U danasnjem tihovanju jos jedan nauk o bitnomu, o razlici izmedju sustine i forme. Spoznati da je nasa perceptivna matrica, bez obzira na njenu dimenziju, ipak samo casa kojom se pije Voda i gasi zedj, znaci shvatiti sebe kao cesticu necega neizmerivog i beskonacnog (o tome je puno govoreno na predavanju gospodina Jovana Kurbalije u Vrujcima):
39. TAJ CIJE OBILJE
Taj, cije obilje toliko volis, Toga voli;
ali Ga ne zamijeni za Njegov lik.
Voda gasi zedj, a ne casa;
no s casom, lakse je piti.
"Bijela kula", knjiga 27. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
17.09.2012. (09:36)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Nadam se da smo do sada apsolvirali uvid koji nam nudi pjesma iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje, pa, upitamo li se za razlog opetovanja ovakvog sadrzaja, to bi trebalo da znaci koje pojmove povrsno shvatamo, i da bi, zbog toga, kroz mirne frekvencije, kroz tisinu, trebalo da dodjemo do vjere a onda i do znanja o ljudskim projekcijama necega sto, po definiciji, ne moze "da stane" u ljudski um – o beskraju i sveprisutnosti Boga:
27. STISAJ SE, VJERUJ, I ZNAJ
Stisaj se, vjeruj, i znaj da nema trenutka,
kada nisam u tebi i s tobom,
kada o tebi ne mnijem, i kad te ne volim
svim beskrajem Svojega bica.
Stisajte se svi vi, i znajte,
da cete uskoro vjerovati
da ste Mi najdrazi i nezamjenjivi
u haremu svih bica,
a jednaki u milosti s najmanjima.
Nema trenutka kad Ja, Najvisi,
ne cinim najvise za sve vas,
ne pitajuci za uzvrat.
"Bijela kula", knjiga 57. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
17.09.2012. (09:38)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
grožđeKoja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd?
Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Mošt?
Sve to ima jednako značenje: zdravlje!
Vinova loza poznata je od antičkog doba.
Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani uzgajali su je tisućljećima i oplemenjivali isključivo zbog njene ljekovitosti.
U Americi se vinova loza uzgajala još prije Kolumbova otkrića.
Iz Sjeverne je Amerike donesena u Europu, a iz Europe je prenesena u Australiju i Južnu Ameriku.
Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica. Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu.
Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.
Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu.
Bogatstvo hranivih sastojaka
Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.
Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo.
Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.
Sto grama svježeg grožđa sadrži samo 69 kcal, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljikohidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama grožđanog šećera
Ljekovitost grožđa
Grožđe obiluje polifenolima - prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile.
Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja.
Konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje kolesterola, poboljšava rad srca i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Crveno grožđe sadrži željezo i bakar - minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina. Zbog toga se preporučuje anemičnima i svima koji se oporavljaju nakon operacija ili ozljeda.
Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega.
Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.
Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice - kao jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.
Antioksidansi iz crnog grožđa štite od razornog učinka slobodnih radikala, suzbijaju zgrušavanje krvi, snižavaju loš kolesterol, smanjuju rizik od moždanog udara i tumora.
Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.
Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.
Ljekovito djelovanje grožđa;
čisti organizam čuva zdravlje srca i krvnih žila topi masne naslage sprečava upalne procese poboljšava rad metabolizma pomaže kod artritisa i reume štiti od mnogih vrsta raka poboljšava rad bubrega i pluća sprečava nastanak bubrežnih kamenaca pomaže kod bronhitisa i kašlja pospješuje probavu i regulira rad crijeva poboljšava pamćenje i koncentraciju usporava starenje poboljšava san
Grožđice
Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.
Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.
Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.
Grožđani sok
Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.
Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.
Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.
Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.
Pripravci od listova grožđa
Čaj od svježih listova pogodan je protiv reume, gihta, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja - naročito kod obilnog mjesečnog ciklusa.
Oparak i uvarak od listova upotrebljava se za kupku i njegu ispucale kože ruku i nogu te za liječenje ozeblina.
Ako vas muči glavobolja ili boli želudac, stavite oblog od usitnjenih svježih listova vinove loze.
Cvjetovi vinove loze koriste se kod oslabljenih moždanih funkcija i za liječenje leđne moždine, jer oživljavaju živčane ganglije.
Od cvjetova se izrađuje čajni oparak, mast za masažu i krema protiv sunčanih pjega.
Ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiju coli i Staphylococcus aureus.
Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješ
17.09.2012. (10:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješuju rad crijeva i sprečavaju zatvor.
Odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu na sebe masne tvari. Osobito je zdrava kožica crnog grožđa.
Ulje sjemenki grožđa
Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.
Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.
Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.
Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.
Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.
Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.
Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.
Grožđe u narodnoj medicini
Kod upale želuca
Tri puta dnevno, 20 dana za redom natašte jedite 40 dekagrama crnoga grožđa s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.
