Komentari

budan.blog.hr

Dodaj komentar (10)

Marketing


  • borivoj

    "KAKO SVOJOM LJUBAVLJU BUDETE OBUHVACALI SVE VISE BICA, TAKO CETE IH SVE VISE PREPOZNAVATI KAO JEDNO".
    Sathya Sai Baba



    Dragi prijatelji,
    Kad procitate pjesmu iz "Bijele kule" uzetu za danasnje tihovanje, shvaticete razloge nastanka, mislim Volterove sentence, ili misli nekog drugog zapadnog filozofa o ideji DA NE POSTOJI BOG, TREBALO BI GA IZMISLITI:



    7. ZAR NE CUJES

    Zar ne cujes da sam kriknula grcem, da mi dah bjezi kao nastrijeljena zvjerka niz ovo tijelo, u kojemu te cekam?
    Zar ne cutis da sam zadrhtala u tijelu, kao plamen kad ga lisis staklenoga tuljca u vjetru noci?
    Zar zelis da se tako sama i zadrhtana sretnem sa svojom sumnjom?
    Bez Tebe bespomocno zaboravljam nauk o nasoj jednosti.

    "Bijela kula", knjiga 13. Zapisala Vesna Krmpotic


    Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
    oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.


    Puno pozdrava iz Sombora od Josipa

    avatar

    06.08.2012. (10:30)    -   -   -   -  

  • borivoj

    „KRENEMO LI PRAVIM SMJEROM,
    SVE STO NAM JE CINITI JEST KORACATI DALJE”.
    Stara budisticka izreka


    Dragi prijatelji,
    Shvatiti bit Jednote, znaci osvjestiti blizinu bliznjeg, uodlomcavanje pojmiti kao avanturu osamljivanja da bi obzor cijeline bio jasniji. Za danasnje tihovanje „Bijela kula” nam nudi jos neapsolviran koan:


    83. MOJ KRUH JE VAZDA CIO

    Moj kruh je vazda cio,
    i svaki mu dio,
    cio je.

    Moj kruh ste vi,
    svi,
    i kad ste djelomicni.

    „Bijela kula”, knjiga 81. Zapisala Vesna Krmpotic


    Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
    oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.


    Puno pozdrava iz Sombora od Josipa

    avatar

    06.08.2012. (10:31)    -   -   -   -  

  • borivoj

    http://www.youtube.com/watch?v=Ycd16Wdnx7A

    uzivajte,
    pz! :)

    avatar

    06.08.2012. (10:33)    -   -   -   -  

  • borivoj

    "PRIRODNI JE OPCI ZAKON DA SVAKI COVJEK TREBA STOVATI BLIZNJEGA I POSTUPATI S NJIM, KAO S PRIRODNO SEBI JEDNAKIM, ODNOSNO, KAO S NEKIM TKO JE COVJEK POPUT NJEGA". J. Wise




    Dragi prijatelji,
    Osnovni zakon po kojem ljubav funkcionira je SVE STO RADIS SEBI RADIS. To vazi od Boga koji je Ljubav pa do svakog bica u cijem srcu ima mjesta za ljubav. U jednoj pjesmi iz "Bijele kule" koja u sebi nosi i glazbu to je potvrdjeno. Ta pjesma je uzeta za nase danasnje tihovanje:



    20. SEBI SAM SIJAO

    Sebi sam sijao svilenu vatru,
    Sebi sam znjeo,
    Sebi mijesio kruh, i jeo.

    Sebi sam sadio svileni plamen,
    Sebi sam brao,
    Sebi sukao pramen po pramen,
    Sebi sam preo.

    Uvijek sam Sebi...
    a ti si mislila da je tebi.

    "Bijela kula", knjiga 73. Zapisala Vesna Krmpotic

    Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
    oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.


    Puno pozdrava iz Sombora od Josipa

    avatar

    06.08.2012. (10:35)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Sai Ram Svima!

