Komentari

budan.blog.hr

Dodaj komentar (13)

Marketing


  • borivoj

    “NIHIL DIFFICILE AMANTI PUTO”.

    “MISLIM DA NISTA NIJE TESKO ONOME KOJI VOLI”.

    Ciceron





    Dragi prijatelji,

    Sudeci po poanti poruke pjesme iz “Bijele kule” za danasnje tihovanje, velicinu milosti, srece, radosti i ostalih bozjih darova mozemo spoznati samo po modelu fenomena daleke blizine. Velicinu susreta sa zivim Bogom mozemo sacuvati ako blazenstvo tog dogadjaja “uvijemo” u tisinu, u skrinju meditacije, a ne da skupocjenu energiju tog dozivljaja rasipamo “larmom” o njemu:





    72. MENI, PASTIRICI



    Meni, pastirici, koja ne zna druge carolije osim ljubavne pjesme, zavide mocni nebesnici i zitelji raja, andjeli i sveci. Ono, na cemu mi zavide, Tvoja je blizina, svjetlo Tvojega lika pred ljudskim okom. Sto bi dali trapljenici Himalaja i samostanskih uza, da sada mogu biti na mjestu mojega cekanja, gdje ce Tvoj lik uskoro proci?!

    Mozda bi dali ostatak svojih dana.

    A ja sjedim ne shvacajuci zasto se takva milost bas meni daje.



    “Bijela kula”, kniga 13. Zapisala Vesna Krmpotic





    Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi

    oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.





    Puno pozdrava iz Sombora od Josipa

    avatar

    13.01.2012. (08:22)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Prvi u siječnju, drugi u travnju, a treći u srpnju – petak 13. mnogima će ove godine zadavati glavobolje. Pate čak i oni koji nisu praznovjerni. Naime, osnivač Instituta za upravljanje stresom i Instituta za fobije u Ashevilleu u Sjevernoj Karolini, Donald Dossey, izračunao je da američko gospodarstvo svakog petka 13. izgubi oko 900 milijuna dolara.

    To i ne čudi s obzirom na to da ljudi tim danom manje putuju, pa tako ne pune ni budžet transportnih poduzeća, ne koriste financijske transakcije, a izbjegavaju i dolazak na posao. Analizom broja bolovanja u periodu od 2006. do 2008. godine utvrđeno je da je petkom 13. tri do pet puta više zaposlenika na bolovanju nego inače.

    >> Dječaka (13) udario grom na petak 13. u 13.13

    Zabilježeno je i povećanje psiholoških poremećaja tog dana – od napadaja panike do zatvaranja u kuću. Praznovjerni se petkom 13. klone ogledala, ako ugledaju crnu mačku promjene smjer, ne režu nokte jer, kako kažu, to donosi tugu.

    Isto tako, postoji teorija da je petak 13. ‘nesretan’ postao tek prije 80-ak godina u SAD-u, zbog drugog najvećeg kraha na burzama 1927. godine, koji je nazvan ‘Crni petak’. Nakon teških financijskih gubitaka ljudi su se bacili kroz prozore zgrada zbog čega ni prolaznici na pločnicima više nisu bili sigurni

    Zbog tradicionalne psihoze od tog dana, u nekim bolnicama i hotelima ne postoje sobe s brojem 13, a prema istraživanju Dosseya čak 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat. U znanosti, strah od ovog dana dobila je i naziv - paraskavedekatriafobija.

    >> Kako od nesretnog petka 13. napraviti sretan dan?

    Evo i zašto: Broj 13 smatra se nesretnim jer dolazi iza broja 12 koji se u nekim religijama i numerološki pravcima smatra cjelovitim brojem. Pa tako ima 12 mjeseci u godini, 12 radnika Herkulovih, 12 znakova Zodijaka, 12 bogova na Olimpu, 12 Isusovih apostola... Broj koji se nalazi iza, 13, korak je od cjelovitosti i stoga izaziva nemir. Na primjer, u nordijskoj mitologiji na zabavu 12 bogova u Valhalli nepozvan je banuo zločesti Loki, a u Bibliji izdajnik Juda bio je 13. na Isusovoj posljednjoj večeri.