Za bolju cirkulaciju
Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Ovaj uvarak dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge namočene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.
Protiv crvenih bubuljica
Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.
Protiv bradavica
Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.
Osvježavajući losion
Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjujte povremeno.
Maska od grožđa
Masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i izvadite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.
Priprema jela s grožđem
Grožđe najčešće jedemo sirovo. No, od njega možete napraviti i sok, ocat, džem i pekmez.
Ono je vrhunski dodatak voćnim salatama. Ako za voćnu salatu upotrijebite nekoliko vrsta grožđa i to u različitim bojama, vaša će salata ljepše izgledati, a i okus će biti bogatiji. Grožđe možete kombinirati i sa zelenom salatom i orašastim plodovima.
Grožđice, ili sušeno grožđe, neizostavna je namirnica u pripremi velikog broja kolača i drugih slastica, a mogu se jesti i same.
Jeste li znali da su grožđice neizostavna namirnica svakog planinara? Prilikom fizičkih napora brzo daju dodatnu energiju.
Kupovanje i čuvanje
Pri kupovini grožđa vodite računa da grozdovi budu zreli, čvrsti i lijepe boje.
Zrelost grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati žućkastu nijansu. Crveno grožđe ne smije biti zelenkaste boje. Tamne sorte bi trebale imati izrazito tamnu boju.
Ako grožđe duže vrijeme ostavite na sobnoj temperaturi, ono će brzo fermentirati i pokvariti se. Njegovu svježinu najdulje ćete sačuvati ako ga stavite u hladnjak.
17.09.2012. (10:11)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bashovi haiku nemaju poređenje. Svi zen majstori su pisali haiku ali Basho se stapao i rastapa sa prirodom dublje od bilo kog drugog.
„Jesenje veče – molim te, okreni se k meni. Ja sam, takođe, stranac.“ On kaže: „Ovdje, na ovom svijetu, svi smo mi stranci.“ A mi obično zaboravljamo tu stvar; mi počinjemo da svakoga uzimamo kao garanciju. Da li ste ikada pomislili o tome? Ovi deset hiljada Buda ( prisutni na predavanju u Buda holu) su svi stranci. Mi činimo napor da zaboravimo da smo svi stranci – stvaramo brakove, prijateljstva, pokušavamo da upoznamo jedni druge – samo da bi zaboravili osjećanje da su svi stranci. To nas čini veoma uplašenim da smo okruženi strancima. Sve naše porodice, svi naši klubovi, sve naše religije, sve naše nacije su samo prilike da sakrijemo činjenicu da smo stranci.
Zen je trud da vas učini sasvim svjesnim da ste stranci. To će vam dati oslobođenje od mase. To će vam dati smisao da budete svoji, daće vam duboku snagu svjesnosti da ste okruženi čudnim svijetom u kome su svi stranci. To ima mnogo dubljih posljedica. Ako možete shvatiti činjenicu da su svi stranci, sva vaša očekivanja će otpasti. Ko ste vi da nešto očekujete? Muž očekuje neke stvari od supruge. On zaboravlja činjenicu da je supruga stranac. Mi se samo srećemo na putu, malo razgovaramo, hodamo zajedno na putu, i zaboravljamo na činjenicu da smo i dalje stranci.
Mi ne poznajemo sebe, kako onda možemo poznavati druge? Ali na površini mi pokušavamo da stvorimo prisnost, mi pokušavamo da zaboravimo zastrašujuću ideju da smo sami. Supruga, djeca, Rotati klub... mi želimo da negdje budemo udruženi. Mi ne želimo da ostanemo sami pod nebom u dubokoj slobodi; i da plešemo pod suncem i po kiši. Ne, mi jednostavno želimo ugodnost sa svijetom; to nam daje osjećaj topline.