    Kategorija tema. TIŠINA UMA
    Iskustva i primjena ljudskih vrijednosti, u svrhu duhovnog buđenja

    Zanimljiv i inspirativan razgovor Ekarta i poznatog dresera pasa po imenu Cezar Milan.
    Teme koje se pokreću su prisutnost, ne-reagiranje, sadašnji trenutak, veza sa Prirodom i uloga životinja u našim životima.

    http://www.youtube.com/watch?v=hj85GX0kGmQ&feature=em-uploademail

    avatar

    06.08.2012. (10:40)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Kako uzgojiti eko papriku
    Paprika je u našim krajevima vrlo zastupljena biljka.
    Ima plodove raznih oblika i boja.

    Možemo je naći veličine malih bobica pa sve do velikih plodova oblika rajčice i roga.

    Plodovi mogu biti tamnozeleni, svijetlozeleni, žuti, narančasti i crveni. Mogu imati slatki, poluljuti i ljuti okus.

    Ovu korisnu i hranjivu namirnicu u 15. stoljeću u Europu su donijeli Španjolci.

    Kasnije se preko Afrike proširila u Tursku, a odatle u Mađarsku.

    Danas se u svijetu uzgaja oko 50 sorti paprika.

    Paprika - riznica vitamina

    Paprika je vrlo hranjiva namirnica.

    Sadrži četiri puta više vitamina C od naranče. Njegova količina ovisi o sorti paprike, podneblju u kojem je uzgojena i nekim drugim čimbenicima.

    Crvena paprika poznata je po sadržaju vitamina C i beta-karotena, a dobar je izvor i vitamina B6 te vitamina A.

    Osim navedenih, u paprici se u manjim količinama nalaze i ostali vitamini. Od minerala najviše ima kalija.

    Smrzavanjem paprike dolazi do gubitka kalija, cinka, vitamina C, riboflavina, vitamina B6 i vitamina E.

    Kod kiseljenja paprika gubi manji dio vitamina, ali ih još uvijek ostaje dovoljno za podmirenje potreba organizma.

    Energetska vrijednost svježe crvene paprike iznosi samo 20 kcal na 100 g.

    100 g svježe crvene paprike sadrži 92 posto vode, 6 g ugljikohidrata, 0,99 g bjelančevina, 0,3 g masti i 1,2 g dijetetskih vlakana.

    Sadnja paprike

    Papriku počnite saditi na otvorenom kada srednje dnevne temperature zraka dosegnu 15°C, te prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

    Najbolja temperatura za rast i razvoj paprike je oko 25 C.

    Ako temperatura dostigne vrijednost veću od 35 C paprika prestaje rasti. Ako se temperatura spusti ispod 0 C, biljka ugiba.

    Pri nižim temperaturama korijen ne raste te je ukorjenjivanje otežano, a samim time i onemogućen normalan rast i razvoj.

    Biljke nakon sadnje u nepovoljnim uvjetima teško se i sporo oporavljaju.

    Paprike možete saditi na ravnu površinu ili u gredice. Način i sklop sadnje ovise o vrsti paprike koju sadite te razdoblju berbe.

    Biljke koje se beru kroz kraće vrijeme, sade se u gušćem sklopu, dok one koje se beru kroz duže vrijeme, sade se u manjem broju biljaka po jedinici površine.

    Prilikom sadnje tlo dobro natopite vodom.

    Priprema tla za sadnju

    Rastu i razvoju paprike pogoduje zemljište bogato hranjivim tvarima.

    Najbolja su duboka humusna i topla tla, te tla na kojima se ne zadržavaju oborinske vode.

    U jesen, dubokim kopanjem na dubinu 30 -35 cm, počinje priprema tla za sadnju paprike. U proljeće, prije sadnje, tlo se usitnjava i poravnava.

    Sadnja na otvorenom počinje kada je tlo dovoljno toplo te kada prestane opasnost od kasnih mrazeva.

    U polju se paprika rasađuje u redove. Razmak između redova bi trebao biti oko 70 cm, dok je razmak između biljaka - 30 cm.

    Gnojidba zemljišta prije sadnje ili rasađivanja će doprinijeti većem prinosu. Paprika iznosi iz tla veliku količinu fosfora, kalija i dušika, te je potrebna pojačana gnojidba tla prije sadnje.

