Pozivamo Vas na otvorenje izložbe SWIMMING POOL Damira Čargonje Čarlija
Mala krčma Skalinada Volosko,četvrtak, 29.09.2011. 21 sat
Nakon otvorenja druženje uz ribice sa roštilja
Koautori izložbe: Željko Bobanović, Anđelko Bošnjak, Branko Cerovac, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Nenad Gašparac, Zoran Krema, Josip Maršić, Pejo Kovačević, Andrea Kustić, Milena Trbović, Robert Živković, Gori Ussi Winnetou, M.M.C.d.o.o. Rijeka, Tvornica Papira Rijeka, Art d.o.o. Rijeka, GSC „Runolist“ Delnice...
DELFINOV SKOK
http://www.youtube.com/watch?v=mEuPFkaNpvw
Diferencijaciju obrtnika i umjetničkih obrtnika možemo zamisliti kao tipičan povijesni slijed. Svijet zanata, čija estetika naglašava korisnost i virtuoznu vještinu i čiji pripadnici proizvode djela u skladu s diktatima klijenata ili poslodavaca koji djeluju u nekom izvanzanatskom svijetu , razvija i nov segment ( Bucher, 1962; Bucher i Strauss, 1961 ). Pripadnici tog novog segmenta osnovnoj estetici dodaju naglasak na ljepotu i razvijaju neke dodatne organizacije, koje ih oslobađaju od potrebe da tako potpuno zadovoljavaju poslodavce. Ti umjetnički obrtnici razvijaju oko svojih aktivnosti neku vrstu svijeta umjetnosti, svijet „umjetničkog obrta“. /.../
Howard S. Becker
Art Worlds, 1982 / 2008; hrvatski prijevod:Svjetovi umjetnosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.
Relacijama obrta ( ugostiteljska djelatnost, turizam, marketing, organizacija koncerata, festivala, izložbi, kolektivnih kulturnih dešavanja u najširem smislu ) i vlastitih projekata na području umjetnosti ( performansi, samostalne izložbe ili sudjelovanje u kolektivnim akcijama i dešavanjima koncipiranim kao artistički čin / djelo / događaj / proces ) Čarli je odlučio eksplicite se baviti ideirajući ovu izložbu, na tragu nekih društveno – znanstvenih pretpostavki koje razvija, primjerice, američki sociolog Howard Saul Becker (Art Worlds, 1982 – 2008) koji je utjecajan u domeni sociologije umjetnosti. Da bi se razumjelo Čarlijevu koncepciju i osobitosti svakog od supripadnih segmenata / elemenata izložbe ( u čijoj produkciji, u različitim medijima / tehnikama i s materijalima raznorodnog porijekla, sudjeluje nekoliko autora / suradnika / sudionika u kolektivnom poduhvatu ) neophodno se moramo, poput Beckera i samoga Čarlija, baviti pitanjima društvenog, kulturnog konteksta u kojem artisti produciraju svoja djela.
To je temeljna Čarlijeva intencija: uputiti recipijenta na nužnost analitičkog ispitivanja „svijeta“ odnosno kompleksnog procesa iz kojega i u kojemu „djelo“ nastaje; „djelo“ koje je kompleks raznih elemenata koji nisu sami po sebi nužno „njegov rad“, pa čak niti „umjetničko djelo“: tuđe fotografije ( u ovom slučaju fotografije kuća s bazenima koje je snimio Željko Bobanović – Don Bobo ), odabrani industrijski proizvedeni papir s danim grafičko – industrijsko – dizajniranim uzorkom ( modre stilizirane konture delfina u skoku iz nevidljive vode, multiplicirane u neograničenu broju, ovisno o duljini trake papira za pakiranje odnosno o formatu isječka određenog zadanom veličinom okvira izloška ), specijalni papir proizveden nekoć u slavnoj riječkoj Tvornici papira ( „Kartera“ ili „Hartera“, danas ex – Tvornica, jedan od tragova bivše industrije, zamrle još za Socijalizma i SFRJ ), prebojan ( u plavičasti ton ustalasane „vode“ ) rukom suradnice Tajči Čekade, video uradak: snimka plivanja Tajči Čekade u sportskom bazenu u Delnicama u režiji Zorana Kreme; sound, glazba je rad Josipa Maršića odnosno skupine Gori Ussi ...te, na kraju, ovaj predgovor za katalog izložbe, na kojemu upravo radim.