Nije Isus bez nekog razloga nazvao ljude ovcama a sebe pastirom – i niko mu nije prigovorio. To je čudno: Isus je razapet, ali niko nikada nije prigovorio na neko od njegovih učenja, i niko nikada nije raspravljao protiv njega. Izgleda da su u stvarnosti ljudi duboko u sebi prihvatili da nijesu ništa drugo do ovce, oni su trebali stado da ih okružuje, oni se nijesu smjeli uputiti sami u neku nepoznatu teritoriju. Niko nije ustao ispred Isusa i rekao mu: „Ti vrijeđaš čovječanstvo. Ti si nas ponizio time što si pastir a nas učinio ovcama.“
To što mu niko nije prigovorio čini jasnim da ljudi osjećaju da je on bio u pravu jer misle: „Mi trebamo masu.“
Basho kaže: „Jesenje veče – molim te, okreni se k meni“ – ti nijesi jedni stranac ovdje – „Ja sam, takođe, stranac.“ OSHO
„Uobičajeno, svako od nas živi život i komunicira sa drugima iz nekog posebnog stanja bića, iz neke uloge, iz samostvorenih ili naučenih predstava o sebi sa kojima smo se poistovijetili. I nismo svjesni toga. Da smo svjesni tih duboko ukorijenjenih predstava o sebi, to bi značilo da smo već dijelom raspoistovijećeni od njih i time bliži svom prirodnom, autentičnom stanju onoga tko i šta zaista jesmo. "Prosvjetljenje" ili "direktno iskustvo" znači neposredno doživjeti svoju istinsku prirodu, nevezano za razne uloge, stanja bića ili predstave o sebi koje uobičajeno imamo u životu. Ali, zašto bi uopće težili takvom iskustvu? Šta imamo od toga? Mi sami, i time naš život i odnosi sa drugima postaju autentičniji, iskreniji, ispunjeniji, i iz tog direktnog iskustva naše stvarne prirode proizlazi više opuštenosti i istinskog unutarnjeg zadovoljstva, čak i u situacijama kada život nije tako lijep i lak. Da li smo doživjeli svoju stvarnu prirodu ili ne, jeste ključni faktor u tome da li će naš život biti sretniji i ispunjeniji ili ne...“ (Emir Salihović )
17.09.2012. (15:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe "Pulp3&Roban" koje će se održati 18. rujna 2012. u 19 sati u galeriji Kortil (Stossmayerova 1, HKD na Sušaku).
Ova izložba je rezultat Kolegija oblikovanja nakita čiji je voditelj doc. Nenad Roban. U tom kontekstu je ta izložba prikaz određenog segmenta programa koji je u potpunosti posvećen temi koja je u svijetu umjetnosti poznata pod imenom wearable art ili art wear. Umjetnici koji se služe tom vrstom izražavanja koriste svoje tijelo i njegovu pokretnost kako bi izrazili svoje stavove o bilo kojoj društvenoj pojavi. Pritom koriste sve odgovarajuće materijale i oblike, te javni ili izložbeni prostor. Tehnike kojima se služe variraju od tradicionalnih slikarskih, instalacija, asamblaža, kolaža, fotografije, videa, itd. Izložba je nastavak izložbene djelatnosti studentica i studenata kojima je metoda ekološkog pristupa, povezana sa klimatskim promjenama, oblikovanju nakita pomogla da prošire svijest o načinu djelovanja unutar društvene zajednice putem medija nakita. Način na koji to izvode je potpuna sloboda u izboru materijala i oblika, te se time nastavljaju na izložbu PULP2 koja je održana 2011 godine u galeriji ULUPUH u Zagrebu. Manji segment izložbe su radovi Nenada Robana, kojima se želi predstaviti riječkoj publici.
Na izložbi će biti prikazani radovi slijedećih studenata/ica:
3.godina
Nisa Hrvatin, Tomislav Mirković, Petra Oković, Majda Petrović, Ivan Radeka, Ana Sabolić, Dorotea Smrkinić, Ivana Šepac, Daria Valenčić
4.godina
Nikolina Car, Kristina Dilber, Filip Eškinja, Ana Goričanec, Sabina Gužvinec, Andreja Jandrečić, Martina Kalčić, Natalija Ložnjak, Ada Osmanagić, Jana Plovanić, Izabela Raunik, Ivana Ribar, Snježana, Rumora, Tonko Vukonić, Ines Šarić, Sanita Zorić
5.godina
Mirela Duktaj, Ana Aleksandra Buković, Ana Hrćan, Ines Križaj, Mirna Oštarić Kerr, Barbara Lukanić, Romina Mejak, Anna Rupenović, Sunčana Simichen, Goranka Tomić, Jelena Zec, Breza Žižović.
Na otvorenju izložbe će radovi biti predstavljeni na tijelima autorica ili njihovih modela koji će se slobodno kretati kroz prostor galerije Kortil te izlaziti izvan galerije. U jednom dijelu galerije će biti izveden performans autorice Ane Aleksandre Buković s izvođačima iz udruge Prostor plus, dok će u zatvorenom prostoru galerije biti dvije video projekcije.
Izložba je sufinancirana sredstvima grada Rijeke i Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske uz podršku Odjela gradske uprave za kulturu grada Rijeke.
Nadamo se da ćete svojim prisustvom podržati rad mladih umjetnika i umjetnica koji su svojim trudom zaslužili sudjelovati na ovoj izložbi.
Izložba će biti otvorena do 5. listopada 2012.
Galerija Kortil otvorena je svakim radnim danom u jutarnjem terminu 10 - 13 h i popodnevnom terminu 17 - 20h, a subotom u jutarnjem terminu 10 - 13 h.
Srdačan pozdrav,
_________________________________________________
Pripravnice - Galerija Kortil
Hrvatski kulturni dom na Sušaku
Strossmayerova 1, 51 000 Rijeka
Tel: +385 (0)51 377 065
E-mail: galerijaKortil@rijeka.hr
17.09.2012. (15:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
(Donja Vast kraj Prozora, 24. listopada 1940.- Bili Brig, Zadar 17. 9. 2012.)
