A DA SE KORISTIMO LJUDIMA, UMJESTO DA SE KORISTIMO STVARIMA, A DA VOLIMO LJUDE". Rekao je netko tko je mudar.
Dragi prijatelji,
Mudrac iz sentence nas upozorava na precestu zamijenu teza koja nam stvara probleme u zivotu; jednako tako, poruka pjesme iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje, nam nudi novi diskurs za razlucivanje sna i Jedine jave, jer ostanemo li pri dosadasnjoj zabludi, kad tad, sukobit cemo se sa problemom vezanosti za tu svoju zabludu od koje smo stvorili dogmu pa ce nam rastanak od nje biti bolan:
23. ZIVIS USRED SNA
Zivis usred sna, koji se zove grad, ljudi, zemlja.
Usred sna, koji se zove obitelj, prijatelji.
Sna, koji se zove rijec i poezija.
Samo Ja nisam san, i pomocu Mene zivis.
"Bijela kula", knjiga 86. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
18.06.2012. (08:52)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Pozivaju se svi da dođu na završnicu malonogometnog turnira Kup riječkog orla - Coppa dell’ aquila fiumana na Srdočima podrže našu ekipu i ostanu na druženju iza proglašenja pobjednika u caffe baru 'Kod igrališta'. Pehare bi najuspješnijima trebali uručiti predsjednik DŠ, dopredsjednik SDR ZM i član predsjedništva Lucio Slama.
Izvještaj:
Na malonogometnom igralištu na Srdočima danas je na rasporedu finalni dan 3. Kupa riječkog orla – Coppa dell’ aquila fiumana. Nakon jučerašnjeg razigravanja po skupninama u četvrtfinalu će igrati: Bistro Vlačina – Veleučilište u Rijeci i prijatelji (15h), MNK Kastav – Rastočine (1545h), Krnjevo – Slobodna Država Rijeka (1630h), Mate i prijatelji – Reful (1715h). Nakon prvog dana najbolji dojam ostavila je ekipa Mate i prijatelji za koju igraju bivši prvotimci Rijeke Natko Rački i Matko Đarmati. Polufinalne utakmice su na rasporedu u 18 i 18:45 sati, a finale počinje u 20:15 nakon čega će biti organizirano proglašenje pobjednika. Iz udruge Slobodna Država Rijeka pozivaju građane da poprate završnicu turnira i ostanu na druženju u caffe baru ‘Kod igrališta’ gdje je organizirano i praćenje prijenosa s EURA 2012.
Rezultati:
bistro vlačina – rastočine 3:2 mnk ivan- mnk kastav kadeti 2:2 bistro vlačina – igor i čagljevi 2:2 mnk ivan – vel u ri i prijatelji 0:6 rastočine- igor i čagljevi 7:0 mnk kastav kadeti- vel u ri i prijatelji 2:1 reful- krnjevo 0:0 mate i prijatelji- citka 5:3 reful- kozala 5:0 mate i prijatelji- sdr 6;1 krnjevo-kozala 6:0 citka-sdr 1:3
Ekipa Veleučilište u Rijeci & prijatelji pobjednik je Kupa riječkog orla - Coppa dell’ aquila fiumana. U finalu su bili bolji od ekipe Mate & prijatelji rezultatom 3:1. U utakmici za treće mjesto Krnjevo je bilo bolje od Kastva rezultatom 1:0. U polufinalnim utakmicama Veleučilište u Rijeci je pobijedilo Krnjevo rezultatom 2:1, a Mate & prijatelji ekipu Kastva tek nakon penala budući da je nakon regularnog dijela završilo 3:3. Najbolji strijelac turnira je Natko Rački (Mate & prijatelji), a najbolji golman Mauro Širola (Krnjevo).
Turnir je povodom Dana Svetog Vida odigran u subotu i nedjelju na malonogometnom igralištu u Srdočima u organizaciji udruge Slobodna Država Rijeka.
Rezultati razigravanja po skupinama SUBOTA 16.6:
bistro vlačina – rastočine 3:2 mnk ivan- mnk kastav kadeti 2:2 bistro vlačina – igor i čagljevi 2:2 mnk ivan – vel u ri i prijatelji 0:6 rastočine- igor i čagljevi 7:0 mnk kastav kadeti- vel u ri i prijatelji 2:1 reful- krnjevo 0:0 mate i prijatelji- citka 5:3 reful- kozala 5:0 mate i prijatelji- sdr 6;1 krnjevo-kozala 6:0 citka-sdr 1:3
Kako uzgojiti eko rajčice u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu
eko rajčiceZamislite da sjedite u sjenici, vani prži sunce, a vi se osvježavate velikom, sočnom, slasnom rajčicom iz vašeg organskog vrta!
Kako ćete uzgojiti takve rajčice?
Jednostavno! Malo ljubavi i pažnje, začinjene plodnim tlom rezultirat će slasnim, velikim rajčicama.
Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike.
Najprije je služila kao začin, a koristili su je i travari kao lijek.
Tek unazad 200 godina rajčica je pronašla svoje mjesto u kuhinji.
Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće.
Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).
Razlikuju se i po izgledu lista, cvjetovima te načinu rasporeda plodova.
Ako uzgajate više vrsta rajčica, primijetit ćete i da nisu sve istog okusa – neke su slađe, neke slanije, neke sočnije, neke vodenaste.
Rajčica - hrana i lijek
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Kako uzgojiti rajčice u loncu na balkonu
Mnogi od vas će reći: "Ja nemam vrt, pa ne mogu uzgajati rajčice."
Ne očajavajte! Da biste bili ponosni vlasnici rajčica ne morate imati vrt.
Dobra vijest je da rajčice uspijevaju i na balkonu! Jedini uvjet je da vaš balkon ima puno sunca i možete ubirati plodove rajčica cijelo ljeto!
Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu.
Naprimjer, sorta imena Minibel namijenjena je za sadnju na malom prostoru – poput balkona. Ta vrsta izraste do oko 30 cm visine. Plodovi su joj sitni i ukusni.
Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici.
Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir.
Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu.
Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica.
Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite je uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu.
Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.
Rajčicu je potrebno povremeno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite jednom mjesečno.
Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje.
Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem veljače i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.
Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima.
Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.
Kako uzgojiti eko rajčice u vrtu
Rajčica je samooplodna biljka, koja voli sunce i vlagu.
Uzgaja se od sjemena ili od presadnica (flanaca) proizvedenih u zagrijavanom, zaštićenom prostoru. Dobra presadnica visoka je oko 25 cm, a pri dnu debela je oko 1 cm.
Pri kupnji sadnica rajčice za vrt, potražite zdrave zelene biljke s debelim stabljikama bez ploda i po mogućnosti bez cvijeta.
Rajčica se u vrtu možete saditi u gredice kada prestane opasnost od mraza. Obično je to druga polovina tr
18.06.2012. (09:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Najčešća bolest od koje stradava rajčica u našim krajevima je plamenjača.
Plamenjača je gljivična bolest. Ona se širi kada ima previše vlage, pa da biljka obolijeva uglavnom nakon kiše. Plamenjača uglavnom pogađa rajčicu i krumpir.
Osim plamenjače, rajčicu može napasti i pauk. To se često događa za vrijeme jakih suša. Na licu listova pojave se bjelkaste manje ili veće pjege, a na njihovu naličju vidljiva je fina sivkastobijela pređa u kojoj se nalaze pauci, njihove ličinke i jajašca.
Listovi na početku izgledaju mramorno, a kasnije postaju bjeličasti i posuše se. S osušenih listova, pauk se seli prema vrhu biljke na mlade listove. Plodovi ostaju sitni i mijenjaju oblik.
Ako se reagira na vrijeme, u početnoj fazi bolesti biljka se može spasiti. Kad se jednom biljka zarazi, potrebno je odmah odstraniti sve oboljele dijelove biljke i spaliti ih.
Čak i stupiće za koje je biljka bila vezana ne smijete koristiti iduće godine, već ih trebate spaliti.
Ono što se da učiniti je pokušati spriječiti zarazu. To možete učiniti tako da njegujete tlo, jer je ono osnova zdravog rasta.