U biti, sukladno Beckerovim idejama, „kraj“ je samo konvencija, nema kraja niti proizvodnom procesu niti recepciji istoga. Stoga cijeli ovaj tekst koncipiram kao „Ekspoziciju“, uvod u problematski kompleks u koji smo uvučeni od strane Autora / Izložbe, a ne kao konačan i iscrpan „opis“ procesa / projekta / djela / izložbe ili pak „kritiku“ istoga. To, naime, mirne duše možemo prepustiti „budućim pokoljenjima“ – kako su patetično i sudbonosno govorili političari, ideološki glasnogovornici i funkcioneri iz stilske epohe zvane Socijalizam ( Demokratski Socijalizam, jasno! ). Tako je, eto, i nekadašnja „neuništiva“ riječka industrija ( Torpedo, Hartera ... ) ostala u amanet „budućim pokoljenjima“, ali ne radnika već „artista“ i „estradnih djelatnika“ ( u svrhu razvoja Turizma / Ugostiteljstva / Kulture / Umjetnosti, u Rijeci 21. stoljeća ).
Na ovom mjestu smjelo smo kročili na teren eminentno estetičkih pitanja pošto je sav taj implicitno društveni, povijesni, kulturni kontekst od strane autora koncepta izložbe (Čarlija) transponiran u „kolektivno djelo“, vizualno i postkonceptualističko u isti mah. Tako da se čak i inozemni službeni certifikat o kakvoći „Harterinog“ papira, propisno uokviren
27.09.2011. (09:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Polazak posebnim autobusom s Jelačićevog trga u 7:00 u pravcu: RIJEKA – KRČKI MOST – POLJICE – GLAVOTOK – LINARDIĆI. Povratak iz LINARDIĆA oko 17:00 za Rijeku. Cijena prijevoza je 60,00 kn.
Grupa „C“: GLAVOTOK – OBILAZAK AUTOKAMPA – GLAVOTOK – OBILAZAK SAMOSTANSKE ŠUME (oko 3 sata hoda, lagana staza). Vodič je .
Grupa „A“ i „B“: POLJICE – UVALA ČAVLENA – SV. KRŠEVAN - GLAVOTOK (oko 5 sati hoda, lagana staza). Vodiči su Josip Jurasić i Dražen Štifter.
Po završetku izleta svi izletnici autobusom idu u Linardiće na piknik uz roštilj i vino.
Nedjelja, 09.10.2011.
ŽIVENJSKI PUT – GORNIČKO – GORNIK (1322 m)
Po završetku izleta svi izletnici autobusom idu u Linardiće na piknik uz roštilj i vino.
Polazak prigradskim autobusom s autobusnog kolodvora na Delti u 7:10 za Podkilavac. Povratak iz Podkilavca u 17:50 i 19:55, a iz Dražica u 15:15, 16:15 i 17:15.
Grupa „C“: PODKILAVAC – DO ULAZA U MUDNU DOL – DRAŽICE (3-4 sata hoda, lagana staza). Vodič je .
Grupa „B“: PODKILAVAC – ŽIVENJSKI PUT – GORNIČKO – ZAPADNI GREBEN MUDNE DOLI – PODKILAVAC ili DRAŽICE (oko 5-6 sati hoda, srednje teška staza). Vodič je Boris Knaus.
Grupa „A“: PODKILAVAC – ŽIVENJSKI PUT – GORNIČKO – GORNIK – ZAPADNI GREBEN MUDNE DOLI – PODKILAVAC (oko 6-7 sati hoda). Vodič je Dražen Štifter.
Subota, 15.10.2011.
KESTENIJADA NA STRAHINJČICI
(ORGANIZATOR PD "STRAHINJČICA" KRAPINA)
Polazak posebnim autobusom s Jelačićevog trga u 6:00 u pravcu: RIJEKA – KARLOVAC – ZAGREB - KRAPINA. Povratak iz Krapine za Rijeku oko 17:00. Cijena prijevoza je 100,00 kn.