    U uzgoju na otvorenom, prihranite papriku 2-3 puta. Prvi put 10 dana nakon presađivanja, drugi put prije stvaranja prvih plodova, te zadnji put mjesec dana nakon drugog prihranjivanja.

    Najbolji predusjevi paprike su kulture iz porodice mahunarki (grah, grašak i dr.).

    Nakon paprike preporučuje se uzgoj korjenastih kultura i kupušnjača.

    Izmjenjujte kulture tijekom određenog perioda kako se ne bi smanjio urod paprike. Monokultura kod uzgoja paprike nije preporučljiva.

    Kao predusjev nije preporučljivo saditi rajčicu i krumpir, zbog mogućnosti prenošenja bolesti.

    Bolesti paprike

    Od gljivičnih bolesti paprike najčešća je pepelnica. Na naličju listova razvija se rijetka prljavo bjeličasta prevlaka, listovi počinju žutjeti, uvijati se, venuti i otpadati.

    Zbog gubitka lisne mase, sve je slabija cvatnja, a prinos nikakav.

    Do zaraze dolazi ljeti kada temperatura naraste iznad 32°C. Preporučuje se preventivno prskanje nasada prirodnim sredstvima protiv zaraze kada se temperatura popne iznad 32°C.

    Osim pepelnice, tijekom vegetacije, papriku napada još nekoliko gljivičnih bolesti poput gangrene korjenova vrata.

    Do zaraze može doći još u rasadu, na presađenim biljkama i kasnije u vegetaciji. Na presađenim biljkama vrat korijena posmeđi nakon čega se pojavi nekroza i vlažna trulež kore, a zaražene biljke polegnu kao pokošene, uvenu i uginu.

    Štete se javljaju nakon zalijevanja, kada se zaraza počne širiti tlom. Na takav način možete zaraziti vrlo velik broj biljaka. Štete su tada najveće.

    Plodovi koji leže na tlu mogu se direktno zaraziti, međutim do zaraze može doći i kroz peteljku. Na mjestima gdje se zaraza pojavila za vlažnog vremena oblikuje se vodenasta pjega s bjeličastom prevlakom, koja se proširi po cijelom plodu. Za suhog vremena zaraženi plodovi se smežuraju, a pokožica poprimi izgled i boju pergamenta.

    U drugoj polovini srpnja ili početkom kolovoza, u doba najvećih vrućina, često dolazi do naglog venuća razvijenih biljaka paprike. Riječ je o gljivičnoj bol

    avatar

    06.08.2012. (10:41)    -   -   -   -  

  • borivoj

    U drugoj polovini srpnja ili početkom kolovoza, u doba najvećih vrućina, često dolazi do naglog venuća razvijenih biljaka paprike. Riječ je o gljivičnoj bolesti poznatoj pod imenom venuće.

    Do venuća biljaka paprike dolazi tijekom noći, nakon obilnog zalijevanja.

    Zaraza se pojavi naglo – manji ili veći broj zdravih i čvrstih biljaka već sljedeće jutro uvene. Na tim se biljkama poslije listovi posuše, a na njima ostaju visjeti plodovi koji pocrvene.

    Poprečnim prerezom takve biljke na vratu korijena lijepo je vidljiv smeđe crni prsten neposredno ispod kore stabljike, znak začepljenja provodnih snopova.

    Vrlo često uvene samo jedna strana biljke, koja se tada slabije razvija i daje kržljave plodove.

    Razvoju gljivica pogoduje visoka vlaga tla, uz visoku temperaturu zraka i tla.

    No, najopasnija bolest paprike je bakterijska krastavost plodova.

    Javlja se potkraj srpnja nakon kiše. Za razvoj bakterije potrebna je visoka relativna vlaga zraka u rasponu od 24 do 30 °C.

    Simptomi se javljaju na licu listova kao male tamnozelene vlažne pjege nepravilnog oblika, koje se s vremenom povećavaju i postaju uglate, obrubljene žućkastim rubom.

    Međusobno se spajaju zahvaćajući sve veću površinu lista.

    Infekcija se širi od donjih listova prema gore. Jače zaraženi donji listovi žute i otpadaju.

    Na plodovima nastaju nekrotične pjege smeđe boje, oko kojih tkivo ploda puca.