Ako biljka ima hranjivo tlo, bit će otporna i teže će se zaraziti. Zalijevajte rajčice tekućim gnojivom od koprive jednom tjedno i bit će vam zahvalne.
Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napadaju krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira.
Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.
Krumpirovu zlaticu najlakše ćete mehanički ukloniti s vaše biljke. Kada osjete opasnost, ukoče se, padnu s biljke na tlo i prave se mrtve. Tada imate priliku pokupiti ih i odnijeti na neko drugo mjesto gdje neće raditi štetu.
Osim krumpirove zlatice, rajčicu napadaju i lisne uši te razne vrste insekata i gusjenica.
Lisne uši možete odstraniti s biljaka mlazom vode. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica.
Kompatibilnost s drugim biljkama
Rajčica se jako dobro slaže s nekim biljkama.
Tako rajčica odlično uspijeva u blizini bosiljka, nevena, luka, peršina, mrkve, šparoge.
Rajčica ne voli biti u društvu krumpira, kupusa, graška i komorača.
Skupljanje sjemena
Odabir rajčice za spremanje sjemena najvažniji je korak u ovom procesu.
Ako je plod vaše rajčice loše kvalitete, nema smisla skupljati sjeme takve rajčice, jer će i njihovi plodovi biti isto takve kvalitete.
Za sjeme birajte plodove na najzdravijim biljkama. Sjeme uzmite s potpuno zrele rajčice, ali opet ne pretjerano zrele. Sjeme prezrelih rajčica moglo bi već biti u fazi klijanja ili truljenja.
Sjeme s rajčice isperite vodom, stavite u cjedilo da se ocijedi, stavite na papir i pustite da se dobro osuši.
Korisni savjet
Da biste u jesen što dulje uživali u rajčicama iz svog vrta, potrebno ih je u rujnu prekriti folijom. Tako biljke štitite od prvog mraza, na koje je rajčica osobito osjetljiva.
18.06.2012. (09:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ruzmarinKada je mađarska kraljica Elizabeta odlučila da se pod stare dane (u sedmoj deceniji) uda za švedskog kralja suočila se sa velikim problemom. Artritis je od nje napravio invalida, jako teško se kretala, zglobovi su joj se deformisali i jako je boleli. Tada joj je neko preporučio ruzmarin. Za kratko vreme bolest se povukla, bolovi su prestali, kraljica se ispravila i podmladila. Prezadovoljna rezultatima, odlučila je da svatovi na njenoj svadbi budu zakićeni grančicama ruzmarina. Tako je, po legendi, nastao ovaj običaj koji se zadržao do danas u mnogim evropskim zemljama.
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) je jedna od najčešće korišćenih lekovitih, aromatičnih biljaka. Koristi ga fitoterapija, kozmetika ali je ova biljka i vrlo popularan začin. Miris i aroma ruzmarina potiče od etarskog ulja koje je osnovni aktivni princip ove biljke. Pored etarskog ulja (koje sadrži cineol, levi i desni kamfor, borneol, pinen), ruzmarin sadrži i tanine i saponine i gorke materije koje takođe doprinose lekovitosti ove biljke.
Ruzmarin se vekovima koristi u lečenju reumatizma, gihta, bolova u mišićima i artritisa.Ovo se objašnjava time što ova biljka sadrži nekoliko antioksidantnih jedinjenja koja su od velike pomoći kod artritisa. U prošlosti, kada nije bilo konzervanasa, ruzmarin se koristio za konzerviranje ribe i mesa. Ovakva upotreba ove biljke očuvala se u mediteranskoj kuhinji koja obiluje ovim začinom. Sposobnost ruzmarina da spreči kvarenje hrane, takođe se zasniva na delovanju antioksidanata, supstanci koje sprečavaju aktivnost slobodnih radikala. Slobodni radikali su glavni krivci za starenje ljudskog organizma i zato se ova biljka često može pronaći među sastojcima čajnih mešavina i ostalih biljnih pripravaka koji usporavaju proces starenja.
ruzmarinU antička vremena, ruzmarin je važio za biljku koja poboljšava pamćenje. Senilnost i slabljenje pamćenja povezano je sa delovanjem pomenutih slobodnih radikala, a pored toga u ruzmarinu su pronađena jedinjenja koja sprečavaju poremećaj acetil-holina, što objašnjava korišćenje ove biljke u lečenju Alchajmerove bolesti. Pomenuta jedinjenja se apsorbuju kroz kožu, tako da je delotvorna i masaža skalpa uljem od ruzmarina. Ovo ulje, aromaterapeuti, preporučuju i kod depresije, verovatno zahvaljujući cineolu, jedinjenje koje stimuliše centralni nervni sistem. Masaža ovim uljem može biti od pomoći i kod opadanja kose i peruti, jer ruzmarin podstiče mikrocirkulaciju i deluje jako antiseptično.
Antioksidantno delovanje ove biljke korisno je i srčanim bolesnicima naročito onima koji pate od angine pektoris. U tom slučaju fitoterapeuti ga preporučuju u kombinaciji sa valerijanom, matičnjakom, imelom i glogom.
Narodna medicina preporučuje ruzmarin kuvan u mleku protiv kašlja i bolesti pluća.
Profesr Jovan Tucakov, naš najveći autoritet u fitoterapiji, ruzmarin preporučuje protiv belog pranja i za uređivanje neredovnog menstrualnog ciklusa (u kombinaciji sa kamilicom, odoljenom, matičnjakom i omanom). Zbog visokog sadržaja etarskog ulja ruzmarin se ne preporučuje trudnicama i maloj deci. Zahvaljujući sadržaju tanina, ruzmarin može da zaustavi proliv. Adstrigentno (skupljajuće) dejstvo tanina i antiseptično delovanje etarskog ulja zaslužni su za to što se ova biljka često stavlja u paste za zube i razne vodice za održavanje oralne higijene.
Ruzmarin sprečava delovanje visokoreaktivnih molekula kiseonika, koji prouzrokuju starenje kože, stimuliše cirkulaciju, podstiče limfnu drenažu i podiže tonus mišića. Zbog ovih osobina on je čest sastojak krema i drugih preparata za negu lica i sprečavanje nastanka bora. Takođe etarsko ulje ove biljke vekovima se koristi i u parfimerskoj industriji (on je osnovni sastojak čuvene vodice mađarske kraljice, koja je ime dobila po kraljici sa početka teksta). Žene na Mediteranu sveže oprano rublje ostavljaju da se suši rašireno na grmovima ruzmarina kako bi veš upio sveži miris ove biljke.
Čajna mešavina za bolje pamćenje:
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 30g
Maslačak (Taraxacum officinale) 30g
Žalfija (Salvia officinalis) 20g
Bosiljak (Ocymum bassilicum) 20g
Sve biljke pomešati pa tri kafene kašike preliti sa pola litra ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana. Odlični rezultati postižu se kombinovanjem ovog čaja sa ekstraktom ginka (Ginko biloba). Preporučena doze su do 250mg dnevno.
Antioksidantna mešavina za usporavanje starenja:
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 40g
Majčina dušica (Thymus serpillium) 30g
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) cvet 30g
Žalfija (Salvia officinalis) 20g
Matičnjak (Melissa officinalis) 20g
Sve biljke pomešati pa tri supene kašike preliti sa 750ml ključale vode, promešati,
18.06.2012. (09:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sve biljke pomešati pa tri supene kašike preliti sa 750ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
Čajna mešavina protiv angine pektoris:
Matičnjak (Melissa officinalis) 30g
Odoljen (Valeriana officinalis) 20g
Glog (Crataegus oxyachanta) 20g
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 15g
Angelika (Angelica arhangelica) 15g
Sve biljke pomešati pa tri kafene kašike preliti sa pola litra ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
Čajna mešavina protiv artritisa:
Vrbova kora (Salix alba) 30g
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 30g
Maslina list (Olea europea) 30g
Kopriva (Urtica dioica) 10g
Sve biljke pomešati pa tri supene kašike preliti sa 750ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
Ulje za masažu skalpa:
U pola litra malinovog ulja staviti po šaku usitnjenih svežih listova ruzmarina, žalfije i oraha. Dobro zatvoriti teglu ili flašu i ostaviti da stoji na suncu četiri nedelje uz češće mućkanje. Nakon tog vremena ulje procediti i čuvati dobro zatvoreno, na hladnom mestu. Dobro izmasirati kožu glave i ostaviti da ulje deluje najmanje jedan sat. Nakon toga oprati kosu na uobičajeni način. Ako imate plavu kosu onda orahov list zamenite cvetovima kamilice. Vrlo je važno da biljke i posuba ne budu nimalo vlažne jer će vam se ulje užegnuti. Ovo ulje možete dobiti i na jednostavniji način, tako što ćete u pola litra maslinovog ulja dodati po 30 kapi etarskih ulja ruzmarina i žalfije i dobro promućkati. Momčilo Antonijević
18.06.2012. (09:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
XI KONKURS ZA NAJKRAĆU KRATKU PRIČU Izdavačka kuća „ Alma ”, u saradnji sa „Beografitima”, organizuje XI konkurs za najkraću kratku priču. Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u jednom primerku (pošto priče skeniramo, više nisu potrebna tri primerka), potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju.