Grupa „C“: KRAPINA – PLANINARSKA KUĆA NA STRAHINJČICI (618 m) – KRAPINA (3-4 sata hoda, lagana staza). Vodič je
Grupa „A“ i „B“: KRAPINA – VRH SUŠEC (846 m) – PLANINARSKA KUĆA NA STRAHINJČICI – KRAPINA. Vodiči su Dražen Štifter i Josip Jurasić.
Moguć posjet muzeju neandertalaca u Krapini.
Nedjelja, 16.10.2011.
11. POHOD ŠETNICOM UZ RJEČINU
(ORGANIZATOR HPD "UČKA" RIJEKA)
Polazak s Trsata do izvora Rječine (prema programu organizatora).
Nedjelja, 23.10.2011.
36. MEMORIJAL ANDRIJE PETRIČA
Memorijal će se održati na Žumberačkom gorju.
- JEČMIŠTE (975 m)
- PLIJEŠ (977 m)
- PLANINARSKA KUĆA VODICE (830 m)
Sve informacije biti će naknadno objavljene.
Subota, 29.10.2011.
MARUNADA
(ORGANIZATOR HPD "KNEZGRAD" LOVRAN)
Polazak prigradski autobusom s Jelačićevog trga u 8:10 za Lovran, a iz Lovrana u 9:30 za Liganj i Lovransku Dragu. Povratak iz Lovrana za Rijeku svakih 40 minuta.
Sve grupe planinara kreću u pravcu Babinog groba oko 10:00, prema programu organizatora s njihovim vodičima.
Nedjelja, 30.10.2011.
POKLON – DOBREĆ - IKA
Polazak prigradskim autobusom s Jelačićevog trga u 8:10 i 8:55 za Opatiju, a iz Opatije u 9:30 za Poklon. Povratak iz Lovrana ili Ike za Rijeku svakih 40 minuta.
Sve grupe planinara od Poklona idu prema Dobreću, Lignju i Lovranskoj Dragi prema dogovoru s vodičima.
Vodiči su Boris Knaus, Dražen Štrifter i Vjekoslav Šekulja.
27.09.2011. (09:55)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti Branko Cerovac
Autor glazbene podloge modnog performansa: Josip Maršić
Izložba će biti otvorena do 03.10.2011. svaki dan od 19 do 22 sata
Izložba kostima i fotografija uz modni performans na dan otvorenja
Tekst kustosa:
MODNI DIZAJN, MIT I UMJETNOST
Koncept, poetika i metodologija Tajči Čekade
Pored bavljenja modnim dizajnom u užem značenju i području ( dizajn odjevnih predmeta od „normalnih“ materijala, namijenjen svijetu „normalnih“ ljudi odnosno „bića“ u svagdašnjem urbanom ili ruralnom okruženju ), Čekadu zanima projekcija odijevanja / ponašanja / senzibiliteta i „autopoiesis“ neuobičajenih, „transgresivnih“ bića, osobnosti i odgovarajućih – pa makar „samo“ imaginarnih, fantazmagoričnih – „svjetova života“. Konceptualni postupak koji joj to omogućuje jeste da intenciju „mogućeg“ odijevanja, dakle i dizajna točnije kreacije cjelovite situacije, scene, kostimografije i scenografije usmjeri na „mitsku“, „nad-realnu“ infrastrukturu / suprastrukturu obrasca života čudnovatih stanovnika nekog zamišljenog svijeta: „Marsa“, „fashion – freaks“, „zombijevskog“ ili pak „vampirskog“ miljea, a u ovom slučaju čudesnog, poetičnog svijeta slavenske mitologije, ali u veoma slobodnoj, neortodoksnoj interpretaciji ( dovoljno je da znamo da se radi o vilama, vilenjacima, demonima specifičnih obilježja i karaktera ). Tako da se tu design, mit i Art neminovno susreću, međusobno determiniraju i interagiraju – što dovodi do estetski zanimljivih i intrigantnih prekoračenja granica / rubova / normi „modnog dizajna“. „Odjeća“ tako korespondira i s onom koja je od „šamanističkih“ vremena, te u antičkim kulturama bila namijenjena božanstvima, polubožanstvima, atributima mitoloških stvorenja, svećenicima/ -icama, misterijima, svetkovinama, teatru, procesijama ... A ne manje s renesansnim, manirističkim i baroknim alegorezama, od kojih je dovoljno da uputimo na slikarstvo jednog Archimbolda. Odabir i konceptualizacija scene, okoliša, modela, njihovih gesta i ekspresije na snimkama – pošto je Čekada ujedno i snimatelj, fotograf, u ovom slučaju, daje čitavom projektu naročitu dimenziju. Same fotografije posjeduju vlastitu estetsku kvalitetu, moguće ih je tretirati kao konačni medij posredovanja Čekadine ideje, procedure i prizora
Viši kustos: Branko Cerovac
Biografija:
Svojim izložbama i performansima sudjelovala na mnogobrojnim izložbama, u galerijama i muzejima suvremene umjetnosti u Rijeci, Puli, Osijeku, Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Sttutgartu, Beogradu, Berlinu , Parizu, …. Itd.
