Sa središtem u današnjem Peruu, carstvo Inka se protezalo preko vrhova Anda do obale, te uključivalo i dijelove današnje Kolumbije, Čilea, Bolivije, Ekvadora i Argentine. Carstvo je bilo povezano mrežom prometnicama čija je kompleksnost mogla konkurirati i onima u Starom svijetu. Imali su mnoštvo hrane, tekstila, zlata i lišća koke, bili su majstori gradnje Novog svijeta. Unatoč svemu tome nikada nisu imali novac. Osim toga, nisu imali niti jednu jedinu tržnicu.
>> Peru će tužiti Yale zbog ostavštine Inka
Carstvo Inka vjerojatno je jedina napredna civilizacija u povijesti koja na nijednom dijelu svog teritorija nikada nije imala trgovački stalež ni bilo kakve trgovine. Kako im je to uspjelo? Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Mnogi aspekti života Inka su ostali tajna, dijelom i zbog toga što izvještaji o životu tog naroda dolaze od Španjolaca koji su ih na kraju i istrijebili raznim europskim bolestima. Prvo su im prenijeli boginje koje su po nekim procjenama ubile i do 90 posto populacije Inka, a potom su ih dokrajčili tifusom, sifilisom, gripom, difterijom, rubeolom i ponovno boginjama. Naše znanje o tim događajima i razumijevanje kulture Inka dolazi od nekoliko promatrača, većinom španjolskih misionara te svećenika i povjesničara Blasa Valere, koji je rođen u Peruu dva desetljeća nakon pada carstva Inka.
Bogatstvo i bez novca
Bilješke od misionara i Valere opisuju Inke kao majstore gradnje i planskog raspolaganja zemljom, sposobne za sofisticiranu planinsku poljoprivredu. Gradove su podizali od velikih kamenih blokova koji su bili tako precizno isklesani da su međusobno prijanjali bez ikakvog veziva. Njihovo je društvo bilo toliko bogato da su si mogli prijuštiti da stotine ljudi specijaliziranih za planiranje poljoprivrede 'osmisli' kako će iskoristiti novoosvojena područja. Gradili su tzv. terasaste farme na obroncima planina i na njima su sadili od krumpira i kukuruza do kikirikija i tikvica. Gdje će se što saditi se pažljivo biralo prema prosječnim temperaturama i nadmorskoj visini. Također su sadili i drveće kako bi tanki gornji sloj tla ostao u dobrom stanju.
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Njihovi arhitekti bili su jednako talentirani kao i poljoprivrednici. Dizajnirali su i izgradili enormne piramide, koje su navodnjavali sofisticirani vodovodi poput onog pronađenog u Tiponu i spajali sustavi popločanih cesta, izgradili su enormno velike hramove poput Pachacamaca te grad Machu Picchu koji nije bio grad u klasičnom smislu riječi. Najvjerojatnije je izgrađen kao carski posjed i religijsko utočište. Nisu imali pismo pa su graditelji matematički sve točno izračunavali uz pomoć sustava čvorova na konopima. I unatoč svoj toj produktivnosti Inke su se uspjele oduprijeti uvođenju novca i trgovina.
Tajna njihova velikog bogatstva je možda u njihovom neobičnom 'poreznom sustavu'. Naime, radnici i poljoprivrednici su proizvodili dio robe za sebe, a dio za cara i plemstvo. Vlasti su pak, oni bili siguran izvor radne snage za radove bilo kakve vrste, ali i ostale kraljevske pothvate. Država je skupljala svu proizvedenu robu - hranu, vunu, tekstil, itd. i spremala je u skladišta. Svaki grad je imao najmanje dva skladišta - jedno za vladara i jedno za građane. Dakle, produkcija, distribucija i upotreba svih dobara bila je kontrolirana od strane vlasti. Svaki građanin je pak, od države zauzvrat dobio sve što mu je bilo potrebno za život - hranu, alat, neobrađene materijale i odjeću i nisu imali potrebe ništa kupovati. Kako nije bilo trgovina, nije bilo ni potrebe za uvođenjem neke valute ili novca. Ipak, Inke ponekad jesu i trgovale. No, nikada među sobom već samo s drugim narodima. Mijenjali su svoja dobra jedino za ona koja nisu mogli proizvesti sami.