Početi za pjesnika: ...“ Umro je ... u riječi se ne riječi, ne stoji... pjesnici ne umiru, oni samo potpuno potpuni, prelaze u riječi svojih pjesama, i sa njima nastave dalje, žive živote čitanih riječi u očima, umu, dušama, srcu, čitatelja, spomenici su što se izdižu u našim sjećanjima. Kako koju ljudsku ljudovanjem... čovjek o čovjeku... izdigne se izgordi, ono pjesnik, za pjev besmrtni, muza neugasivih, zov dalekih truba poeta... onaj koji je bistvovao bio tu, rani Rajko, obilježio je i dio moga stvaralačkoga puta, onda je bolest za njim mrsila konce pletiva, umjetničkoga i životnoga, razbolila ih, teških zapetljanih, neraspetljivih nepojmljivih, teško oprostivih, ali oprostiti se mora da bi se pošlo dalje, i oprost tražim i od drugih koje je dotakao taj zamrs pletiva, zamrsio... sječam se i pamtim Rajka iz onih zdravih i ljudskijih dana, pratim ga po upjesmima onog najljepšeg iz nutrine duše, slikovanih lirskokaza, topline doma kuća od riječi, one istinske Rajkove duše, uramljene u Rami s Bogom i Bosnom na svojoj strani. Glibina ljudska i književna putanja
Glibo, Rajko, pripovjedač, pjesnik, dramski pisac, pisac udžbenika i esejist... Donja Vast kraj Prozora, 24. listopada 1940.). Osnovnu školu završio je u Uzdolu i Prozoru, Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju pohađao je u Zadru (1956.-1959.), Višu pedagošku školu završio je u Mostaru (1968.), diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1972.), Magistrirao iz povijesti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1986.), gdje je doktorirao temom Strukturne osobitosti narodne književnosti i književno stvaralaštvo Ive Andrića (1990.), redovni profesor na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, istraživač na polju filologijeKao znanstvenik objavio je knjigu Lutkarstvo i scenska kultura, to je prvi udžbenik za taj kolegij na fakultetima u BiH i Republici Hrvatskoj, zatim knjigu Medijska kultura (priručnik) i studiju Domoljublje i odpadnijštvo Ive Andrića. Sudjelovao je s priopćenjima na pet kongresa SUFKJ i sedam međunarodnih znanstvenih skupova. Objavio je pet knjiga pripovijedaka, šest knjiga poezije i pet drama. Član je Hrvatskoga filozofskog društva, Hrvatskog književnog društva, HKD Napredak i matičar je Matice hrvatske u Zagrebu. Pjesme, pripovijetke, monodrame i radio-drame objavljuje u periodici i časopisima širom Hrvatske i BiH. Dobitnik je deset književnih nagrada za priču, tri za poeziju i jednu za monodramu i 2008. Šimićeva nagrad za zbirku Očitovanja i ukupno književno djelo. I druge nagrade
DJELA (beletristika): Ramkinje, Sarajevo 1988; Promicanje (pjesme), Sarajevo 1989; Biogradski lirskokazi (pjesme), Zagreb 1995; Suputnice i supatnice,(pjesme), Zagreb 1995; Ramske legende,Zagreb 1997; Učiteljsko iverje (novele), Zagreb 1997; Slutnje s Rakitja (pjesme), Zagreb 1997; Dozivke(pjesme) ,Vinkovci 2000; Sneni proplamsaji (pjesme), Zagreb 2003; Prozorke (pripovjetke), Prozor-Rama 2004; Zrnca ramskog Sunca (duhovna monografija), Prozor-Rama 2004;Hrvatska književnost BiH u XX. Stoljeća, urednik-autor uvoda, napomena, predgovora, pogovora, Sarajevo 2006. Rajun Kikonjin, roman 2012, Uzdol zove, monografija, 2012, itd...
Pjesnik i književni teoretičar, Rajko Glibo načini svoj književni stećak.
napisao: Nikola Šimić Tonin
19.09.2012. (08:12)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
"SAVJEST JE PRISUTNOST BOGA U COVJEKU".
Emanuel fon Svedenborg
Dragi prijatelji,
U danasnjem tihovanju jos jedan nauk o bitnomu, o razlici izmedju sustine i forme. Spoznati da je nasa perceptivna matrica, bez obzira na njenu dimenziju, ipak samo casa kojom se pije Voda i gasi zedj, znaci shvatiti sebe kao cesticu necega neizmerivog i beskonacnog (o tome je puno govoreno na predavanju gospodina Jovana Kurbalije u Vrujcima):
39. TAJ CIJE OBILJE
Taj, cije obilje toliko volis, Toga voli;
ali Ga ne zamijeni za Njegov lik.