    A zašto petak? To je bio dan posvećen ženskim božanstvima plodnosti, poput rimske Venere i nordijske Freye, što je veoma nepopularno u kršćanstvu koje nije sklono slavljima plodnosti niti ženske putenosti. U pretpovijesnim društvima broj 13 smatrao se svetim jer žene tijekom godine imaju 13 mjesečnih ciklusa. Kada je počeo prevladavati patrijarhat, sve žensko postalo nepoželjno, pa se i kombinacija petka kao ženskog dana i broja 13 kao svetog ženskog broja počela smatrati posebno pogubnom.

    >> 'Nepromišljeni' Hrvati ne strahuju od Petka 13.

    Statistički podaci, možda ipak razuvjere praznovjerne. Na petak 13. ne događa se ništa više nesreća nego drugim danima.

    avatar

    13.01.2012. (08:24)    -   -   -   -  

  • borivoj

    MISAO DANA



    "Javne financije moraju biti zdrave,

    budzet mora biti ujednacen,

    javni dug mora biti smanjen,

    moramo se boriti protiv arogancije drzavne administracije i istu kontrolirati,

    pomoc drugim zemljama mora biti smanjena kako Rim ne bi bankrotirao,

    narod mora nauciti raditi umjesto da zivi od javne pomoci".



    CICERON, 55 godina prije Krista

    avatar

    13.01.2012. (08:24)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Bisfenol A - tihi ubojica Vašeg zdravlja

    Piše: Svetlana Pasarić

    Bisfenol-AJoš uvijek koristite u kuhinji one lijepe šarene plastične kutije?

    Imate naviku jesti iz plastičnih posuda?

    Pijete vodu iz plastičnih flaša, koje zatim - ne daj Bože! - ostavljate u autu izložene suncu?

    Nemojte! Jer, bez obzira na to što Vam kažu mainstream mediji, plastika je zaista opasna za Vaše zdravlje.

    Plastika sadrži bisfenol A i druge otrovne spojeve (vinil-klorid, boje, aditive, ftalate) koji iz dana u dan neometano razaraju Vaš organizam.

    Što je bisfenol A?

    Bisfenol A (BPA) je kemikalija koja se koristi za očvrsnuće plastike. BPA se dodaje u plastiku u velikim količinama.

    BPA se nalazi u mnogim predmetima koje svakodnevno koristite, poput bočica za djecu, kutija za CD-ove te u ambalaži za hranu i pića.

    Bisfenol sadrži i epoksi smola koja se koristi kao zaštitna presvlaka u konzervama i limenkama. Malo tko zna da ispune za zube u stomatologiji također sadrže BPA.

    Još prije 100 godina je utvrđeno da bisfenol A u ljudskom tijelu djeluje poput umjetnog estrogena. Bisfenol oponaša ljudske hormone i remeti naš endokrini sustav.

    Već odavno se pretpostavlja da je BPA odgovoran za porast broja oboljelih od raka dojke u svijetu.

    Sada je potvrđena povezanost bisfenola s oštećenjem jetre, pretilošću, dijabetesom, neplodnošću i nekoliko vrsta karcinoma.

    Prije dvije godine Danska je postala prva europska zemlja koja je zabranila BPA u ambalaži za hranu i pića namijenjena djeci mlađoj od tri godine.

    Utjecaj bisfenola na zdravlje

    Rizik za bebe

    Bisfenol A je najštetniji na početku trudnoće. Trudnice s najvišom razinom bisfenola A u organizmu imaju dvaput veću vjerojatnost da će njihove bebe patiti od poteškoća s disanjem zbog oštećenja pluća, astme, bronhitisa, alergije ili infekcije.

    Spolno zdravlje

    BPA može imati negativan utjecaj na spolno zdravlje. Istraživanja potvrđuju da BPA može uzrokovati neplodnost i sindrom policističnih jajnika kod žena te probleme s erekcijom kod muškarca.

    Bolesti srca

    Najnovija studija vezana za BPA je potvrdila povezanost između ove kemikalije i srčanih oboljenja. Engleski znanstvenici su analizirali podatke ankete "National Health and Nutrition" i dokazali da muškarci s visokim dozama BPA u organizmu imaju veći rizik od razvoja bolesti srca.

    To je zbog toga što BPA potiskuje hormon koji nas štiti od srčanog udara, oksidativnog stresa i oštećenja krvnih žila.

    Dijabetes i pretilost

    Bisfenol A je povezan s dijabetesom i poremećajem rada metabolizma.

    BPA smanjuje sposobnost organizma da efikasno koristi inzulin. Zbog toga gušterača pokušava proizvesti još više inzulina.