05.01.2012. (09:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Aktualne akcije i kampanje Kolinje nije zabava i narodni običaj
Povodom sramotnog 'običaja' i nasljeđa barbarskog prolijevanja krvi životinjama za vrijeme kolinja, održali smo u središtu Varaždina slikovit performans kako bismo ukazali na okrutnost održavanja ovakvih 'tradicija'. 'Odstrjel' je ubojstvo, a ne briga za životinje!
U suradnji s udrugom Glas životinja i uz potporu Miss sporta Hrvatske Kristine Vilk, zaštitnim licem kampanje 'Lovite rezultate, ne životinje', održali smo prosvjed protiv lova. Prosvjedna povorka kretala se središtem Zagreba, da bi na Trgu bana Jelačića održala upečatljiv performans. Jednog kupiš, jednog ubiješ
U suradnji s PETA-om, u Hrvatskoj smo objavili plakate s porukom 'Kupili ste životinju? Jednoj napuštenoj ste presudili'. kako bismo upozorili da su uzgoj i trgovina životinjama povezani s ogromnom patnjom i smrću životinja. Kada ljudi kupuju životinju, napuštenim životinjama u skloništima oduzimaju šansu za udomljavanjem. Posjetite našu crno bijelu listu pet shopova i ne kupujte životinje kako ne biste podržavali okrutnost i iskorištavanje životinja. Mladi za prava životinja
U suradnji s Gradom Zagrebom i Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, organizirali smo ciklus od tri dojmljiva predavanja Vedrana Romca 'Mladi za prava životinja' u zagrebačkom KIC-u i klubu Mama, dok je Marta Šušak održala radionicu za volontere. U sklopu projekta posjetili smo i nekoliko srednjih škola, a projekt se nastavlja u ovoj godini. Blagdanski vege recepti
S trinaest veganskih delicija, koje smo predložili građanima za blagdane bez mesa, ove smo godine zaželjeli svima sve najbolje. Gordana Hećimović pripremila je ukusnu zimsku juhu od graha i ječma, pečenku od seitana, umak od hrena, makovnjaču, čupavce, itd., a neka od ovih jela mogla su se kušati i na degustaciji na našem štandu. Novogodišnje odluke koje spašavaju živote
Povodom prelaska u novu godinu, građanima smo predložili da razmisle o donošenju novogodišnjih odluka koje će pozitivno utjecati i na njih same i na druga živa bića. Dodatno smo naveli i 12 razloga za promjenu prehrane.
Blic vijesti
* Slobodnoj Dalmaciji uputili smo reakciju na članak 'Macom po glavi, nožem u srce'. * Imunološkom zavodu u Zagrebu uputili smo reakciju vezano za odluku o slanju na klanje 24 konja koji su se iskorištavali za proizvodnju protuotrova za zmije. Konji neće biti poslani u klaonicu i za njih traži udomljenje. * Naši su predstavnici sudjelovali 9. i 10. prosinca na kongresu za prava životinja u Beču, na kojoj su nas Marta Šušak i Anita Euschen predstavile zasebnim izlaganjima. * U Foto kino video klubu Zaprešić u sklopu kampanje Zeleni ponedjeljak održali smo projekciju filma 'Meso istine'. * Poslali smo reakciju medijima kojom tražimo zabranu uporabe pirotehničkih naprava. Nadležnom ministarstvu uputit ćemo zahtjev za donošenjem zakonske direktive. * Novo na našem webu: Zoo City na Crnoj listi pet shopova i Green Point, Stripes i Bazaar na popisu restorana. Pogledajte i novu fotografiju mjeseca, fotografije u galeriji Kolinje ili svinjokolja i video sa ZeGeVege festivala. Morrissey s 'Everyday Is Like Sunday' i Coldplay s 'Paradise' dodani su pod video spotove. * Također pogledajte novi članak o životu svinja i članke 'Još jedan lov na tuljane u Kanadi' i 'Koga se tiču prava životinja?', kao i novi komentar u rubrici komentari. * Od novosti u web katalogu potražite velika i mala pakiranja Ami hrane i poslastice za pse. Više o prehrani pasa i mačaka pročitajte ovdje. * Svakako pogledajte i naše web projekte, kao i bijelu listu proizvoda koji nisu testirani na životinjama, a ukoliko želite primati tjedno recepte upišite se na listu na http://www.zeleni-ponedjeljak.com/. * Sve zainteresirane pozivamo da se prijave na radionicu kuhanja koja će se 12. siječnja održati u našim prostorijama u Gajevoj 47. * Večernje štandove imamo dva puta tjedno, utorkom i petkom, te tražimo volontere u Zagrebu i drugim gradovima. * Ne propustite godišnji prosvjed protiv krzna i priliku da zajedno prosvjedujemo protiv ubijanja životinja zbog krzna. Prosvjed će se održati u subotu, 21. siječnja, a započet će na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu u 11 sati.