Radovi se šalju na adresu: „Alma” Molerova 62-A 11000 Beograd
ili
izdavackakuca.alma@yahoo.com Pošto veliki broj mejlova, iz nepoznatih razloga, ne stiže do nas, svima koji priče pošalju elektronskom poštom potvrdićemo da smo njihov mejl primili. Ukoliko vam ne odgovorimo, molimo vas da priče pošaljete ponovo. Konkurs je otvoren do 1. septembra 2012. godine. Žiri će proglasiti pobednike 1. oktobra. Objavljene priče neće se honorisati.
Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa.
Đorđe Otašević Darko Kocjan („ Alma ”) („Beografiti”)
18.06.2012. (09:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
MSU Zagreb, M.M.C. d.o.o., Odjel za kulturu Grada Rijeke i Durieux d.o.o., sa zadovoljstvom Vas pozivaju na promociju časopisa
Fantom slobode 1/2012
Multimedijalni centar Rijeka 1997. – 2008.
u utorak, 19.6.2012. u 12:00
Muzej suvremene umjetnosti
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Časopis će predstaviti (abecedom): Damir Čargonja (direktor M.M.C. d.o.o.), Branko Franceschi (urednik broja), Nenad Popović (Durieux d.o.o.), Plamena Šarlija (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
Popratni program: Darko Bavoljak, Trailer filma o M.M.C. d.o.o. i Klubu Palach;
Renomirani časopis za književnost Fantom slobode svoj je prvi broj u 2012. godini u cijelosti posvetio riječkom M.M.C.-u. Časopis objavljuje kompilaciju tekstova koji su napisani za potrebe kataloga izložbe Deset godina M.M.C-a ususret 40 godina Kluba Palach, održane 2007. godine u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Pet godina nakon otvorenja izložbe, časopis funkcionira kao nikad objavljen katalog izložbe. Izdanje je inicirao i uredio Branko Franceschi.
Časopis slikom te riječju sudionika, suradnika i sukreatora programa MMC-a, pojašnjava strategiju kojom je centar prerastao u fenomen koji je nadišao riječki kontekst, te se kao jedan od najsnažnijih nezavisnih projekata u kulturi afirmirao na nacionalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini. Program MMC-a zasnovan na fuziji suvremene vizualne umjetnosti, rocka, eksperimentalne glazbe, alternativne mode i životnog stila, književnosti i izdavaštva te svih preostalih oblika stvaralaštva i aktivnosti koje je centar udomljavao, zapamćen je kao jedinstvena transgeneracijska i transdisciplinarna paradigma poistovjećivanja umjetnosti i života. Posebna poglavlja časopisa posvećena su izložbi u MMSU, djelovanju Galerije O.K., te velikim međunarodnim projektima MMC-a, Festivalu nove umjetnosti FONA i Goli otok – Novi hrvatski turizam.
U standardnom formatu i prepoznatljivom prijelomu na 400 stranica časopisa objavljeni su tekstovi preuzeti iz arhive MMC-a. Autori su (abecedom): Andrija Anković, Vladi Bralić, Jasmina i Darko Bavoljak, Branko Cerovac (6 tekstova), Branko Franceschi, Marina Gržinić, Dubravko Jagatić, Branko Kostelnik, Nataša Š. Lah, Suzana Marjanić, Robert Paulić, Slobodan Večerina i Marko Puhovac, Janka Vukmir. Časopis je bogat ilustriran fotografijama preuzetim iz arhive MMC-a, autora (abaecedom): Marijan Blažina, Ivica Brnobić, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Dražen Fligić Dalton, Ivor Hreljanović, Damir Krizmanić Kriza, Tomislav Nakić Alfirević,
Aleksandar Saša Sedlak, Sven Stilinović, Ivan Šepić, Dean Vinceković, H. Hannes Gudmundsson, Višnja Serdar, Kristian Macinić.
Sastavni dio časopisa je i CD Polje Josipa Maršića i Zorana Medveda.
Za sve dodatne obavijesti: multimedijalni.centar@gmail.com, branko.kostelnik@msu.hr
Fantom slobode je časopis koji promiče suvremenu vrhunsku domaću književnost, prati najnovije događaje na svjetskoj književnoj i intelektualnoj sceni, prepoznaje najvažnije literarne, kulturne i društvene teme, potiče međunarodni dijalog i donosi reprezentativan izbor iz suvremene likovno-konceptualne produkcije u Hrvatskoj, a od 2003. godine ga u suradnji objavljuju Durieux d.o.o. iz Zagreba i Art radionica Lazareti iz Dubrovnika.
Časopis se objavljuje zahvaljujući potpori Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba, a ovaj broj je objavljen uz dodatnu financijsku potporu Odjela gradske uprave za kulturu, Grad Rijeka.
18.06.2012. (09:31)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Jesu li izbori u Grčkoj regularni? Pardon, je li Giorgos Karagounis svojim zgoditkom u sudačkoj nadoknadi, koji je njegovu reprezentaciju odveo u četvrtfinale nogometnog Eura, izravno utjecao i na politički teren nedjeljnih parlamentarnih izbora? Za koga je zabio grčki kapetan svojom ljevicom, za desni centar i Novu demokraciju Antonisa Samarasa, ili pak za radikalno ljevičarsku stranku SYRIZA Alexisa Tsiprasa? Je li taj gol utjecao i na navijače–birače da se opredijele za ili protiv europske politiku, za euro ili drahmu, za dobar dan, ostajemo, ili pak, zbogom, odlazimo, o, Europo? Možda bi netko u postojbini zapadnog mudroslovlja mogao naći i obrazložiti logičnu poveznicu između nogometa i politike i na ovom aktualnom primjeru današnje Grčke. No sport i političari odavno su u nekoj tajnoj ili javnoj vezi, a međusobno udvaranje i snubljenje ima samo jedan cilj: da dio zvjezdane prašine, pobjedničke slave i nacionalnog ponosa prekrije sve nevolje, sve što je loše i problematično u svakidašnjem životu. Zvuči poznato. Sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš... Možemo samo zamisliti kako bi se tek plesao sirtaki uz »Grka Zorbu«, a tanjuri kršili da grčka momčad nakon Rusa istu stvar napravi svojim najvećim vjerovnicima Nijemcima, i omrznutoj im kancelarki Angeli Merkel! Tu pobjedu ne bi moglo platiti niti 130 milijardi eura, iznos obećane međunarodne pomoći ostanu li Grci u eurozoni. Iako je Hrvatska daleko od izbora, današnja pobjeda protiv Španjolske odnosno prolaz u četvrtfinale sasvim sigurno bi umirio bilo nacije sve nestrpljivije za provođenje reformi. I sam premijer Zoran Milanović svjestan je toga da klepsidra nezaustavljivo curi, te da, baš kao i nogometaši, i političari moraju zabijati golove, pobjeđivati i ići dalje. Kada je nogomet u pitanju, Španjolci su svjetski i europski prvaci, te srcu vatrenome večeras neće biti lako, ali dužni su kao Grčka, te će ih Bruxelles spašavati sa stotinu milijardi eura pomoći. A ono što bode u oči i što ne vidimo dok gledamo Messija i Ronalda, Barcelonu i Reala, nevjerojatnih je gotovo pet milijardi eura gubitka koje su zajedno natukle španjolska Prva i Druga liga! Prođemo li dalje, ni nas neće zabrinjavati četrdesetak milijardi eura duga koje smo kao država nakupili. Jer, dokazano, nogomet ima terapeutski učinak, ali samo dok se pobjeđuje. Neumrli Veselko Tenžera još je u travnju 1984. napisao tekst naslovljen »Dinamo kao filozofija utjehe« i zaključio: »Zahvaljujući tom klubu, u Zagrebu uvijek postoji netko komu ide lošije nego vama.« Hvala Bogu, ovo je reprezentacija! I igramo u Gdanjsku, a ne Bruxellesu!