Voda gasi zedj, a ne casa;
no s casom, lakse je piti.
"Bijela kula", knjiga 27. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
17.09.2012. (09:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
"KO BACA NOVCE, KUPUJE KAJANJE". Nasa narodna
Dragi prijatelji,
Nadam se da smo do sada apsolvirali uvid koji nam nudi pjesma iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje, pa, upitamo li se za razlog opetovanja ovakvog sadrzaja, to bi trebalo da znaci koje pojmove povrsno shvatamo, i da bi, zbog toga, kroz mirne frekvencije, kroz tisinu, trebalo da dodjemo do vjere a onda i do znanja o ljudskim projekcijama necega sto, po definiciji, ne moze "da stane" u ljudski um – o beskraju i sveprisutnosti Boga:
27. STISAJ SE, VJERUJ, I ZNAJ
Stisaj se, vjeruj, i znaj da nema trenutka,
kada nisam u tebi i s tobom,
kada o tebi ne mnijem, i kad te ne volim
svim beskrajem Svojega bica.
Stisajte se svi vi, i znajte,
da cete uskoro vjerovati
da ste Mi najdrazi i nezamjenjivi
u haremu svih bica,
a jednaki u milosti s najmanjima.
Nema trenutka kad Ja, Najvisi,
ne cinim najvise za sve vas,
ne pitajuci za uzvrat.
"Bijela kula", knjiga 57. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
17.09.2012. (09:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Grožđe - zdravlje na stotinu načina
grožđeKoja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd?
Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Mošt?
Sve to ima jednako značenje: zdravlje!
Vinova loza poznata je od antičkog doba.
Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani uzgajali su je tisućljećima i oplemenjivali isključivo zbog njene ljekovitosti.
U Americi se vinova loza uzgajala još prije Kolumbova otkrića.
Iz Sjeverne je Amerike donesena u Europu, a iz Europe je prenesena u Australiju i Južnu Ameriku.
Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica. Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu.
Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.
Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu.
Bogatstvo hranivih sastojaka
Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.
Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo.
Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.
Sto grama svježeg grožđa sadrži samo 69 kcal, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljikohidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama grožđanog šećera
Ljekovitost grožđa
Grožđe obiluje polifenolima - prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile.
Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja.
Konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje kolesterola, poboljšava rad srca i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Crveno grožđe sadrži željezo i bakar - minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina. Zbog toga se preporučuje anemičnima i svima koji se oporavljaju nakon operacija ili ozljeda.
Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega.
Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.
Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice - kao jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.
Antioksidansi iz crnog grožđa štite od razornog učinka slobodnih radikala, suzbijaju zgrušavanje krvi, snižavaju loš kolesterol, smanjuju rizik od moždanog udara i tumora.
Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.
Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.
Ljekovito djelovanje grožđa;
čisti organizam
čuva zdravlje srca i krvnih žila
topi masne naslage
sprečava upalne procese
poboljšava rad metabolizma
pomaže kod artritisa i reume
štiti od mnogih vrsta raka
poboljšava rad bubrega i pluća
sprečava nastanak bubrežnih kamenaca
pomaže kod bronhitisa i kašlja
pospješuje probavu i regulira rad crijeva
poboljšava pamćenje i koncentraciju
usporava starenje
poboljšava san
Grožđice
Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.
Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.
Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.
Grožđani sok
Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.
Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.
Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.
Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.
Pripravci od listova grožđa
Čaj od svježih listova pogodan je protiv reume, gihta, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja - naročito kod obilnog mjesečnog ciklusa.
Oparak i uvarak od listova upotrebljava se za kupku i njegu ispucale kože ruku i nogu te za liječenje ozeblina.
Ako vas muči glavobolja ili boli želudac, stavite oblog od usitnjenih svježih listova vinove loze.
Cvjetovi vinove loze koriste se kod oslabljenih moždanih funkcija i za liječenje leđne moždine, jer oživljavaju živčane ganglije.
Od cvjetova se izrađuje čajni oparak, mast za masažu i krema protiv sunčanih pjega.
Ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiju coli i Staphylococcus aureus.
Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješ
17.09.2012. (10:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješuju rad crijeva i sprečavaju zatvor.
Odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu na sebe masne tvari. Osobito je zdrava kožica crnog grožđa.
Ulje sjemenki grožđa
Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.
Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.
Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.
Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.
Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.
Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.
Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.
Grožđe u narodnoj medicini
Kod upale želuca
Tri puta dnevno, 20 dana za redom natašte jedite 40 dekagrama crnoga grožđa s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.
Za bolju cirkulaciju
Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Ovaj uvarak dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge namočene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.
Protiv crvenih bubuljica
Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.
Protiv bradavica
Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.
Osvježavajući losion
Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjujte povremeno.
Maska od grožđa
Masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i izvadite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.