Svima vama, koji ste nas na bilo koji način poduprijeli tijekom 2011. godine od srca zahvaljujemo na lojalnosti i ukazanom povjerenju. A vas, koji ste nas tek počeli pratiti, pozivamo da se učlanite, donirate, podupirete naš rad kupnjom iz web kataloga, volontiranjem ili pak prateći nas na facebooku, twitteru i YouTubeu. S najboljim željama, Vaši Prijatelji životinja
05.01.2012. (10:52)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
gornji post skinut s magicusa
http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=74166
05.01.2012. (09:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Sa središtem u današnjem Peruu, carstvo Inka se protezalo preko vrhova Anda do obale, te uključivalo i dijelove današnje Kolumbije, Čilea, Bolivije, Ekvadora i Argentine. Carstvo je bilo povezano mrežom prometnicama čija je kompleksnost mogla konkurirati i onima u Starom svijetu. Imali su mnoštvo hrane, tekstila, zlata i lišća koke, bili su majstori gradnje Novog svijeta. Unatoč svemu tome nikada nisu imali novac. Osim toga, nisu imali niti jednu jedinu tržnicu.
>> Peru će tužiti Yale zbog ostavštine Inka
Carstvo Inka vjerojatno je jedina napredna civilizacija u povijesti koja na nijednom dijelu svog teritorija nikada nije imala trgovački stalež ni bilo kakve trgovine. Kako im je to uspjelo?
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Mnogi aspekti života Inka su ostali tajna, dijelom i zbog toga što izvještaji o životu tog naroda dolaze od Španjolaca koji su ih na kraju i istrijebili raznim europskim bolestima. Prvo su im prenijeli boginje koje su po nekim procjenama ubile i do 90 posto populacije Inka, a potom su ih dokrajčili tifusom, sifilisom, gripom, difterijom, rubeolom i ponovno boginjama. Naše znanje o tim događajima i razumijevanje kulture Inka dolazi od nekoliko promatrača, većinom španjolskih misionara te svećenika i povjesničara Blasa Valere, koji je rođen u Peruu dva desetljeća nakon pada carstva Inka.
Bogatstvo i bez novca
Bilješke od misionara i Valere opisuju Inke kao majstore gradnje i planskog raspolaganja zemljom, sposobne za sofisticiranu planinsku poljoprivredu. Gradove su podizali od velikih kamenih blokova koji su bili tako precizno isklesani da su međusobno prijanjali bez ikakvog veziva. Njihovo je društvo bilo toliko bogato da su si mogli prijuštiti da stotine ljudi specijaliziranih za planiranje poljoprivrede 'osmisli' kako će iskoristiti novoosvojena područja. Gradili su tzv. terasaste farme na obroncima planina i na njima su sadili od krumpira i kukuruza do kikirikija i tikvica. Gdje će se što saditi se pažljivo biralo prema prosječnim temperaturama i nadmorskoj visini. Također su sadili i drveće kako bi tanki gornji sloj tla ostao u dobrom stanju.