    Visoke količine inzulina u krvi smanjuju sposobnost tijela da koristi energiju iz masnih stanica. To potiče pretvaranje viška šećera u trigliceride koji se zatim pretvaraju u salo.

    Sve to povećava rizik od pretilosti i dijabetesa.

    Promjene ponašanja kod djece

    Istraživanja na sveučilištu Chapel Hill su otkrila utjecaj bisfenola A na ponašanje djece. Djeca koja su unosila ovu kemikaliju preko plastičnih bočica i kutija za hranu, u ponašanju su pokazala puno veću agresivnost i hiperaktivnost od ostale djece.

    Druga istraživanja pokazuju da se BPA iz tijela majke prenosi još nerođenom djetetu preko pupčane vrpce.

    Oštećenje jetre i crijeva

    Bisfenol A tijekom vremena može oštetiti jetru i crijeva - govore istraživači.

    Crijeva su prvi organ koji se susreće s bisfenolom nakon što ga progutate iz plastičnih posuda. Istraživanja su pokazala da čak i 10 puta manje količine bisfenola od trenutno prihvaćenih kao “bezopasne”, razaraju stijenke crijeva i uzrokuju takozvani “leaky gut” sindrom - sindrom propusnosti stijenke debelog crijeva.

    Kroz oštećene stijenke crijeva bakterije i toksini slobodno ulaze u krvotok i šire se po cijelom organizmu, uzrokujući oštećenja tkiva i organa.

    BPA - kako dalje?

    Iako je cijeli niz država već zabranio korištenje ove štetne kemikalije, zabrana se odnosi samo na bočice i ambalažu za djecu. BPA se još uvijek koristi u ambalaži za piće i hranu namijenjenu odraslim osobama.

    Budite oprezni i smanjite korištenje plastike u kućanstvu na minimum. Pogotovo, plastici nema mjesta u Vašoj kuhinji!

    Izbjegavajte plastične čaše, žlice i tanjure. Izbacite iz kuhinji plastične kutije za pohranjivanje namirnica. Zamijenite plastiku staklom, inoksom i porculanom - zdravim posuđem koje je bezopasno i inertno.

    avatar

    13.01.2012. (08:28)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Izbjegavajte plastične čaše, žlice i tanjure. Izbacite iz kuhinji plastične kutije za pohranjivanje namirnica. Zamijenite plastiku staklom, inoksom i porculanom - zdravim posuđem koje je bezopasno i inertno.

    avatar

    13.01.2012. (08:29)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Poštovanii,

    vjerojatno ste često svjedočili koliko je vrijeme u kojem živimo obilježeno izazovima. Jedan od tih
    izazova jest sigurna opskrba energijom proizvedenom lokalno i decentralizirano, na način koji ne
    ugrožava našu civilizaciju i istovremeno znači rast nacionalnih i regionalnih gospodarstava.

    Ovo je vrijeme u kojem visoko razvijene zemlje poput Njemačke i dalje izvoze energiju premda se
    odrekla nuklearne energije i pritom joj raste bruto nacionalni dohodak; vrijeme u kojem zemlje poput
    Danske imaju potpuni parlamentarni konsenzus oko prelaska na energetski sustav sa 100%
    obnovljivih izvora energije; vrijeme u kojoj Kina bilježi stalan i ogroman gospodarski rast a sljedeće će
    godine udvostručiti proizvodnju struje iz solarne energije…
    Ako su nam ti uzori ekonomski i geografski predaleko navedimo i onaj austrijskog okruga Güssing koji pokriva 71% posto svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora energije.

    Hrvatska trenutno uvozi između 30 i 70% električne energije ovisno o hidrološkoj godini a oko 2,5 milijarde kuna odlazi izvan zemlje samo na struju. Možemo li krenuti smjeru energetske neovisnosti, proizvoditi energiju iz naših obnovljivih izvora energije – Sunca, vjetra, šumske biomase, bioplina, geotermalne energije… koji su nažalost neiskorišteni i podcijenjeni?
    To je naravno retoričko pitanje. Ono pravo pitanje je – prepoznajete li Vi sebe kao osobu koja može utabati taj put i krenuti na njega sa stručnjacima Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju (www.hsuse.hr), uredništvom emisije HTV-a Eko zona (www.hrt.hr Televizija na zahtjev) i volonterima, studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji su osnovali Zakladu Energetski neovisna zemlja?