Priprema jela s grožđem
Grožđe najčešće jedemo sirovo. No, od njega možete napraviti i sok, ocat, džem i pekmez.
Ono je vrhunski dodatak voćnim salatama. Ako za voćnu salatu upotrijebite nekoliko vrsta grožđa i to u različitim bojama, vaša će salata ljepše izgledati, a i okus će biti bogatiji. Grožđe možete kombinirati i sa zelenom salatom i orašastim plodovima.
Grožđice, ili sušeno grožđe, neizostavna je namirnica u pripremi velikog broja kolača i drugih slastica, a mogu se jesti i same.
Jeste li znali da su grožđice neizostavna namirnica svakog planinara? Prilikom fizičkih napora brzo daju dodatnu energiju.
Kupovanje i čuvanje
Pri kupovini grožđa vodite računa da grozdovi budu zreli, čvrsti i lijepe boje.
Zrelost grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati žućkastu nijansu. Crveno grožđe ne smije biti zelenkaste boje. Tamne sorte bi trebale imati izrazito tamnu boju.
Ako grožđe duže vrijeme ostavite na sobnoj temperaturi, ono će brzo fermentirati i pokvariti se. Njegovu svježinu najdulje ćete sačuvati ako ga stavite u hladnjak.
17.09.2012. (10:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
*
Basho zapisa:
JESENJE VEČE –
MOLIM TE, OKRENI SE K MENI.
JA SAM, TAKOĐE, STRANAC.
Bashovi haiku nemaju poređenje. Svi zen majstori su pisali haiku ali Basho se stapao i rastapa sa prirodom dublje od bilo kog drugog.
„Jesenje veče – molim te, okreni se k meni. Ja sam, takođe, stranac.“ On kaže: „Ovdje, na ovom svijetu, svi smo mi stranci.“ A mi obično zaboravljamo tu stvar; mi počinjemo da svakoga uzimamo kao garanciju. Da li ste ikada pomislili o tome? Ovi deset hiljada Buda ( prisutni na predavanju u Buda holu) su svi stranci. Mi činimo napor da zaboravimo da smo svi stranci – stvaramo brakove, prijateljstva, pokušavamo da upoznamo jedni druge – samo da bi zaboravili osjećanje da su svi stranci. To nas čini veoma uplašenim da smo okruženi strancima. Sve naše porodice, svi naši klubovi, sve naše religije, sve naše nacije su samo prilike da sakrijemo činjenicu da smo stranci.
Zen je trud da vas učini sasvim svjesnim da ste stranci. To će vam dati oslobođenje od mase. To će vam dati smisao da budete svoji, daće vam duboku snagu svjesnosti da ste okruženi čudnim svijetom u kome su svi stranci. To ima mnogo dubljih posljedica. Ako možete shvatiti činjenicu da su svi stranci, sva vaša očekivanja će otpasti. Ko ste vi da nešto očekujete? Muž očekuje neke stvari od supruge. On zaboravlja činjenicu da je supruga stranac. Mi se samo srećemo na putu, malo razgovaramo, hodamo zajedno na putu, i zaboravljamo na činjenicu da smo i dalje stranci.
Mi ne poznajemo sebe, kako onda možemo poznavati druge? Ali na površini mi pokušavamo da stvorimo prisnost, mi pokušavamo da zaboravimo zastrašujuću ideju da smo sami. Supruga, djeca, Rotati klub... mi želimo da negdje budemo udruženi. Mi ne želimo da ostanemo sami pod nebom u dubokoj slobodi; i da plešemo pod suncem i po kiši. Ne, mi jednostavno želimo ugodnost sa svijetom; to nam daje osjećaj topline.