Sudjelovala na šezdesetak skupnih modnih revija i izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te je ostvaraila sedam samostalih.
Bavi se modnim dizajnom, kostimografijom, performansom te posljednje vrijeme i fotografijom.
Članica je ULUPUH-a, i HDLU-a Zagreb.
Osim izrade avangardnih kreacija bavim se i produkcijom komercijalne odjeće koja se povremeno može pronaći u njenom atelieru u Rijeci.
Više informacija na www.tajcicekada.com
27.09.2011. (16:31)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Ratko Martinović PRAVA ISTINA O EU - Zašto glavni hrvatski mediji pišu samo ZA EU? PDF Ispis E-mail Politika Utorak, 27 Rujan 2011 14:02 Autor Ratko Martinović
Hrvatski mediji su se u nevjerojatnoj sprezi udružili ka podršci Europskoj uniji što je u najmanju ruku neobjektivno i nenovinarski te podsjeća na parole postratnih medija 1945. kada su svi odreda hvalili novu formaciju tada suverenih država zvanu Jugoslavija. Nitko ne kaže da jedno vrijeme ta Jugoslavija nije financijski bila dobro rješenje kao što nitko ne tvrdi ni da su ljudske slobode bile na imalo zavidnim razinama. Problem je što danas mediji EU percipiraju kao svojevrsni raj na zemlji bez ikakvih nedostataka, manjkavosti, loših zakona u koji se mora ući „bez presedana“.
Kada je tako onda zapravo nije ni čudno da jedan medij poput Jutarnjeg lista u svom najčitanijem nedjeljnom izdanju na naslovnici plasira vijest s nazivom: „OVO je prava istina o hrvatskom ulasku u EU“. Kada čovjek pogleda bombastičnu krilaticu svakako će htjeti i informacije koje ovaj članak prezentira. Otvorivši novine ŠOK – svi podaci prezentirani u tekstu su dobiveni uz pomoć „...Zvonimira Frke Petešića, ravnatelja Uprave za potporu procesu pristupanja Europskoj Uniji pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija...“!!! Od ostalih novinara niti jedan euroskeptik, niti jedan teoretičar ni kritičar EU, sve odreda propagatori. Jasno pitanje koje se nameće je – Gdje je tu onda objektivnost koju smo očekivali u naslovu? Da li je objektivna istina to da EU nema mana? NEMA ŠANS!
Jutarnji list i njihovi odgovori na vlastita pitanja (koja navodno muče „napaćeni hrvatski narod“):
Ukidanjem nulte stope PDV-a poskupjet će nam kruh, mlijeko, knjige...
Dio odgovora JL: ...veće tržište donosi veću konkurenciju...Kruh ili knjige mogu, dakle, biti i jeftiniji nego što su sada, iako trenutačno podliježu nultoj stopi PDV-a...
Prava istina: Mogu biti, kao što može biti i benzin i zdravstvo i režije unatoč sve većim povlasticama tvrtki koje ih proizvode. Također i ljudi u Africi mogu biti siti, rak se može izliječiti... Sve se može, kad se HOĆE! A naravno da se neće jer za takve rezove iz prakse vrlo dobro znamo da nema interesa.
Ulaskom u Europsku Uniju izgubit ćemo svoj suverenitet
Dio odgovora JL: ...Sada imamo priliku da nakon 20 godina samostalnosti postanemo ravnopravna članica u integraciji 27 zemalja...samo manji dio svog suvereniteta prenosimo na zajedničke europske institucije...svaka država iz Europske Unije može i izaći...