----------------------------
lp, boro
http://www.novilist.hr/
http://budan.blog.hr/
18.06.2012. (09:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
From: Danko Švorinić Subject: 3. Kup riječkog orla - Coppa dell' aquila fiumana Date: Monday, June 18, 2012, 12:09 AM
Evo i fotogalerija s turnira, čestitke Andrei na besprijekornoj organizaciji! http://www.rijekadanas.com/foto-veleuciliste-u-rijeci-pobjednik-3-kupa-rij eckog-orla/
18.06.2012. (15:07)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
V ČETRTEK, 21. junij vas vabimo v Teozofsko knjižnico in bralnico Alme M. Karlin, kjer bosta v sklopu praznovanja ob poletnem solsticiju potekala dva dogodka. Najprej bo ob 19.00 na sporedu:
MEDITACIJA
V času poletnega solsticija je dan najdaljši v letu. Takrat začnemo mahati v slovo dolgim uram sončne svetlobe in je svet v pričakovanju krajšanja dnevov. Zato vabljeni na vodeno skupinsko meditacijo, kjer se bomo napolnili z energijo in polni novega življenja vstopili v drugo polovico astrološkega leta.
Vstop je prost. Dobrodošli so prostovoljni prispevki.
Po koncu meditacije sledi še filmski večer ob 20.00:
SEN KRESNE NOČI
Nadaljujemo s tematiko poletnega solsticija in sicer si bomo ogledali film 'Sen kresne noči (A Midsummer Night's Dream)', sodobno priredbo klasične igre Williama Shakespearea v produkciji britanskega BBC.
Podnapisi filma bodo v hrvaškem jeziku. Po predvajanju bo sledila diskusija na izbrano temo iz filma.
Več o filmu, igralcih in režiserju na: http://www.imdb.com/title/tt0462425/
Vstop je prost. Dobrodošli so prostovoljni prispevki.
In ne pozabite:
... na predavanje z naslovom POLETNI SOLSTICIJ IN KRESNA NOČ, ki bo potekalo danes ob 19.00 v prostorih Teozofske knjižnice in bralnice Alme M. Karlin. Predaval bo Aristid Havliček - Tili.
Več o tem: http://www.tkbak.org/?p=1562
Vabljeni!
Lep pozdrav,
Teozofska knjižnica
18.06.2012. (15:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
U pivu ima vitamina B... Ako ispijes jedno pivo to ti je vitamin B1. Dva piva... B2... Sest piva - vitamin B6.... Dvanaest piva - B12... A ako ispijes celu gajbu... e, to je vec B-kompleks! HIPERVITAMINOZA TI JE GAJBA I PO.
18.06.2012. (16:45)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
 Udruga Slobodna Država Rijeka primljena u fondaciju Centre Maurits Coppieters (CMC)
Udruga Slobodna Država Rijeka 15. lipnja je primljena kao pridruženi član u međunarodnu fondaciju Centre Maurits Coppieters (CMC) koja okuplja brojne fondacije, think-thank organizacije, institute, arhive i slične asocijacije koje promoviraju ideje regionalizma, kulturne i jezične raznolikosti, principe samoodređenja i autonomije na različitim razinama. Udruga se tako pridružila sličnim organizacijama iz Galicije, Baskije, Katalonije, Korzike, Transilvanije, Makedonije, Kurdistana i brojnih drugih regija koje imaju različite probleme u matičnim državama, ali koje ne posustaju u svojim nastojanjima da se izbore za bolju poziciju i očuvaju svoje specifičnosti.
Udrugu SDR predstavljao je tajnik Igor Linardić koji je sudjelovao na CMC konferenciji "Devolution and autonomy in Europe", održanoj u mjestu Sovata u sjevernoj Transilvaniji, pokrajini koja je većinski nastanjena Mađarima i koja je sustavno zapostavljena od strane rumunjske Vlade. Brojni ugledni gosti raspravljali su o problemima porezne autonomije, regionalizmu i jezičnim različitostima u Francuskoj, očuvanju identita u turizmu, borbi Transilvanije za veću autonomiju i pravu na samoodređenje.
www.rijeka-drzava.com
19.06.2012. (10:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
"PREVISE CESTO NAM SE DOGADJA DA VOLIMO STVARI,
A DA SE KORISTIMO LJUDIMA, UMJESTO DA SE KORISTIMO STVARIMA, A DA VOLIMO LJUDE". Rekao je netko tko je mudar.
Dragi prijatelji,
Mudrac iz sentence nas upozorava na precestu zamijenu teza koja nam stvara probleme u zivotu; jednako tako, poruka pjesme iz "Bijele kule" za danasnje tihovanje, nam nudi novi diskurs za razlucivanje sna i Jedine jave, jer ostanemo li pri dosadasnjoj zabludi, kad tad, sukobit cemo se sa problemom vezanosti za tu svoju zabludu od koje smo stvorili dogmu pa ce nam rastanak od nje biti bolan:
23. ZIVIS USRED SNA
Zivis usred sna, koji se zove grad, ljudi, zemlja.
Usred sna, koji se zove obitelj, prijatelji.
Sna, koji se zove rijec i poezija.
Samo Ja nisam san, i pomocu Mene zivis.
"Bijela kula", knjiga 86. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
18.06.2012. (08:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
široko obrazovanje
Čemu su nas sve učili roditelji kada smo bili mali.........
Religiji: bolje moli Boga da ova fleka siđe sa tepiha!
Logici: jer sam ja tako rekao..
.
Ironiji: samo nastavi da plačeš pa ću ti dati razloga da plačeš!
Osmozi: zatvori usta i počni da jedeš!
Strpljenju: sedećeš tu dok taj spanać ne nestane!
Hipokriziji: rekao sam ti milion puta NE PRETERUJ.
Ičekivanju: sačekaj samo da dođemo kući, ja ti kažem...
Genetici: isti si kao tvoja majka.
Savitljivosti: pogledaj tu prljavštinu iza ušiju!
Termodinamici: zagrej tu stolicu, školu završavaju samo uporni.
Humoru: ako ti kosačica odseče nogu nemoj meni da dotrčiš..
Korenima: zatvori vrata, kao da si u štali rođen!
Flori i fauni: sažvakaćeš to gradivo kao krava seno.
Mudrosti: kada dođeš u moje godine sve će ti biti jasno.
Veri u nemoguće: kada stignemo kući videćeš ti svoga Boga!
Pravdi: nadam se da ćeš imati decu i da će biti ista kao ti!
------------
lp, boro
http://budan.blog.hr/
18.06.2012. (08:53) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Pozivaju se svi da dođu na završnicu malonogometnog turnira Kup riječkog orla - Coppa dell’ aquila fiumana na Srdočima podrže našu ekipu i ostanu na druženju iza proglašenja pobjednika u caffe baru 'Kod igrališta'. Pehare bi najuspješnijima trebali uručiti predsjednik DŠ, dopredsjednik SDR ZM i član predsjedništva Lucio Slama.
Izvještaj:
Na malonogometnom igralištu na Srdočima danas je na rasporedu finalni dan 3. Kupa riječkog orla – Coppa dell’ aquila fiumana. Nakon jučerašnjeg razigravanja po skupninama u četvrtfinalu će igrati: Bistro Vlačina – Veleučilište u Rijeci i prijatelji (15h), MNK Kastav – Rastočine (1545h), Krnjevo – Slobodna Država Rijeka (1630h), Mate i prijatelji – Reful (1715h).