Nije Isus bez nekog razloga nazvao ljude ovcama a sebe pastirom – i niko mu nije prigovorio. To je čudno: Isus je razapet, ali niko nikada nije prigovorio na neko od njegovih učenja, i niko nikada nije raspravljao protiv njega. Izgleda da su u stvarnosti ljudi duboko u sebi prihvatili da nijesu ništa drugo do ovce, oni su trebali stado da ih okružuje, oni se nijesu smjeli uputiti sami u neku nepoznatu teritoriju. Niko nije ustao ispred Isusa i rekao mu: „Ti vrijeđaš čovječanstvo. Ti si nas ponizio time što si pastir a nas učinio ovcama.“
To što mu niko nije prigovorio čini jasnim da ljudi osjećaju da je on bio u pravu jer misle: „Mi trebamo masu.“
Basho kaže: „Jesenje veče – molim te, okreni se k meni“ – ti nijesi jedni stranac ovdje – „Ja sam, takođe, stranac.“ OSHO
Copyright © Osho International Foundation
www.osho-yu.me
*
17.09.2012. (10:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
ciao,
šaljem poziv za Intenziv direktnog iskustva,
na ovom linku:
http://www.newsmart.me/intenziv-direktnog-iskustva.html
i u attachu
„Uobičajeno, svako od nas živi život i komunicira sa drugima iz nekog posebnog stanja bića, iz neke uloge, iz samostvorenih ili naučenih predstava o sebi sa kojima smo se poistovijetili. I nismo svjesni toga. Da smo svjesni tih duboko ukorijenjenih predstava o sebi, to bi značilo da smo već dijelom raspoistovijećeni od njih i time bliži svom prirodnom, autentičnom stanju onoga tko i šta zaista jesmo. "Prosvjetljenje" ili "direktno iskustvo" znači neposredno doživjeti svoju istinsku prirodu, nevezano za razne uloge, stanja bića ili predstave o sebi koje uobičajeno imamo u životu. Ali, zašto bi uopće težili takvom iskustvu? Šta imamo od toga? Mi sami, i time naš život i odnosi sa drugima postaju autentičniji, iskreniji, ispunjeniji, i iz tog direktnog iskustva naše stvarne prirode proizlazi više opuštenosti i istinskog unutarnjeg zadovoljstva, čak i u situacijama kada život nije tako lijep i lak. Da li smo doživjeli svoju stvarnu prirodu ili ne, jeste ključni faktor u tome da li će naš život biti sretniji i ispunjeniji ili ne...“ (Emir Salihović )
17.09.2012. (15:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Poštovani,
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe "Pulp3&Roban" koje će se održati 18. rujna 2012. u 19 sati u galeriji Kortil (Stossmayerova 1, HKD na Sušaku).
Ova izložba je rezultat Kolegija oblikovanja nakita čiji je voditelj doc. Nenad Roban. U tom kontekstu je ta izložba prikaz određenog segmenta programa koji je u potpunosti posvećen temi koja je u svijetu umjetnosti poznata pod imenom wearable art ili art wear. Umjetnici koji se služe tom vrstom izražavanja koriste svoje tijelo i njegovu pokretnost kako bi izrazili svoje stavove o bilo kojoj društvenoj pojavi. Pritom koriste sve odgovarajuće materijale i oblike, te javni ili izložbeni prostor. Tehnike kojima se služe variraju od tradicionalnih slikarskih, instalacija, asamblaža, kolaža, fotografije, videa, itd. Izložba je nastavak izložbene djelatnosti studentica i studenata kojima je metoda ekološkog pristupa, povezana sa klimatskim promjenama, oblikovanju nakita pomogla da prošire svijest o načinu djelovanja unutar društvene zajednice putem medija nakita. Način na koji to izvode je potpuna sloboda u izboru materijala i oblika, te se time nastavljaju na izložbu PULP2 koja je održana 2011 godine u galeriji ULUPUH u Zagrebu. Manji segment izložbe su radovi Nenada Robana, kojima se želi predstaviti riječkoj publici.
Na izložbi će biti prikazani radovi slijedećih studenata/ica:
3.godina
Nisa Hrvatin, Tomislav Mirković, Petra Oković, Majda Petrović, Ivan Radeka, Ana Sabolić, Dorotea Smrkinić, Ivana Šepac, Daria Valenčić
4.godina
Nikolina Car, Kristina Dilber, Filip Eškinja, Ana Goričanec, Sabina Gužvinec, Andreja Jandrečić, Martina Kalčić, Natalija Ložnjak, Ada Osmanagić, Jana Plovanić, Izabela Raunik, Ivana Ribar, Snježana, Rumora, Tonko Vukonić, Ines Šarić, Sanita Zorić
5.godina
Mirela Duktaj, Ana Aleksandra Buković, Ana Hrćan, Ines Križaj, Mirna Oštarić Kerr, Barbara Lukanić, Romina Mejak, Anna Rupenović, Sunčana Simichen, Goranka Tomić, Jelena Zec, Breza Žižović.
Na otvorenju izložbe će radovi biti predstavljeni na tijelima autorica ili njihovih modela koji će se slobodno kretati kroz prostor galerije Kortil te izlaziti izvan galerije. U jednom dijelu galerije će biti izveden performans autorice Ane Aleksandre Buković s izvođačima iz udruge Prostor plus, dok će u zatvorenom prostoru galerije biti dvije video projekcije.
Izložba je sufinancirana sredstvima grada Rijeke i Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske uz podršku Odjela gradske uprave za kulturu grada Rijeke.
Nadamo se da ćete svojim prisustvom podržati rad mladih umjetnika i umjetnica koji su svojim trudom zaslužili sudjelovati na ovoj izložbi.
Izložba će biti otvorena do 5. listopada 2012.
Galerija Kortil otvorena je svakim radnim danom u jutarnjem terminu 10 - 13 h i popodnevnom terminu 17 - 20h, a subotom u jutarnjem terminu 10 - 13 h.