    Možete pomoći novčanim prilogom, osiguranjem prostora za ostvarenje projekata obnovljivih izvora energije, pisanim potporama, posredovanjem prema donatorima, potencijalnim investitorima u obnovljive izvore u Vašoj zajednici, izmjenjivanjem informacija sa Zakladom i povezivanjem sa svim ljudima dobre volje koji žele pomoći u ostvarenju općeg dobra… jednog dana zajedno ćemo biti ponosni jer smo postupili ispravno…

    Nas su podržali Savjet za zelenu gradnju www.gbccroatia.org, portal www.obnovljivi.com te nevladine udruge Udruga za razvoj Hrvatske www.urh.hr, Zelena Istra, Eko zadar, Baobab, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Eko centar Zeleno Sunce Dubrovnik…

    U prilogu su naše akcije koje želimo ostvariti zajedno s Vama a prva je postavljanje fotonapona na Veleučilište u Karlovcu za što smo već osigurali dozvole. Iz prodane struje financirati ćemo nove pilot projekte širom Hrvatske.

    Srdačan pozdrav!
    Upravitelj Zaklade Energetski neovisna zemlja
    &
    Novinar urednik emisije HTV-a Eko zona
    Mladen Iličković,
    099 634 8176, mladen.ilickovic@hrt.hr
    Žiro račun 2360000-1101714434

    http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/zaklada-en ergetski-neovisna-zemlja/2233
    http://www.obnovljivi.com/aktualno/967-na-dona cijskoj-veeri-predstavljena-zaklada-energetski-neovisna-zemlja
    http://www.dw -world.de/dw/article/0,,15614708,00.html
    ___________________________________ _____
    Šalje: Miroslav Rimarchuk
    Poslano: 10. siječanj 2012 11:48
    Prima: ekozona@hrt.hr
    Predmet: Fwd: Širite ovo dalje, šaljite svima koje poznajete, naša budućnost je u pitanju!

    avatar

    13.01.2012. (08:44)    -   -   -   -  

  • borivoj

    savjet





    Ako se bojite da ćete se udebljati, prije obroka popijte čašicu rakije.

    Rakija uklanja osjećaj straha :)))

    avatar

    13.01.2012. (09:29)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Nagrada Vladimir Devide za haiku

    prijava: 01.03.2012.
    organizator: LibrAsia
    url: http://librasia.iafor.org/haiku.html

    LibrAsia, The Asia Conference of Literature i Librarianship raspisali su natječaj za nagradu Vladimir Devide za haiku na engleskom jeziku. Rok prijave je 1. ožujak 2012.

    Usprkos uspješnoj međunarodnoj akademskoj karijeri kao poznati matematičar, koji je predavao na sveučilištima u Hrvatskoj, Australiji i SAD-u, Vladimira Devidea pamti se primarno kao japanologa i haiku pjesnika.

    Devide nije bio samo jedan od svjetski najpoznatijih haiku pjesnika, već i neumorni promicatelj japanske kulture. Ako se Hrvatska sada smatra haiku 'velesilom', u kojoj postoji najviše haiku pjesnika po broju stanovnika od bilo koje druge zemlje na svijetu, to je zahvaljujući Devideovom naporu.

    Kao redoviti član HAZU-a, Vladimir Devide osvojio je brojne nagrade i priznanja, uključujući Le Prix CIDALC (1977), Nagradu Grada Zagreba (1982), a za svoj rad u promoviranju japanske kulture Japanese Order of the Sacred Treasure (1983).

    Vladimir Devide preminuo je u kolovozu 2010., a ovo natjecanje odaje počast njegovoj viziji i strasti za haiku. Natjecanje se 2011. godine održalo prvi puta, a 1. nagradu osvojio je Jim Kacian iz SAD-a.

    Na natjecanju sudjelovati mogu svi pjesnici, bez ograničenja. Kriteriji za ocjenjivanje baziraju se na individualnim vrijednostima, bez obzira radi li se o modernom ili tradicionalnom haiku. Prijaviti se može haiku koji do sada nije bio objavljen niti predstavljen javnosti. Haiku mora biti na engleskom jeziku.

    Šalje se jedan neobjavljen haiku na engleskom jeziku e-poštom na adresu librasia@iafor.org Pod subject potrebno je naznačiti 'Haiku competition'. U mailu potrebno je navesti ime i prezime autora, adresu i kontakt podatke.

    Žirijem predsjeda hrvatski veleposlanik u Brazilu Drago Štambuk.