Prava istina: Poznati novinarski simbol današnjice je spin kojeg često koriste i u političkim i marketinškim krugovima. Kako prividno pretvoriti najgori argument protiv sebe u svoju korist? Vještim okretanjem riječi i iznošenjem činjenica koje nisu usko povezane uz materiju. U Jugoslaviji smo imali cca. 25% stanovništva i svi znamo kakva prava u odlukama a u EU ćemo imati manje od 1% stanovništva čime naša „važnost“ još više izgleda smiješna. Iz EU se može izaći no kako? Pitajte EU delegate u Hrvatskoj...
Ulazimo u neku tamo Uniju koja samo što se nije raspala
Dio odgovora JL: ...Većina ljudi upire prstom u Grčku, Irsku, Portugal...da kojim slučajem nisu postali članica Unije, EU im ne bi priskočila u pomoć. To je dobar primjer europske solidarnosti...
Prava istina: Sramotan spin! Svaka država članica EU je u golemim problemima zbog dobro poznate podrške islandskim bankama i sramotne politike SAD-a s kritičnim okladama kreditnih ustanova što je globalna povezanost problema. Grčka, Irska i Portugal nisu u problemima zbog vlastitog lošeg poslovanja i loših vlada, ne budite u toj zabludi! EU priskače zapravo sama sebi u pomoć da ne bi došlo do katastrofe i smiješno pa čak i naivno je vjerovati da financijske institucije posjeduju ljudsku vrijednost poput solidarnosti. Prisjetite se samo koliko je solidarna banka ukoliko nemate novca za ratu kredita ili HEP ukoliko nemate za struju... A ukoliko bi jedan cijeli grad ostao bez novca za struju ove institucije bi im pomogle, zasigurno ne zbog suosjećanja, nego isključivo zbog samoodržanja.
Ukinut će se povlaštene mirovine, a obične mirovine će se smanjiti
Dio odgovora JL: ...mirovinski sustav u isključivoj nadležnosti svake države članice...Radi se isključivo o preporuci EU koja potiče Hrvatsku na smanjenje povlaštenih mirovina...
Prava istina: Tragikomedija Jutarnjeg lista koji sve više podsjeća na jeftini pamfletić neke partije se nastavlja. Vjerovali ili ne, većina do danas izglasanih poglavlja nije ponikla na nekakvoj oštroj naredbi EU nego isključivo na preporuci ili, puno medijski eksponiranije, po naputku. Dakle, moguće je da se ovo zbilja neće dogoditi u praksi, no svakako je moguće i da se dogodi, a sve (već pogađate) ovisi o interesu!
Hrvatski invalidi iz Domovinskog rata izgubit će svoje povlastice
Dio odgovora JL: ...Za stopostotne ratne vojne invalide
27.09.2011. (16:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Alessio Rastani kazao je kako brokere na burzama ekonomski kolaps 'i ne zanima toliko'. 'Tri sam godine sanjao kad će doći taj trenutak', kazao je misleći na nesigurnost na svjetskim tržištima.
Tržište je gotovo, eurozona će zato sigurno pasti, a posljedice za ljude će biti goleme, proročanski je nadodao, a kad su ga šokirani voditelji upitali koje bi rješenje moglo biti kazao je da trgovce dionicama boljitak u ekonomiji ne zanima niti kako će se riješiti cijela situacija.
'Euro će se srušiti i pad će biti jako snažan. Tržištem trenutno vlada strah i velike investicijske kuće ne padaju na taj veliki plan spašavanja. Za njih je euro gotov i oni sele svoj novac na sigurnija područja kao što su obveznice i američki dolar', kazao je.
'Pripremite se za kolaps jer svijetom ne uravljaju vlade, Goldman Sachs upravlja svijetom i plan spašavanja njih ne zanima. Ja želim pomoći ljudima da zarade dok tržište pada. Prvo što trebaju napraviti je zaštititi svoju imovinu jer predviđam da će u sljedećih 12 mjeseci nestati štednja milijuna ljudi, a to je samo početak. Najveći rizik trenutno je ne reagirati nikako', kazao je.