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Machu Picchu (Foto: Guliver/Thinkstock)
Njihovi arhitekti bili su jednako talentirani kao i poljoprivrednici. Dizajnirali su i izgradili enormne piramide, koje su navodnjavali sofisticirani vodovodi poput onog pronađenog u Tiponu i spajali sustavi popločanih cesta, izgradili su enormno velike hramove poput Pachacamaca te grad Machu Picchu koji nije bio grad u klasičnom smislu riječi. Najvjerojatnije je izgrađen kao carski posjed i religijsko utočište. Nisu imali pismo pa su graditelji matematički sve točno izračunavali uz pomoć sustava čvorova na konopima. I unatoč svoj toj produktivnosti Inke su se uspjele oduprijeti uvođenju novca i trgovina.
Tajna njihova velikog bogatstva je možda u njihovom neobičnom 'poreznom sustavu'. Naime, radnici i poljoprivrednici su proizvodili dio robe za sebe, a dio za cara i plemstvo. Vlasti su pak, oni bili siguran izvor radne snage za radove bilo kakve vrste, ali i ostale kraljevske pothvate. Država je skupljala svu proizvedenu robu - hranu, vunu, tekstil, itd. i spremala je u skladišta. Svaki grad je imao najmanje dva skladišta - jedno za vladara i jedno za građane. Dakle, produkcija, distribucija i upotreba svih dobara bila je kontrolirana od strane vlasti. Svaki građanin je pak, od države zauzvrat dobio sve što mu je bilo potrebno za život - hranu, alat, neobrađene materijale i odjeću i nisu imali potrebe ništa kupovati. Kako nije bilo trgovina, nije bilo ni potrebe za uvođenjem neke valute ili novca. Ipak, Inke ponekad jesu i trgovale. No, nikada među sobom već samo s drugim narodima. Mijenjali su svoja dobra jedino za ona koja nisu mogli proizvesti sami.
05.01.2012. (09:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
"ZIVOT JE ILI SMIONA PUSTOLOVINA,
ILI NIJE NISTA". H.Keler
Dragi prijatelji,
Kako je blazen osjecaj da smo luconose. Upravo to nam porucuje pjesma iz "Bijele kule" - predlozak za danasnje tihovanje:
30. SVAK SE PRIJAVIO
Svak se prijavio da se rodi u najbolje vrijeme;
ali nije svak znao vrijeme,
koje je za nj najbolje.
Vi ste znali.
Jer evo, tu ste, na dnu dna,
u nultomu casu svijesti,
spremni na sve da biste docekali svjetlost,
koja dolazi kad je mrak najgusci.
"Bijela kula", knjiga 30. Zapisala Vesna Krmpotic
Stotinu i osam blagoslova neka dobiju svi
oni koji ovo pismo posalju na sto vise adresa.
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
05.01.2012. (09:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Aktualne akcije i kampanje
Kolinje nije zabava i narodni običaj
Povodom sramotnog 'običaja' i nasljeđa barbarskog prolijevanja krvi životinjama za vrijeme kolinja, održali smo u središtu Varaždina slikovit performans kako bismo ukazali na okrutnost održavanja ovakvih 'tradicija'.
'Odstrjel' je ubojstvo, a ne briga za životinje!
U suradnji s udrugom Glas životinja i uz potporu Miss sporta Hrvatske Kristine Vilk, zaštitnim licem kampanje 'Lovite rezultate, ne životinje', održali smo prosvjed protiv lova. Prosvjedna povorka kretala se središtem Zagreba, da bi na Trgu bana Jelačića održala upečatljiv performans.
Jednog kupiš, jednog ubiješ
U suradnji s PETA-om, u Hrvatskoj smo objavili plakate s porukom 'Kupili ste životinju? Jednoj napuštenoj ste presudili'. kako bismo upozorili da su uzgoj i trgovina životinjama povezani s ogromnom patnjom i smrću životinja. Kada ljudi kupuju životinju, napuštenim životinjama u skloništima oduzimaju šansu za udomljavanjem. Posjetite našu crno bijelu listu pet shopova i ne kupujte životinje kako ne biste podržavali okrutnost i iskorištavanje životinja.
