikacijski jezik i esperanto (uz ostale). Ali to su veoma teški poslovi i zato je uvođenje esperanto u poslovnu sferu života veoma teško, iako ono postoji u manjem obujmu. Konačno i nažalost države ne trebaju esperanto, Da im treba one bi ga već koristile. Imaju dosta novca da plaćaju prevodioce ili da budu sluge velikim gazdama. Ali to nije briga nas esperantisti. Ljudi koji prihvate esperanto koriste ga za svoje potrebe. Na ostalima je da ga uzmu ili ostave. Jezik je potpuno spreman za uporabu i on se u manjoj mjeri kao takav i koristi.
    I za kraj da malo vidimo ljepotu i hrvatskog i esperanta:
    Drago Gervais
    Tri nonice: Drago Gervais
    Tri nonice stare
    pred kućun su stale
    i kritikale.
    I Katu, i Pepu, i Jelu,
    i Toncu debelu.
    Jedna da j' takova,
    druga onakova,
    jedna bi se rad ženit,
    druga se zna lenit,
    treća sve zafraja
    četrta da ne vaja.
    A svet da se j' pokvaril,
    i prvo da j' boji bil.
    Tri nonice stare
    su kritikale
    od osme do polna.
    A kad je polne zvonilo,
    jednoj je doma poć bilo.
    Su dve ustale
    i nju kritikale
    Na esperantu:

    Tri avinjoj

    Avinjoj oldaj tri
    antau domo staris
    kaj kritikadis.
    Kaj Katan, kaj Pepan, kaj Jelan,
    kaj Toncan dikan, malbelan.
    Unu ke estas tia
    unu ke chi tia,
    unu edzinighi volus,
    la dua mallaborus,
    la tria chion elspezas.
    Kaj mond' ke ekfriponis,
    dum antaue ghi pli bonis.

    Avinjoj oldaj tri
    ne chesis kritiki
    de la oka ghis tagmez'.
    Kaj kiam la tagmezo venis,
    unu hejmen iri devis.
    La restintaj du
    poste shin kritikis plu.

    Napomena: Slova u esperantu u ovoj pjesmi izvorno su: ĉ , Äť , Ĺť odgovaraju našima č , dž, š .
    U esperantu je uobičajeno da se ta slova mogu pisati i sa «h» kao «ch», «gh» i «sh», ali na elektroničkoj mreži korieste se i oznake kao: «cx», «gx» i «sx».

    Sa čakavskog prevela: Lucija Borčić
    Tradukis el chakava kroata dialekto:
    Esperantigis el chakava kroata dialekto:

    avatar

    07.10.2012. (09:06)    -   -   -   -  

  • Big Blue

    Kad sam bila u 4. osnovne (iiiiiiii...koja je to godina bila... 86.?) u školi je osnovana grupa za učenje esperanta. Zanimljiv početak, počela sam učiti, ali uskoro je to ukinuti aljda ipak nije bilo dovoljno zainteresiranih. A kad već reklamiraš - pa baš bi mogao složiti jednu ekipnu blogersku šetnju. ;-))

    avatar

    07.10.2012. (19:13)    -   -   -   -  

  • Neverin

    @BB, iiiiiiiii :) i to na esparantu složim ekipu da nitko ne kapira ća povedam :)

    avatar

    08.10.2012. (11:19)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...