'Naš posao je iz toga svega zaraditi. Moram nešto priznati, svaku večer idem u krevet i sanjam o još jedno recesiji i još jednom trenutku kao što je ovaj', kazao je. Voditeljica se potom snašla i odbrusila mu: 'Cijenimo vaše mišljenje, ali ono ne pomaže nama ostalima', kazala je.
No, Rastani se nije dao pomesti već je u daljem monologu usporedio ekonomsku krizu s karcinomom. 'Ako samo čekaš i čekaš i misliš kako će sve nestati samo od sebe, to se neće dogoditi. Rak će rasti i onda će biti prekasno', zaključio je.
27.09.2011. (16:37)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kanada je zemlja koja uživa najbolji ugled u svijetu, po američkom godišnjem istraživanju o reputaciji pedeset zemalja svijeta u 2011. objavljenoj u utorak.
Podijeli3 Kanada (Foto: Guliver/ Thinkstock) Kanada (Foto: Guliver/ Thinkstock)
Reputation Institute sa sjedištem u New Yorku htio je ovim istraživanjem ocijeniti 'povjerenje, štovanje, divljenje i pozitivno mišljenje javnosti' prema svakoj od ovih zemalja te dojam o kvaliteti života, sigurnosti i brizi za okoliš u tim zemljama.
Po odgovorima 42.000 ispitanika, Švedska je na drugom mjestu iza Kanade, a prate ih Australija, Švicarska i Novi Zeland. Japan je na 12. mjestu, a Francuska na 18. Te su zemlje dobro ocijenjene zbog stabilnosti njihova demokratskog režima, visokog BDP-a po stanovniku, aktivnog načina života njihovih stanovnika, visoko razvijenog političkog sustava i neutralnosti prema političkim prevratima u svijetu.
Presudnu ulogu u ocjeni ugleda imao je dojam sigurnosti koji ostavlja pojedina zemlja. Pakistan, Iran i Irak vuku se na začelju popisa 50 promatranih zemalja, SAD je na sredini ljestvice, a Kina u zadnjoj trećini. Meksiko, 24. po redu 2009. pao je na 35. mjesto. Grčka, Irska i Španjolska, tri zemlje zahvaćene dužničkom krizom - također su pale, a Njemačka, stabilan gospodarski orijaš, popela se sa 16. na 11. mjesto.
Po podacima s internetske stranice reputationinstitute.com, Hrvatska nije na popisu tih 50 zemalja. (Hina)
28.09.2011. (10:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe SWIMMING POOL Damira Čargonje Čarlija
Mala krčma Skalinada Volosko,četvrtak, 29.09.2011. 21 sat
Nakon otvorenja druženje uz ribice sa roštilja
Koautori izložbe: Željko Bobanović, Anđelko Bošnjak, Branko Cerovac, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Nenad Gašparac, Zoran Krema, Josip Maršić, Pejo Kovačević, Andrea Kustić, Milena Trbović, Robert Živković, Gori Ussi Winnetou, M.M.C.d.o.o. Rijeka, Tvornica Papira Rijeka, Art d.o.o. Rijeka, GSC „Runolist“ Delnice...
DELFINOV SKOK
http://www.youtube.com/watch?v=mEuPFkaNpvw
Diferencijaciju obrtnika i umjetničkih obrtnika možemo zamisliti kao tipičan povijesni slijed. Svijet zanata, čija estetika naglašava korisnost i virtuoznu vještinu i čiji pripadnici proizvode djela u skladu s diktatima klijenata ili poslodavaca koji djeluju u nekom izvanzanatskom svijetu , razvija i nov segment ( Bucher, 1962; Bucher i Strauss, 1961 ). Pripadnici tog novog segmenta osnovnoj estetici dodaju naglasak na ljepotu i razvijaju neke dodatne organizacije, koje ih oslobađaju od potrebe da tako potpuno zadovoljavaju poslodavce. Ti umjetnički obrtnici razvijaju oko svojih aktivnosti neku vrstu svijeta umjetnosti, svijet „umjetničkog obrta“. /.../
Howard S. Becker
Art Worlds, 1982 / 2008; hrvatski prijevod:Svjetovi umjetnosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.
DELFINOV SKOK – I.