    Pobjednici natjecanja te drugoplasirani bit će službeno proglašeni tijekom konferencije LibrAsia u travnju 2012. godine, a potom objavljeni na Internet stranici Konferencije. Pobjednici i drugoplasirani, te dobitnici priznanja žirija, bit će objavljeni u monografiji limitiranog izdanja. Pobjednik i jedan drugoplasirani dobivaju knjigu poezije, te ukoliko su prisutni u Osaki tijekom trajanja konferencije, bit će pozvani da na konferenciji preuzmu nagradu.

    (I.P., 11.01.2012)

    avatar

    13.01.2012. (10:04)    -   -   -   -  

  • deni kamino

    Tekst na početku je odličan!

    avatar

    13.01.2012. (10:07)    -   -   -   -  

  • borivoj

    znam da su mnogi već upoznati s ovim (pardonček za spamanje - šaljem na otprije složenu mail-listu), al mnogi i nisu!

    pak (da posle ne bi bilo 'kaj šutiš?') ;-}}}



    naslovnica + http://www.slobodnadalmacija.hr/Scena/Kultura/Kultura/tabid/81/articleType /ArticleView/articleId/160832/Default.aspx



    bok, draš







    draško regul

    ivane lang 3

    10360 sesvete-novi jelkovec

    croatia



    fiksni tel.:

    4003 721



    mobi (sms!):

    095 9 115 114



    e-mail:

    dras@rnda-drnda.org

    drnda42@gmail.com

    drasko.regul@zg.t-com.hr



    web:

    www.rnda-drnda.org

    www.negovor.hr

    drnda.fotozine.org

    drnda.fotoklub.hr

    drn da42.deviantart.com

    avatar

    13.01.2012. (10:23)    -   -   -   -  

  • borivoj

    no, da, maločas saznah (neki možda već i vidjeli -



    http://www.24sata.hr/sudbine/zarobljen-u-tijelu-senzorom-je-snimio-fotogra fiju-i-pobijedio-249584



    a i rtl-exploziv je izgledan! (od večeras nadalje!)

    avatar

    13.01.2012. (10:29)    -   -   -   -  

  • borivoj

    Idemo vidjeti koje pogodnosti ćemo imati u EU:

    1.) Hrvatska će imati manje od 1% pravo glasa u europskom parlamentu

    2.) Hrvatska će morati plaćati članarinu u visini od 4 milijarde kuna godišnje

    3.) Poskupljenje duhanskih i naftnih derivata vjerovatno i alkoholnih proizvoda

    4.) Ograničavanje proizvodnje na normu koju će odrediti EU parlament (npr. u Slavoniji

    postoje tri šećerane koje će svoju proizvodnju morati smanjiti za 35% što znači
    zatvaranje jedne od tri šečerane)

    5.) Hrvatska nema pravo na gospodarski pojas u Jadranskom moru (talijani imaju pravo loviti u našem
    moru i vaditi naftu

    iz istoga, napomenimo da su svoj dio Jadrana izlovili zato što posjeduju ogromnu i
    najmoderniju brodicu na mediteranu)

    6.) Hrvatska se obvezuje na izgradnju i dodjelu stanova onima koji su 1991. godine napustili
    Hrvatsku i sudjelovali u agresiji na nju

    7.) Pristanak na pretvaranje velikosrpske agresije u građanski rat i s tim u vezi odustajanje od
    ratne odštete

    8.) U procesu tzv. pregovora Hrvatska je izložena ucjenama (prodaja ili predaja nacionalnih
    bogatstava,

    teritorijalne ustupke susjedima, otvaranje tržišta nelojalnoj konkurenciji i monopolima,
    prodaju poljoprivrednog zemljišta i dr.)

    9.) EU fondovi financiraju što je u interesu EU, a ne što je u interesu RH

    10.) Za Hrvatsku su predviđeni višestruko manji iznosi EU fondova za RH u odnosu na zemlje koje su
    nedavno postale nove članice

    Šalji dalje da se svi skupa malo osvijestimo.

    avatar

    13.01.2012. (16:21)    -   -   -   -  

  • borivoj

    War Plan Iran: The US Finally Admits Its Criminal Bankruptcy.

    Friday, January 13, 2012 12:08 PM

    -----------

    http://www.globalresearch.ca/index.php?context=va&aid=28560

    avatar

    13.01.2012. (16:28)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...