Nakon prvog dana najbolji dojam ostavila je ekipa Mate i prijatelji za koju igraju bivši prvotimci Rijeke Natko Rački i Matko Đarmati. Polufinalne utakmice su na rasporedu u 18 i 18:45 sati, a finale počinje u 20:15 nakon čega će biti organizirano proglašenje pobjednika. Iz udruge Slobodna Država Rijeka pozivaju građane da poprate završnicu turnira i ostanu na druženju u caffe baru ‘Kod igrališta’ gdje je organizirano i praćenje prijenosa s EURA 2012.
Rezultati:
bistro vlačina – rastočine 3:2
mnk ivan- mnk kastav kadeti 2:2
bistro vlačina – igor i čagljevi 2:2
mnk ivan – vel u ri i prijatelji 0:6
rastočine- igor i čagljevi 7:0
mnk kastav kadeti- vel u ri i prijatelji 2:1
reful- krnjevo 0:0
mate i prijatelji- citka 5:3
reful- kozala 5:0
mate i prijatelji- sdr 6;1
krnjevo-kozala 6:0
citka-sdr 1:3
Poredak po skupinama:
skupina A
1. bistro vlačina – 4 (boda)
2.rastočine – 3
3.igor i čagljevi – 1
skupina B
1. mnk kastav – 4
2. vel u ri i prijatelji – 3
3. mnk ivan – 1
skupina C
1. krnjevo – 4
2. reful – 4
3. kozala – 0
skupina D
1. mate i prijatelji – 6
2. sdr – 3
3. citka – 0
NEDJELJA 17.6.
1/4 FINALE:
15:00 bistro vlačina – vel u ri i prijatelji
15:45 mnk kastav – rastočine
16:30 krnjevo – sdr
17:15 mate i prijatelji – reful
1/2 FINALE:
18:00 A1 B2 – C1 D2
18:45 B1 A2 – D1 C2
FINALE:
20:15
FOTO: http://www.rijekadanas.com/bistro-vlacina-veleuciliste-u-rijeci-prijatelji -mnk-kastav-rastocine-krnjevo-slobodna-drzava-rijeka-mate-prijatelji-i-refu l-u-cetvrtfinalu-3-kupa-rijeckog-orla/
18.06.2012. (09:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Ekipa Veleučilište u Rijeci & prijatelji pobjednik je Kupa riječkog orla - Coppa dell’ aquila fiumana. U finalu su bili bolji od ekipe Mate & prijatelji rezultatom 3:1. U utakmici za treće mjesto Krnjevo je bilo bolje od Kastva rezultatom 1:0. U polufinalnim utakmicama Veleučilište u Rijeci je pobijedilo Krnjevo rezultatom 2:1, a Mate & prijatelji ekipu Kastva tek nakon penala budući da je nakon regularnog dijela završilo 3:3. Najbolji strijelac turnira je Natko Rački (Mate & prijatelji), a najbolji golman Mauro Širola (Krnjevo).
Turnir je povodom Dana Svetog Vida odigran u subotu i nedjelju na malonogometnom igralištu u Srdočima u organizaciji udruge Slobodna Država Rijeka.
Rezultati razigravanja po skupinama SUBOTA 16.6:
bistro vlačina – rastočine 3:2
mnk ivan- mnk kastav kadeti 2:2
bistro vlačina – igor i čagljevi 2:2
mnk ivan – vel u ri i prijatelji 0:6
rastočine- igor i čagljevi 7:0
mnk kastav kadeti- vel u ri i prijatelji 2:1
reful- krnjevo 0:0
mate i prijatelji- citka 5:3
reful- kozala 5:0
mate i prijatelji- sdr 6;1
krnjevo-kozala 6:0
citka-sdr 1:3
Poredak po skupinama:
skupina A
1. bistro vlačina – 4 (boda)
2.rastočine – 3
3.igor i čagljevi – 1
skupina B
1. mnk kastav – 4
2. vel u ri i prijatelji – 3
3. mnk ivan – 1
skupina C
1. krnjevo – 4
2. reful – 4
3. kozala – 0
skupina D
1. mate i prijatelji – 6
2. sdr – 3
3. citka – 0
NEDJELJA 17.6.
1/4 FINALE:
Bistro Vlačina – Veleučilište u Rijeci & prijatelji 1:5
Kastav – Rastočine 2:1
Krnjevo – SDR 4:1
Mate & prijatelji – Reful 4:2.
1/2 FINALE:
Veleučilište u Rijeci & prijatelji – Krnjevo 2:1
Mate & prijatelji – Kastav 3*:3
ZA 3.MJESTO:
Krnjevo - Kastav 1:0
FINALE:
Veleučilište u Rijeci & prijatelji - Mate & prijatelji 3:1
18.06.2012. (09:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
POZIVAMO VAS I PRIJATELJE NA OTVORENJE IZLOŽBE SLIKA POD NAZIVOM
" P R I M O R S K I A K V A R E L I "
DANA 20.06.2012. /srijeda/ u 20 sati u KAVANU "MARIJANA" U MATULJE.
SVOJE ĆE RADOVE IZLOŽITI SLIKARI IZ RIJEKE. GĐA.STEPČIĆ VALNEA, GOSP. DINIĆ DEAN I GOSP. SINIŠA POPOVIĆ.
IZLOŽBA OSTAJE OTVORENA DO 04.07.2012.GOD.
SA ZADOVOLJSTVOM VAS OČEKUJEMO. SRDAČNO POZVANI.
Organizator: Knez - Trobec Morana
18.06.2012. (09:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Kako uzgojiti eko rajčice u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu
eko rajčiceZamislite da sjedite u sjenici, vani prži sunce, a vi se osvježavate velikom, sočnom, slasnom rajčicom iz vašeg organskog vrta!
Kako ćete uzgojiti takve rajčice?
Jednostavno! Malo ljubavi i pažnje, začinjene plodnim tlom rezultirat će slasnim, velikim rajčicama.
Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike.
Najprije je služila kao začin, a koristili su je i travari kao lijek.
Tek unazad 200 godina rajčica je pronašla svoje mjesto u kuhinji.
Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće.
Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).
Razlikuju se i po izgledu lista, cvjetovima te načinu rasporeda plodova.
Ako uzgajate više vrsta rajčica, primijetit ćete i da nisu sve istog okusa – neke su slađe, neke slanije, neke sočnije, neke vodenaste.
Rajčica - hrana i lijek
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Kako uzgojiti rajčice u loncu na balkonu
Mnogi od vas će reći: "Ja nemam vrt, pa ne mogu uzgajati rajčice."
Ne očajavajte! Da biste bili ponosni vlasnici rajčica ne morate imati vrt.
Dobra vijest je da rajčice uspijevaju i na balkonu! Jedini uvjet je da vaš balkon ima puno sunca i možete ubirati plodove rajčica cijelo ljeto!
Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu.
Naprimjer, sorta imena Minibel namijenjena je za sadnju na malom prostoru – poput balkona. Ta vrsta izraste do oko 30 cm visine. Plodovi su joj sitni i ukusni.
Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici.
Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir.
Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu.
Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica.
Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite je uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu.
Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.
Rajčicu je potrebno povremeno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite jednom mjesečno.
Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje.
Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem veljače i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.
Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima.
Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.
Kako uzgojiti eko rajčice u vrtu
Rajčica je samooplodna biljka, koja voli sunce i vlagu.
Uzgaja se od sjemena ili od presadnica (flanaca) proizvedenih u zagrijavanom, zaštićenom prostoru. Dobra presadnica visoka je oko 25 cm, a pri dnu debela je oko 1 cm.
Pri kupnji sadnica rajčice za vrt, potražite zdrave zelene biljke s debelim stabljikama bez ploda i po mogućnosti bez cvijeta.
Rajčica se u vrtu možete saditi u gredice kada prestane opasnost od mraza. Obično je to druga polovina tr
18.06.2012. (09:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Bolesti i nametnici
Najčešća bolest od koje stradava rajčica u našim krajevima je plamenjača.
Plamenjača je gljivična bolest. Ona se širi kada ima previše vlage, pa da biljka obolijeva uglavnom nakon kiše. Plamenjača uglavnom pogađa rajčicu i krumpir.