Ekspozicija: Obrt – Industrija – Trgovina – Design – Nekretnine – Užitak – Umjetnost
Relacijama obrta ( ugostiteljska djelatnost, turizam, marketing, organizacija koncerata, festivala, izložbi, kolektivnih kulturnih dešavanja u najširem smislu ) i vlastitih projekata na području umjetnosti ( performansi, samostalne izložbe ili sudjelovanje u kolektivnim akcijama i dešavanjima koncipiranim kao artistički čin / djelo / događaj / proces ) Čarli je odlučio eksplicite se baviti ideirajući ovu izložbu, na tragu nekih društveno – znanstvenih pretpostavki koje razvija, primjerice, američki sociolog Howard Saul Becker (Art Worlds, 1982 – 2008) koji je utjecajan u domeni sociologije umjetnosti. Da bi se razumjelo Čarlijevu koncepciju i osobitosti svakog od supripadnih segmenata / elemenata izložbe ( u čijoj produkciji, u različitim medijima / tehnikama i s materijalima raznorodnog porijekla, sudjeluje nekoliko autora / suradnika / sudionika u kolektivnom poduhvatu ) neophodno se moramo, poput Beckera i samoga Čarlija, baviti pitanjima društvenog, kulturnog konteksta u kojem artisti produciraju svoja djela.
To je temeljna Čarlijeva intencija: uputiti recipijenta na nužnost analitičkog ispitivanja „svijeta“ odnosno kompleksnog procesa iz kojega i u kojemu „djelo“ nastaje; „djelo“ koje je kompleks raznih elemenata koji nisu sami po sebi nužno „njegov rad“, pa čak niti „umjetničko djelo“: tuđe fotografije ( u ovom slučaju fotografije kuća s bazenima koje je snimio Željko Bobanović – Don Bobo ), odabrani industrijski proizvedeni papir s danim grafičko – industrijsko – dizajniranim uzorkom ( modre stilizirane konture delfina u skoku iz nevidljive vode, multiplicirane u neograničenu broju, ovisno o duljini trake papira za pakiranje odnosno o formatu isječka određenog zadanom veličinom okvira izloška ), specijalni papir proizveden nekoć u slavnoj riječkoj Tvornici papira ( „Kartera“ ili „Hartera“, danas ex – Tvornica, jedan od tragova bivše industrije, zamrle još za Socijalizma i SFRJ ), prebojan ( u plavičasti ton ustalasane „vode“ ) rukom suradnice Tajči Čekade, video uradak: snimka plivanja Tajči Čekade u sportskom bazenu u Delnicama u režiji Zorana Kreme; sound, glazba je rad Josipa Maršića odnosno skupine Gori Ussi ...te, na kraju, ovaj predgovor za katalog izložbe, na kojemu upravo radim.
U biti, sukladno Beckerovim idejama, „kraj“ je samo konvencija, nema kraja niti proizvodnom procesu niti recepciji istoga. Stoga cijeli ovaj tekst koncipiram kao „Ekspoziciju“, uvod u problematski kompleks u koji smo uvučeni od strane Autora / Izložbe, a ne kao konačan i iscrpan „opis“ procesa / projekta / djela / izložbe ili pak „kritiku“ istoga. To, naime, mirne duše možemo prepustiti „budućim pokoljenjima“ – kako su patetično i sudbonosno govorili političari, ideološki glasnogovornici i funkcioneri iz stilske epohe zvane Socijalizam ( Demokratski Socijalizam, jasno! ). Tako je, eto, i nekadašnja „neuništiva“ riječka industrija ( Torpedo, Hartera ... ) ostala u amanet „budućim pokoljenjima“, ali ne radnika već „artista“ i „estradnih djelatnika“ ( u svrhu razvoja Turizma / Ugostiteljstva / Kulture / Umjetnosti, u Rijeci 21. stoljeća ).
Na ovom mjestu smjelo smo kročili na teren eminentno estetičkih pitanja pošto je sav taj implicitno društveni, povijesni, kulturni kontekst od strane autora koncepta izložbe (Čarlija) transponiran u „kolektivno djelo“, vizualno i postkonceptualističko u isti mah. Tako da se čak i inozemni službeni certifikat o kakvoći „Harterinog“ papira, propisno uokviren
27.09.2011. (09:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Program izleta za listopad 2011.