Mladi za prava životinja
U suradnji s Gradom Zagrebom i Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, organizirali smo ciklus od tri dojmljiva predavanja Vedrana Romca 'Mladi za prava životinja' u zagrebačkom KIC-u i klubu Mama, dok je Marta Šušak održala radionicu za volontere. U sklopu projekta posjetili smo i nekoliko srednjih škola, a projekt se nastavlja u ovoj godini.
Blagdanski vege recepti
S trinaest veganskih delicija, koje smo predložili građanima za blagdane bez mesa, ove smo godine zaželjeli svima sve najbolje. Gordana Hećimović pripremila je ukusnu zimsku juhu od graha i ječma, pečenku od seitana, umak od hrena, makovnjaču, čupavce, itd., a neka od ovih jela mogla su se kušati i na degustaciji na našem štandu.
Novogodišnje odluke koje spašavaju živote
Povodom prelaska u novu godinu, građanima smo predložili da razmisle o donošenju novogodišnjih odluka koje će pozitivno utjecati i na njih same i na druga živa bića. Dodatno smo naveli i 12 razloga za promjenu prehrane.
Blic vijesti
* Slobodnoj Dalmaciji uputili smo reakciju na članak 'Macom po glavi, nožem u srce'.
* Imunološkom zavodu u Zagrebu uputili smo reakciju vezano za odluku o slanju na klanje 24 konja koji su se iskorištavali za proizvodnju protuotrova za zmije. Konji neće biti poslani u klaonicu i za njih traži udomljenje.
* Naši su predstavnici sudjelovali 9. i 10. prosinca na kongresu za prava životinja u Beču, na kojoj su nas Marta Šušak i Anita Euschen predstavile zasebnim izlaganjima.
* U Foto kino video klubu Zaprešić u sklopu kampanje Zeleni ponedjeljak održali smo projekciju filma 'Meso istine'.
* Poslali smo reakciju medijima kojom tražimo zabranu uporabe pirotehničkih naprava. Nadležnom ministarstvu uputit ćemo zahtjev za donošenjem zakonske direktive.
* Novo na našem webu: Zoo City na Crnoj listi pet shopova i Green Point, Stripes i Bazaar na popisu restorana. Pogledajte i novu fotografiju mjeseca, fotografije u galeriji Kolinje ili svinjokolja i video sa ZeGeVege festivala. Morrissey s 'Everyday Is Like Sunday' i Coldplay s 'Paradise' dodani su pod video spotove.
* Također pogledajte novi članak o životu svinja i članke 'Još jedan lov na tuljane u Kanadi' i 'Koga se tiču prava životinja?', kao i novi komentar u rubrici komentari.
* Od novosti u web katalogu potražite velika i mala pakiranja Ami hrane i poslastice za pse. Više o prehrani pasa i mačaka pročitajte ovdje.
* Svakako pogledajte i naše web projekte, kao i bijelu listu proizvoda koji nisu testirani na životinjama, a ukoliko želite primati tjedno recepte upišite se na listu na http://www.zeleni-ponedjeljak.com/.
* Sve zainteresirane pozivamo da se prijave na radionicu kuhanja koja će se 12. siječnja održati u našim prostorijama u Gajevoj 47.
* Večernje štandove imamo dva puta tjedno, utorkom i petkom, te tražimo volontere u Zagrebu i drugim gradovima.
* Ne propustite godišnji prosvjed protiv krzna i priliku da zajedno prosvjedujemo protiv ubijanja životinja zbog krzna. Prosvjed će se održati u subotu, 21. siječnja, a započet će na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu u 11 sati.
Svima vama, koji ste nas na bilo koji način poduprijeli tijekom 2011. godine od srca zahvaljujemo na lojalnosti i ukazanom povjerenju. A vas, koji ste nas tek počeli pratiti, pozivamo da se učlanite, donirate, podupirete naš rad kupnjom iz web kataloga, volontiranjem ili pak prateći nas na facebooku, twitteru i YouTubeu.
S najboljim željama,
Vaši Prijatelji životinja
05.01.2012. (10:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...