Osim plamenjače, rajčicu može napasti i pauk. To se često događa za vrijeme jakih suša. Na licu listova pojave se bjelkaste manje ili veće pjege, a na njihovu naličju vidljiva je fina sivkastobijela pređa u kojoj se nalaze pauci, njihove ličinke i jajašca.
Listovi na početku izgledaju mramorno, a kasnije postaju bjeličasti i posuše se. S osušenih listova, pauk se seli prema vrhu biljke na mlade listove. Plodovi ostaju sitni i mijenjaju oblik.
Ako se reagira na vrijeme, u početnoj fazi bolesti biljka se može spasiti. Kad se jednom biljka zarazi, potrebno je odmah odstraniti sve oboljele dijelove biljke i spaliti ih.
Čak i stupiće za koje je biljka bila vezana ne smijete koristiti iduće godine, već ih trebate spaliti.
Ono što se da učiniti je pokušati spriječiti zarazu. To možete učiniti tako da njegujete tlo, jer je ono osnova zdravog rasta.
Ako biljka ima hranjivo tlo, bit će otporna i teže će se zaraziti. Zalijevajte rajčice tekućim gnojivom od koprive jednom tjedno i bit će vam zahvalne.
Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napadaju krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira.
Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.
Krumpirovu zlaticu najlakše ćete mehanički ukloniti s vaše biljke. Kada osjete opasnost, ukoče se, padnu s biljke na tlo i prave se mrtve. Tada imate priliku pokupiti ih i odnijeti na neko drugo mjesto gdje neće raditi štetu.
Osim krumpirove zlatice, rajčicu napadaju i lisne uši te razne vrste insekata i gusjenica.
Lisne uši možete odstraniti s biljaka mlazom vode. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica.
Kompatibilnost s drugim biljkama
Rajčica se jako dobro slaže s nekim biljkama.
Tako rajčica odlično uspijeva u blizini bosiljka, nevena, luka, peršina, mrkve, šparoge.
Rajčica ne voli biti u društvu krumpira, kupusa, graška i komorača.
Skupljanje sjemena
Odabir rajčice za spremanje sjemena najvažniji je korak u ovom procesu.
Ako je plod vaše rajčice loše kvalitete, nema smisla skupljati sjeme takve rajčice, jer će i njihovi plodovi biti isto takve kvalitete.
Za sjeme birajte plodove na najzdravijim biljkama. Sjeme uzmite s potpuno zrele rajčice, ali opet ne pretjerano zrele. Sjeme prezrelih rajčica moglo bi već biti u fazi klijanja ili truljenja.
Sjeme s rajčice isperite vodom, stavite u cjedilo da se ocijedi, stavite na papir i pustite da se dobro osuši.
Korisni savjet
Da biste u jesen što dulje uživali u rajčicama iz svog vrta, potrebno ih je u rujnu prekriti folijom. Tako biljke štitite od prvog mraza, na koje je rajčica osobito osjetljiva.
18.06.2012. (09:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Ruzmarin - biljni eliksir mladosti
ruzmarinKada je mađarska kraljica Elizabeta odlučila da se pod stare dane (u sedmoj deceniji) uda za švedskog kralja suočila se sa velikim problemom. Artritis je od nje napravio invalida, jako teško se kretala, zglobovi su joj se deformisali i jako je boleli. Tada joj je neko preporučio ruzmarin. Za kratko vreme bolest se povukla, bolovi su prestali, kraljica se ispravila i podmladila. Prezadovoljna rezultatima, odlučila je da svatovi na njenoj svadbi budu zakićeni grančicama ruzmarina. Tako je, po legendi, nastao ovaj običaj koji se zadržao do danas u mnogim evropskim zemljama.
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) je jedna od najčešće korišćenih lekovitih, aromatičnih biljaka. Koristi ga fitoterapija, kozmetika ali je ova biljka i vrlo popularan začin. Miris i aroma ruzmarina potiče od etarskog ulja koje je osnovni aktivni princip ove biljke. Pored etarskog ulja (koje sadrži cineol, levi i desni kamfor, borneol, pinen), ruzmarin sadrži i tanine i saponine i gorke materije koje takođe doprinose lekovitosti ove biljke.
Ruzmarin se vekovima koristi u lečenju reumatizma, gihta, bolova u mišićima i artritisa.Ovo se objašnjava time što ova biljka sadrži nekoliko antioksidantnih jedinjenja koja su od velike pomoći kod artritisa. U prošlosti, kada nije bilo konzervanasa, ruzmarin se koristio za konzerviranje ribe i mesa. Ovakva upotreba ove biljke očuvala se u mediteranskoj kuhinji koja obiluje ovim začinom. Sposobnost ruzmarina da spreči kvarenje hrane, takođe se zasniva na delovanju antioksidanata, supstanci koje sprečavaju aktivnost slobodnih radikala. Slobodni radikali su glavni krivci za starenje ljudskog organizma i zato se ova biljka često može pronaći među sastojcima čajnih mešavina i ostalih biljnih pripravaka koji usporavaju proces starenja.
ruzmarinU antička vremena, ruzmarin je važio za biljku koja poboljšava pamćenje. Senilnost i slabljenje pamćenja povezano je sa delovanjem pomenutih slobodnih radikala, a pored toga u ruzmarinu su pronađena jedinjenja koja sprečavaju poremećaj acetil-holina, što objašnjava korišćenje ove biljke u lečenju Alchajmerove bolesti. Pomenuta jedinjenja se apsorbuju kroz kožu, tako da je delotvorna i masaža skalpa uljem od ruzmarina. Ovo ulje, aromaterapeuti, preporučuju i kod depresije, verovatno zahvaljujući cineolu, jedinjenje koje stimuliše centralni nervni sistem. Masaža ovim uljem može biti od pomoći i kod opadanja kose i peruti, jer ruzmarin podstiče mikrocirkulaciju i deluje jako antiseptično.
Antioksidantno delovanje ove biljke korisno je i srčanim bolesnicima naročito onima koji pate od angine pektoris. U tom slučaju fitoterapeuti ga preporučuju u kombinaciji sa valerijanom, matičnjakom, imelom i glogom.
Narodna medicina preporučuje ruzmarin kuvan u mleku protiv kašlja i bolesti pluća.
Profesr Jovan Tucakov, naš najveći autoritet u fitoterapiji, ruzmarin preporučuje protiv belog pranja i za uređivanje neredovnog menstrualnog ciklusa (u kombinaciji sa kamilicom, odoljenom, matičnjakom i omanom). Zbog visokog sadržaja etarskog ulja ruzmarin se ne preporučuje trudnicama i maloj deci.
Zahvaljujući sadržaju tanina, ruzmarin može da zaustavi proliv. Adstrigentno (skupljajuće) dejstvo tanina i antiseptično delovanje etarskog ulja zaslužni su za to što se ova biljka često stavlja u paste za zube i razne vodice za održavanje oralne higijene.
Ruzmarin sprečava delovanje visokoreaktivnih molekula kiseonika, koji prouzrokuju starenje kože, stimuliše cirkulaciju, podstiče limfnu drenažu i podiže tonus mišića. Zbog ovih osobina on je čest sastojak krema i drugih preparata za negu lica i sprečavanje nastanka bora. Takođe etarsko ulje ove biljke vekovima se koristi i u parfimerskoj industriji (on je osnovni sastojak čuvene vodice mađarske kraljice, koja je ime dobila po kraljici sa početka teksta). Žene na Mediteranu sveže oprano rublje ostavljaju da se suši rašireno na grmovima ruzmarina kako bi veš upio sveži miris ove biljke.
Čajna mešavina za bolje pamćenje:
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 30g
Maslačak (Taraxacum officinale) 30g
Žalfija (Salvia officinalis) 20g
Bosiljak (Ocymum bassilicum) 20g
Sve biljke pomešati pa tri kafene kašike preliti sa pola litra ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana. Odlični rezultati postižu se kombinovanjem ovog čaja sa ekstraktom ginka (Ginko biloba). Preporučena doze su do 250mg dnevno.