    Dolazi do deformacije ploda, a na mjestu pukotina stvaraju se plutasti ožiljci. Sjeme na mjestu zaraze ploda pocrni.

    Prevencija i liječenje bolesti paprike

    Zaštita paprike se prvenstveno sastoji u preventivi poput plodoreda u trajanju od 3 do 4 godine, redovitog uklanjanja zaraženih biljaka i njihovog spaljivanja.

    Hranite papriku organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom. Tako biljke postaju otpornije na bolesti i daju zdrave plodove.

    Ne zaboravite posaditi vašu papriku zajedno s kompatibilnim biljkama. Paprici odgovara prisutnost rajčice, ali ona ne voli blizinu graha, kupusa i kelja.

    Redovno špricajte papriku prirodnim sredstvima za suzbijanje nametnika - pripravcima od koprive, preslice, crnog i bijelog luka (više o tome kako pripremiti takva sredstva pročitajte ovdje).

    Zaražene biljke uklonite i spalite, nemojte ih odlagati u kompostište.

    Uzimanje sjemena paprike

    Sjeme paprike je bubrežastog oblika, glatke površine i blijedožućkaste boje.

    Dužina sjemena je 3 – 4 mm, širina 2 – 3 mm, a debljina 1 mm. U jednom gramu ima 150 – 200 sjemenki.

    Sjeme uz povoljne uvjete čuvanja može zadržati klijavost i do 5 godina.

    Za dobivanje sjemena koristite zrele plodove crvene, narančaste ili tamnožute boje.

    Za sjeme ostavite potpuno razvijene plodove karakterističnog oblika i veličine za uzgajanu sortu, sa zdravih biljaka.

    Sjeme ćete najlakše izdvojiti iz svježih plodova. Mesnati dio ploda nakon vađenja sjemena iskoristite za jelo.

    Izvađeno sjeme prosušite u tankom sloju. Rasprostrite ga na lako upijajući papir ili pamučnu tkaninu te odložite na suho, prozračno i sjenovito mjesto.

    Dobro prosušeno i očišćeno sjeme najbolje je spremiti u označene papirnate vrećice i čuvati na suhom, prohladnom i tamnom mjestu.

    Berba i čuvanje

    Prve plodove paprike možete ubrati već 50 dana nakon njenog rasađivanja. Za vrijeme branja plodova vodite računa da ne oštetite biljku.

    Razdoblje branja paprike ovisi i o samom vremenu sadnje paprike i vremenskim uvjetima koji su nastupili nakon sadnje.

    Papriku berite tijekom sunčanog dana, nakon rose. Nikad je ne berite neposredno nakon kiše, jer vlažni plodovi brzo pljesnive i trunu.

    Papriku je najbolje brati škarama.

    Ubranu papriku nikad ne držite duže od sat vremena na suncu.

    Svježe paprike možete čuvati u hladnjaku do 5 dana. Možete ih zamrznuti, kiseliti ili konzervirati u ulju.

    Papriku možete i osušiti. Izrežite papriku na rezance ili kolutiće, očistite od sjemena pa stavite u kipuću vodu na 10 minuta.

    Ocijedite i stavite na sušenje. Trebat će vam nešto više topline nego kod ostalog povrća. Kada je paprika dovoljno suha, sameljite je da je usitnite.

    Ljekovitost paprike

    Osim što je hranjiva namirnica, paprika ima i određena ljekovita svojstva koja se ne smiju zanemariti.
    Paprika je korisna kod ateroskleroze jer njezin sastojak citrin utječe na propustljivost kapilara i čini ih elastičnima.

    Potiče lučenje probavnih sokova te tako otvara apetit i poboljšava probavu.

    Paprika sadrži oko 20 spojeva iz grupe karotenoida, koji su prirodni antioksidansi i imaju važnu ulogu u zaštiti zdravlja jer štite od utjecaja slobodnih radikala.

    No, najvažniji je alkaloid kapsaicin koji je veoma ljutog okusa. Najviše ga ima u ljutim paprikama, unutarnjem dijelu ploda, oko sjemenki.

    Kapsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta.
    Prema istraživanima, kapsaicin...
    djeluje antiupalno
    sprečava bol
    poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava
    sprečava mnoge vrste raka
    poboljšava probavu
    pomaže mršavljenju
    štiti od želučanih bolesti
    pomaž

    avatar

    06.08.2012. (10:42)    -   -   -   -  

  • borivoj

    pomaže kod dijabetesa tipa 2

    Zaista isplati se pokušati s eko uzgojem ove čudesne namirnice!

    avatar

    06.08.2012. (10:43)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Istine i laži o koloidnom srebru
    Jeste li već čuli za koloidno srebro?

    Za njega mnogi alternativni liječnici tvrde da je moćan prirodan antibiotik neškodljiv za zdravlje.

    Međutim farmaceutska medicina ga je odbacila još prije 50-ak godina jer nije dovoljno učinkovito, čak i opasno za zdravlje.

    Gdje je tu istina, a gdje laž?

    Čudesna antiseptička i antibiotska svojstva srebra poznata su još od davnina.

    U vrijeme dok je svijetom harala kuga, opaženo je da su ljudi, koji su vodu za piće čuvali u srebrnim posudama, bili neusporedivo manje izloženi riziku obolijevanja od te pošasti.

    Nadalje, ustanovljeno je da srebrno posuđe i srebrni pribor za jelo, kao česti ures stolova plemenitaša, predstavljaju i odličnu obranu od, u ono doba, čestih infekcija probavnog trakta.

    Povijest prepuna ratova i sukoba donosi nam brojna svjedočanstva vojnika koja govore u prilog činjenici da rane znatno brže i bolje zacjeljuju ako se tretiraju takozvanom 'srebrnom vodom'.

    U nedostatku drugih sredstava, američki doseljenici imali su običaj vodu za piće sterilizirati tako da u nju ubace srebrni dolar.

    S obzirom na sve navedeno, nije teško zaključiti kako je, zapravo, nastao popularan mit da srebrni metak ubija vampire.

    Tijekom protekla vremena, brojni korisnici uvjerili su se u učinkovitost koloidnog srebra u borbi protiv parazita, bakterija, virusa i gljivica.

    Prvo koloidno srebro proizvedeno je 1924., i u to vrijeme naveliko se koristilo kao moćno sredstvo u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija.

    Kasnije je u istraživanjima potvrđeno da je srebro najjači poznati antiseptik koji ujedno posjeduje i svojstva antibiotika.

    Brojnim ispitivanjima dokazano je da svi patogeni organizmi, uključujući i one otporne na antibiotike, u prisutnosti koloidnog srebra ne mogu preživjeti duže od šest minuta.

    Ipak, farmaceutska industrija srebro je postupno zamijenilo antibioticima, a od 1999., zahvaljujući FDA, njegova uporaba u SAD-u potpuno je zabranjena, pod izlikom da može izazvati argiriju, odnosno, plavo-sivi ten kao posljedicu vezivanja srebra na pigment.

    Riječ je o kozmetičkom efektu koji nema nikakav štetan učinak po zdravlje. Usto, svi zabilježeni slučajevi argirije nastali su isključivo kao posljedica uzimanja otopina koje nisu pravilno pripremljene, i u skladu s tim, nisu koloidno srebro.

    Prava istina je, da bismo opazili prve simptome argirije, trebali bi unijeti u organizam 3,8-6 grama srebra. Budući da u 1 litri koloidnog srebra ima oko 5 mg srebra, trebalo bi popiti najmanje 600 litara te otopine da bi se dobio sivi ten.

    Drugim riječima, uz pravilnu uporabu kvalitetnog koloidnog srebra, nemoguće je dobiti argiriju, niti je takav slučaj ikada zabilježen.

    Istraživanja koloidnog srebra

    Kroz niz istraživanja od strane uglednih stručnjaka, ustanovljeno je da koloidno srebro može potaknuti prirodnu sposobnost organizma na samoiscjeljenje, što u konačnici dovodi do uspostave ravnoteže na svim razinama.

    Prije svega koloidno srebro uništava glavne uzročnike većine oboljenja - parazite, bakterije, viruse i gljivice.