Srdačan pozdrav,
_________________________________________________
Pripravnice - Galerija Kortil
Hrvatski kulturni dom na Sušaku
Strossmayerova 1, 51 000 Rijeka
Tel: +385 (0)51 377 065
E-mail: galerijaKortil@rijeka.hr
17.09.2012. (15:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Povodom smrti uvazenog kolege dr.Rajka Gliba, uzoj rodbini duboka i iskrena sucut.
Marija Pogorilic
Dana 18. rujna 2012. 22:58 Valerio orlić je napisao/la:
POŠTOVANI ČLANOVI, HKD-a
Obavještavamo vas da nas je jučer napustio naš član, kolega dr. Rajko Glibo
užoj rodbini u ime HKD-a izrazujem sućut
Valerio Orlić
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=85242
UMRO JE RAJKO GLIBO
(Donja Vast kraj Prozora, 24. listopada 1940.- Bili Brig, Zadar 17. 9. 2012.)
Početi za pjesnika: ...“ Umro je ... u riječi se ne riječi, ne stoji... pjesnici ne umiru, oni samo potpuno potpuni, prelaze u riječi svojih pjesama, i sa njima nastave dalje, žive živote čitanih riječi u očima, umu, dušama, srcu, čitatelja, spomenici su što se izdižu u našim sjećanjima. Kako koju ljudsku ljudovanjem... čovjek o čovjeku... izdigne se izgordi, ono pjesnik, za pjev besmrtni, muza neugasivih, zov dalekih truba poeta... onaj koji je bistvovao bio tu, rani Rajko, obilježio je i dio moga stvaralačkoga puta, onda je bolest za njim mrsila konce pletiva, umjetničkoga i životnoga, razbolila ih, teških zapetljanih, neraspetljivih nepojmljivih, teško oprostivih, ali oprostiti se mora da bi se pošlo dalje, i oprost tražim i od drugih koje je dotakao taj zamrs pletiva, zamrsio... sječam se i pamtim Rajka iz onih zdravih i ljudskijih dana, pratim ga po upjesmima onog najljepšeg iz nutrine duše, slikovanih lirskokaza, topline doma kuća od riječi, one istinske Rajkove duše, uramljene u Rami s Bogom i Bosnom na svojoj strani.
Glibina ljudska i književna putanja
Glibo, Rajko, pripovjedač, pjesnik, dramski pisac, pisac udžbenika i esejist...
Donja Vast kraj Prozora, 24. listopada 1940.). Osnovnu školu završio je u Uzdolu i Prozoru, Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju pohađao je u Zadru (1956.-1959.), Višu pedagošku školu završio je u Mostaru (1968.), diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1972.), Magistrirao iz povijesti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1986.), gdje je doktorirao temom Strukturne osobitosti narodne književnosti i književno stvaralaštvo Ive Andrića (1990.), redovni profesor na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, istraživač na polju filologijeKao znanstvenik objavio je knjigu Lutkarstvo i scenska kultura, to je prvi udžbenik za taj kolegij na fakultetima u BiH i Republici Hrvatskoj, zatim knjigu Medijska kultura (priručnik) i studiju Domoljublje i odpadnijštvo Ive Andrića. Sudjelovao je s priopćenjima na pet kongresa SUFKJ i sedam međunarodnih znanstvenih skupova. Objavio je pet knjiga pripovijedaka, šest knjiga poezije i pet drama. Član je Hrvatskoga filozofskog društva, Hrvatskog književnog društva, HKD Napredak i matičar je Matice hrvatske u Zagrebu. Pjesme, pripovijetke, monodrame i radio-drame objavljuje u periodici i časopisima širom Hrvatske i BiH. Dobitnik je deset književnih nagrada za priču, tri za poeziju i jednu za monodramu i 2008. Šimićeva nagrad za zbirku Očitovanja i ukupno književno djelo. I druge nagrade
DJELA (beletristika): Ramkinje, Sarajevo 1988; Promicanje (pjesme), Sarajevo 1989;
Biogradski lirskokazi (pjesme), Zagreb 1995; Suputnice i supatnice,(pjesme), Zagreb 1995; Ramske legende,Zagreb 1997; Učiteljsko iverje (novele), Zagreb 1997; Slutnje s Rakitja (pjesme), Zagreb 1997; Dozivke(pjesme) ,Vinkovci 2000; Sneni proplamsaji (pjesme), Zagreb 2003; Prozorke (pripovjetke), Prozor-Rama 2004; Zrnca ramskog Sunca (duhovna monografija), Prozor-Rama 2004;Hrvatska književnost BiH u XX. Stoljeća, urednik-autor uvoda, napomena, predgovora, pogovora, Sarajevo 2006. Rajun Kikonjin, roman 2012, Uzdol zove, monografija, 2012, itd...
Pjesnik i književni teoretičar, Rajko Glibo načini svoj književni stećak.
napisao: Nikola Šimić Tonin
19.09.2012. (08:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...