Antioksidantna mešavina za usporavanje starenja:
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 40g
Majčina dušica (Thymus serpillium) 30g
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) cvet 30g
Žalfija (Salvia officinalis) 20g
Matičnjak (Melissa officinalis) 20g
Sve biljke pomešati pa tri supene kašike preliti sa 750ml ključale vode, promešati,
18.06.2012. (09:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Antioksidantna mešavina za usporavanje starenja:
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 40g
Majčina dušica (Thymus serpillium) 30g
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) cvet 30g
Žalfija (Salvia officinalis) 20g
Matičnjak (Melissa officinalis) 20g
Sve biljke pomešati pa tri supene kašike preliti sa 750ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
Čajna mešavina protiv angine pektoris:
Matičnjak (Melissa officinalis) 30g
Odoljen (Valeriana officinalis) 20g
Glog (Crataegus oxyachanta) 20g
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 15g
Angelika (Angelica arhangelica) 15g
Sve biljke pomešati pa tri kafene kašike preliti sa pola litra ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
Čajna mešavina protiv artritisa:
Vrbova kora (Salix alba) 30g
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 30g
Maslina list (Olea europea) 30g
Kopriva (Urtica dioica) 10g
Sve biljke pomešati pa tri supene kašike preliti sa 750ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
Ulje za masažu skalpa:
U pola litra malinovog ulja staviti po šaku usitnjenih svežih listova ruzmarina, žalfije i oraha. Dobro zatvoriti teglu ili flašu i ostaviti da stoji na suncu četiri nedelje uz češće mućkanje. Nakon tog vremena ulje procediti i čuvati dobro zatvoreno, na hladnom mestu. Dobro izmasirati kožu glave i ostaviti da ulje deluje najmanje jedan sat. Nakon toga oprati kosu na uobičajeni način. Ako imate plavu kosu onda orahov list zamenite cvetovima kamilice. Vrlo je važno da biljke i posuba ne budu nimalo vlažne jer će vam se ulje užegnuti. Ovo ulje možete dobiti i na jednostavniji način, tako što ćete u pola litra maslinovog ulja dodati po 30 kapi etarskih ulja ruzmarina i žalfije i dobro promućkati.
Momčilo Antonijević
18.06.2012. (09:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
XI KONKURS ZA NAJKRAĆU KRATKU PRIČU
Izdavačka kuća „ Alma ”, u saradnji sa „Beografitima”, organizuje XI konkurs za najkraću kratku priču. Šalju se do tri neobjavljene priče ne duže od 15 redova (900 znakova). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Priče, odštampane u jednom primerku (pošto priče skeniramo, više nisu potrebna tri primerka), potpisuju se šifrom, a razrešenje šifre dostavlja se u zasebnoj manjoj koverti, gde se navode i osnovni podaci o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...). Žiri će dodeliti I, II i III nagradu. Priče, potpisane imenom i prezimenom, mogu se poslati i elektronskom poštom, i u tom slučaju ne učestvuju u konkurenciji za nagrade, ali će biti objavljene u zborniku – ukoliko to svojim kvalitetom zavređuju.
Radovi se šalju na adresu:
„Alma”
Molerova 62-A
11000 Beograd
ili
izdavackakuca.alma@yahoo.com
Pošto veliki broj mejlova, iz nepoznatih razloga, ne stiže do nas, svima koji priče pošalju elektronskom poštom potvrdićemo da smo njihov mejl primili. Ukoliko vam ne odgovorimo, molimo vas da priče pošaljete ponovo.
Konkurs je otvoren do 1. septembra 2012. godine. Žiri će proglasiti pobednike 1. oktobra. Objavljene priče neće se honorisati.
Sve informacije o konkursu, nagradama, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa.
Đorđe Otašević Darko Kocjan
(„ Alma ”) („Beografiti”)
18.06.2012. (09:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
MSU Zagreb, M.M.C. d.o.o., Odjel za kulturu Grada Rijeke i Durieux d.o.o., sa zadovoljstvom Vas pozivaju na promociju časopisa
Fantom slobode 1/2012
Multimedijalni centar Rijeka 1997. – 2008.
u utorak, 19.6.2012. u 12:00
Muzej suvremene umjetnosti
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Časopis će predstaviti (abecedom): Damir Čargonja (direktor M.M.C. d.o.o.), Branko Franceschi (urednik broja), Nenad Popović (Durieux d.o.o.), Plamena Šarlija (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
Popratni program: Darko Bavoljak, Trailer filma o M.M.C. d.o.o. i Klubu Palach;
Renomirani časopis za književnost Fantom slobode svoj je prvi broj u 2012. godini u cijelosti posvetio riječkom M.M.C.-u. Časopis objavljuje kompilaciju tekstova koji su napisani za potrebe kataloga izložbe Deset godina M.M.C-a ususret 40 godina Kluba Palach, održane 2007. godine u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Pet godina nakon otvorenja izložbe, časopis funkcionira kao nikad objavljen katalog izložbe. Izdanje je inicirao i uredio Branko Franceschi.
Časopis slikom te riječju sudionika, suradnika i sukreatora programa MMC-a, pojašnjava strategiju kojom je centar prerastao u fenomen koji je nadišao riječki kontekst, te se kao jedan od najsnažnijih nezavisnih projekata u kulturi afirmirao na nacionalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini. Program MMC-a zasnovan na fuziji suvremene vizualne umjetnosti, rocka, eksperimentalne glazbe, alternativne mode i životnog stila, književnosti i izdavaštva te svih preostalih oblika stvaralaštva i aktivnosti koje je centar udomljavao, zapamćen je kao jedinstvena transgeneracijska i transdisciplinarna paradigma poistovjećivanja umjetnosti i života. Posebna poglavlja časopisa posvećena su izložbi u MMSU, djelovanju Galerije O.K., te velikim međunarodnim projektima MMC-a, Festivalu nove umjetnosti FONA i Goli otok – Novi hrvatski turizam.
U standardnom formatu i prepoznatljivom prijelomu na 400 stranica časopisa objavljeni su tekstovi preuzeti iz arhive MMC-a. Autori su (abecedom): Andrija Anković, Vladi Bralić, Jasmina i Darko Bavoljak, Branko Cerovac (6 tekstova), Branko Franceschi, Marina Gržinić, Dubravko Jagatić, Branko Kostelnik, Nataša Š. Lah, Suzana Marjanić, Robert Paulić, Slobodan Večerina i Marko Puhovac, Janka Vukmir. Časopis je bogat ilustriran fotografijama preuzetim iz arhive MMC-a, autora (abaecedom): Marijan Blažina, Ivica Brnobić, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Dražen Fligić Dalton, Ivor Hreljanović, Damir Krizmanić Kriza, Tomislav Nakić Alfirević,
Aleksandar Saša Sedlak, Sven Stilinović, Ivan Šepić, Dean Vinceković, H. Hannes Gudmundsson, Višnja Serdar, Kristian Macinić.
Sastavni dio časopisa je i CD Polje Josipa Maršića i Zorana Medveda.
Za sve dodatne obavijesti: multimedijalni.centar@gmail.com, branko.kostelnik@msu.hr
Fantom slobode je časopis koji promiče suvremenu vrhunsku domaću književnost, prati najnovije događaje na svjetskoj književnoj i intelektualnoj sceni, prepoznaje najvažnije literarne, kulturne i društvene teme, potiče međunarodni dijalog i donosi reprezentativan izbor iz suvremene likovno-konceptualne produkcije u Hrvatskoj, a od 2003. godine ga u suradnji objavljuju Durieux d.o.o. iz Zagreba i Art radionica Lazareti iz Dubrovnika.
Časopis se objavljuje zahvaljujući potpori Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba, a ovaj broj je objavljen uz dodatnu financijsku potporu Odjela gradske uprave za kulturu, Grad Rijeka.
18.06.2012. (09:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Nogomet kao filozofija utjehe
Jesu li izbori u Grčkoj regularni? Pardon, je li Giorgos Karagounis svojim zgoditkom u sudačkoj nadoknadi, koji je njegovu reprezentaciju odveo u četvrtfinale nogometnog Eura, izravno utjecao i na politički teren nedjeljnih parlamentarnih izbora?