    Nakon toga, imunitet će automatski ojačati, a snažan imunitet najbolja je obrana protiv svih bolesti, pa je glavni cilj - vraćanje organizma u prirodu ravnotežu – time u potpunosti postignut.

    U koloidnom obliku, srebro je potpuno netoksično, ne oštećuje organe ni enzime u tkivima, te nema štetno djelovanje na korisne bakterije. Osim što se pokazalo učinkovitim u liječenju mnogih bolesti, može služiti kao preventivno sredstvo.

    Znanstvenim istraživanjima provedenim diljem svijeta nepobitno je ustanovljeno da nedostatak srebra u organizmu može onemogućiti pravilno funkcioniranje imunološkog sustava.

    Usto, liječnici poput dr. Alvareza s odjela za dermatologiju sveučilišta u Miamiju, te dr. Chua i dr. McManusa s vojno istraživačkog centra Fort Sam Houston, dokazali su da srebro potiče oporavak tkiva i zacjeljivanje rana i da posjeduje odlična regenerativna svojstva prilikom liječenja opekotina.

    Robert O. Becker, ortopedski kirurg i sveučilišni profesor, u 30 godina istraživanja mogućnosti regeneracije kostiju i tkiva, ustanovio je da manjak srebra u organizmu znatno usporava regeneraciju kostiju.

    Njegova zapažanja također su potvrdila da srebro uništava patogene mikroorganizme, obnavlja tkivo i trostruko skraćuje vrijeme zarastanje rana.

    Između ostalog, ustanovljeno je da srebrni ioni potiču proizvodnju bijelih krvnih stanica, koje tijelu pomažu uništiti stanice raka.

    Nažalost ova istraživanja su još uvijek skrivena od javnosti, i većina ljudi ne zna za ovaj jeftini i neškodljivi prirodni lijek.

    Ljekovita moć koloidnog srebra

    Ionsko-koloidno srebro može pomoći u liječenju mnogih bolesti...

    respiratornih infekcija
    problema sa sinusima
    kožnih oboljenja
    visokog tlaka
    srčanih oboljenja
    upala zubnog mesa i afti
    upala oka i ječmenca
    slabe probave
    želučanih i crijevnih oboljenja
    hemeroida
    alergije i astme
    migrene

    Koloidno srebro omekšat će otvrdnulu kožu stopala, ukloniti gljivice, pomoći kod žuljeva i

    avatar

    06.08.2012. (10:58)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Koloidno srebro omekšat će otvrdnulu kožu stopala, ukloniti gljivice, pomoći kod žuljeva i natisaka, očistiti i poljepšati ten, oporaviti vlasište i kvalitetu kose.

    Njime možemo suzbiti prekomjerno znojenje nogu ili ga rabiti kao dezodorans.

    Također ga možemo koristiti kao sredstvo za smirivanje svrbeža nakon ujeda insekta ili poslije brijanja i depilacije.

    Raspršimo li ga po voću i povrću, u roku od 6 minuta uništit će sve otrove kojima su prskani.

    Porežemo li se, trenutno će zaustaviti krvarenje, a ako se opečemo, bol će trenutačno nestati a na opečenom mjestu neće izbiti plikovi.

    Općenito, svakodnevno konzumiranje ionsko-koloidnog srebra sprječava pad imuniteta, čisti organizam od gljivica i svih toksičnih tvari, te u startu suzbija bakterijske i virusne infekcije.

    Doziranje i primjena

    Koloidno srebro može se uzimati oralno, kapati u nos, uši i oči, te uz pomoć raspršivača nanositi na kožu.

    Za preventivu dovoljno je dnevno popiti 40-50 ml koloidnog srebra, raspoređenih u dvije doze.

    Za liječenje kroničnih bolesti, duže vremena uzima se 50 - 80 ml koloidnog srebra dnevno, raspoređenih u 3-4 doze.

    U tretmanu akutnih stanja (poput upala, viroza i slično) uzima se do 120 ml dnevno svaka 2-3 sata, u trajanju do pet dana, no konačna terapija ovisi o vrsti oboljenja.

    Više informacija o koloidnom i ionskom srebru možete pronaći ovdje.

    avatar

    06.08.2012. (10:59)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...