Za koga je zabio grčki kapetan svojom ljevicom, za desni centar i Novu demokraciju Antonisa Samarasa, ili pak za radikalno ljevičarsku stranku SYRIZA Alexisa Tsiprasa? Je li taj gol utjecao i na navijače–birače da se opredijele za ili protiv europske politiku, za euro ili drahmu, za dobar dan, ostajemo, ili pak, zbogom, odlazimo, o, Europo? Možda bi netko u postojbini zapadnog mudroslovlja mogao naći i obrazložiti logičnu poveznicu između nogometa i politike i na ovom aktualnom primjeru današnje Grčke.
No sport i političari odavno su u nekoj tajnoj ili javnoj vezi, a međusobno udvaranje i snubljenje ima samo jedan cilj: da dio zvjezdane prašine, pobjedničke slave i nacionalnog ponosa prekrije sve nevolje, sve što je loše i problematično u svakidašnjem životu. Zvuči poznato. Sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš...
Možemo samo zamisliti kako bi se tek plesao sirtaki uz »Grka Zorbu«, a tanjuri kršili da grčka momčad nakon Rusa istu stvar napravi svojim najvećim vjerovnicima Nijemcima, i omrznutoj im kancelarki Angeli Merkel! Tu pobjedu ne bi moglo platiti niti 130 milijardi eura, iznos obećane međunarodne pomoći ostanu li Grci u eurozoni.
Iako je Hrvatska daleko od izbora, današnja pobjeda protiv Španjolske odnosno prolaz u četvrtfinale sasvim sigurno bi umirio bilo nacije sve nestrpljivije za provođenje reformi. I sam premijer Zoran Milanović svjestan je toga da klepsidra nezaustavljivo curi, te da, baš kao i nogometaši, i političari moraju zabijati golove, pobjeđivati i ići dalje. Kada je nogomet u pitanju, Španjolci su svjetski i europski prvaci, te srcu vatrenome večeras neće biti lako, ali dužni su kao Grčka, te će ih Bruxelles spašavati sa stotinu milijardi eura pomoći. A ono što bode u oči i što ne vidimo dok gledamo Messija i Ronalda, Barcelonu i Reala, nevjerojatnih je gotovo pet milijardi eura gubitka koje su zajedno natukle španjolska Prva i Druga liga!
Prođemo li dalje, ni nas neće zabrinjavati četrdesetak milijardi eura duga koje smo kao država nakupili. Jer, dokazano, nogomet ima terapeutski učinak, ali samo dok se pobjeđuje. Neumrli Veselko Tenžera još je u travnju 1984. napisao tekst naslovljen »Dinamo kao filozofija utjehe« i zaključio: »Zahvaljujući tom klubu, u Zagrebu uvijek postoji netko komu ide lošije nego vama.«
Hvala Bogu, ovo je reprezentacija! I igramo u Gdanjsku, a ne Bruxellesu!
----------------------------
lp, boro
http://www.novilist.hr/
http://budan.blog.hr/
18.06.2012. (09:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
--- On Mon, 6/18/12, Danko Švorinić wrote:
From: Danko Švorinić
Subject: 3. Kup riječkog orla - Coppa dell' aquila fiumana
Date: Monday, June 18, 2012, 12:09 AM
Evo i fotogalerija s turnira, čestitke Andrei na besprijekornoj organizaciji!
http://www.rijekadanas.com/foto-veleuciliste-u-rijeci-pobjednik-3-kupa-rij eckog-orla/
18.06.2012. (15:07) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Spoštovani (a) Borivoj,
V ČETRTEK, 21. junij vas vabimo v Teozofsko knjižnico in bralnico Alme M. Karlin, kjer bosta v sklopu praznovanja ob poletnem solsticiju potekala dva dogodka. Najprej bo ob 19.00 na sporedu:
MEDITACIJA
V času poletnega solsticija je dan najdaljši v letu. Takrat začnemo mahati v slovo dolgim uram sončne svetlobe in je svet v pričakovanju krajšanja dnevov. Zato vabljeni na vodeno skupinsko meditacijo, kjer se bomo napolnili z energijo in polni novega življenja vstopili v drugo polovico astrološkega leta.
Vstop je prost. Dobrodošli so prostovoljni prispevki.
Po koncu meditacije sledi še filmski večer ob 20.00:
SEN KRESNE NOČI
Nadaljujemo s tematiko poletnega solsticija in sicer si bomo ogledali film 'Sen kresne noči (A Midsummer Night's Dream)', sodobno priredbo klasične igre Williama Shakespearea v produkciji britanskega BBC.
Podnapisi filma bodo v hrvaškem jeziku. Po predvajanju bo sledila diskusija na izbrano temo iz filma.
Več o filmu, igralcih in režiserju na: http://www.imdb.com/title/tt0462425/
Vstop je prost. Dobrodošli so prostovoljni prispevki.
In ne pozabite:
... na predavanje z naslovom POLETNI SOLSTICIJ IN KRESNA NOČ, ki bo potekalo danes ob 19.00 v prostorih Teozofske knjižnice in bralnice Alme M. Karlin. Predaval bo Aristid Havliček - Tili.
Več o tem: http://www.tkbak.org/?p=1562
Vabljeni!
Lep pozdrav,
Teozofska knjižnica
18.06.2012. (15:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
VITAMIN B
-------------
U pivu ima vitamina B...
Ako ispijes jedno pivo to ti je vitamin B1.
Dva piva... B2...
Sest piva - vitamin B6....
Dvanaest piva - B12...
A ako ispijes celu gajbu... e, to je vec B-kompleks!
HIPERVITAMINOZA TI JE GAJBA I PO.
18.06.2012. (16:45) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Zdravlje - vrlo važni savjeti
Razgovaraj telefonom sa slušalicom uz LIJEVO uho.
Ne pij kavu DVAPUT dnevno.
Ne uzimaj tablete s hladnom vodom.
Ne uzimaj obilne obroke poslije 17,00 sati.
Smanji količinu masne hrane u prehrani.
Pij više vode ujutro, a manje noću.
Drži se podalje od punjača mobitela.
Ne upotrebljavaj slušalice (naglavne, utične) dulje vrijeme.
Najbolje doba za spavanje je od 22,00 do 06,00 sati.
Ne lezi neposredno nakon uzimanja lijekova propisanih prije spavanja.
Kad oznaka na mobitelu pokaže zadnju recku napunjenosti baterije, ne javljaj
se više prije ponovnog pujnjenja, jer je radijacija tada 1000 puta jača.
Proslijedi to onima do kojih ti je stalo.
__________________________
19.06.2012. (08:53) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Zanimljiva stranica vezana uz medicinu, zdravlje, alternativu od svega pomalo, pa koga zanima neka prošvrlja...
http://www.ordinacija.hr/zdravlje/
Željka - Safiris
http://safiris.blog.hr
https://www.facebook.com/safiris
19.06.2012. (08:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj

Udruga Slobodna Država Rijeka primljena u fondaciju Centre Maurits Coppieters (CMC)
Udruga Slobodna Država Rijeka 15. lipnja je primljena kao pridruženi član u međunarodnu fondaciju Centre Maurits Coppieters (CMC) koja okuplja brojne fondacije, think-thank organizacije, institute, arhive i slične asocijacije koje promoviraju ideje regionalizma, kulturne i jezične raznolikosti, principe samoodređenja i autonomije na različitim razinama. Udruga se tako pridružila sličnim organizacijama iz Galicije, Baskije, Katalonije, Korzike, Transilvanije, Makedonije, Kurdistana i brojnih drugih regija koje imaju različite probleme u matičnim državama, ali koje ne posustaju u svojim nastojanjima da se izbore za bolju poziciju i očuvaju svoje specifičnosti.
Udrugu SDR predstavljao je tajnik Igor Linardić koji je sudjelovao na CMC konferenciji "Devolution and autonomy in Europe", održanoj u mjestu Sovata u sjevernoj Transilvaniji, pokrajini koja je većinski nastanjena Mađarima i koja je sustavno zapostavljena od strane rumunjske Vlade. Brojni ugledni gosti raspravljali su o problemima porezne autonomije, regionalizmu i jezičnim različitostima u Francuskoj, očuvanju identita u turizmu, borbi Transilvanije za veću autonomiju i pravu na samoodređenje.
www.rijeka-drzava.com
19.06.2012. (10:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...