Nedjelja, 02.10.2011.
IZLETNIČKIM STAZAMA OTOKA KRKA
(PIKNIK U LINARDIĆIMA KOD JOSIPA JURASIĆA)
Polazak posebnim autobusom s Jelačićevog trga u 7:00 u pravcu: RIJEKA – KRČKI MOST – POLJICE – GLAVOTOK – LINARDIĆI. Povratak iz LINARDIĆA oko 17:00 za Rijeku. Cijena prijevoza je 60,00 kn.
Grupa „C“: GLAVOTOK – OBILAZAK AUTOKAMPA – GLAVOTOK – OBILAZAK SAMOSTANSKE ŠUME (oko 3 sata hoda, lagana staza). Vodič je .
Grupa „A“ i „B“: POLJICE – UVALA ČAVLENA – SV. KRŠEVAN - GLAVOTOK (oko 5 sati hoda, lagana staza). Vodiči su Josip Jurasić i Dražen Štifter.
Po završetku izleta svi izletnici autobusom idu u Linardiće na piknik uz roštilj i vino.
Nedjelja, 09.10.2011.
ŽIVENJSKI PUT – GORNIČKO – GORNIK (1322 m)
Po završetku izleta svi izletnici autobusom idu u Linardiće na piknik uz roštilj i vino.
Polazak prigradskim autobusom s autobusnog kolodvora na Delti u 7:10 za Podkilavac. Povratak iz Podkilavca u 17:50 i 19:55, a iz Dražica u 15:15, 16:15 i 17:15.
Grupa „C“: PODKILAVAC – DO ULAZA U MUDNU DOL – DRAŽICE (3-4 sata hoda, lagana staza). Vodič je .
Grupa „B“: PODKILAVAC – ŽIVENJSKI PUT – GORNIČKO – ZAPADNI GREBEN MUDNE DOLI – PODKILAVAC ili DRAŽICE (oko 5-6 sati hoda, srednje teška staza). Vodič je Boris Knaus.
Grupa „A“: PODKILAVAC – ŽIVENJSKI PUT – GORNIČKO – GORNIK – ZAPADNI GREBEN MUDNE DOLI – PODKILAVAC (oko 6-7 sati hoda). Vodič je Dražen Štifter.
Subota, 15.10.2011.
KESTENIJADA NA STRAHINJČICI
(ORGANIZATOR PD "STRAHINJČICA" KRAPINA)
Polazak posebnim autobusom s Jelačićevog trga u 6:00 u pravcu: RIJEKA – KARLOVAC – ZAGREB - KRAPINA. Povratak iz Krapine za Rijeku oko 17:00. Cijena prijevoza je 100,00 kn.
Grupa „C“: KRAPINA – PLANINARSKA KUĆA NA STRAHINJČICI (618 m) – KRAPINA (3-4 sata hoda, lagana staza). Vodič je
Grupa „A“ i „B“: KRAPINA – VRH SUŠEC (846 m) – PLANINARSKA KUĆA NA STRAHINJČICI – KRAPINA. Vodiči su Dražen Štifter i Josip Jurasić.
Moguć posjet muzeju neandertalaca u Krapini.
Nedjelja, 16.10.2011.
11. POHOD ŠETNICOM UZ RJEČINU
(ORGANIZATOR HPD "UČKA" RIJEKA)
Polazak s Trsata do izvora Rječine (prema programu organizatora).
Nedjelja, 23.10.2011.
36. MEMORIJAL ANDRIJE PETRIČA
Memorijal će se održati na Žumberačkom gorju.
- JEČMIŠTE (975 m)
- PLIJEŠ (977 m)
- PLANINARSKA KUĆA VODICE (830 m)
Sve informacije biti će naknadno objavljene.
Subota, 29.10.2011.
MARUNADA
(ORGANIZATOR HPD "KNEZGRAD" LOVRAN)
Polazak prigradski autobusom s Jelačićevog trga u 8:10 za Lovran, a iz Lovrana u 9:30 za Liganj i Lovransku Dragu. Povratak iz Lovrana za Rijeku svakih 40 minuta.
Sve grupe planinara kreću u pravcu Babinog groba oko 10:00, prema programu organizatora s njihovim vodičima.
Nedjelja, 30.10.2011.
POKLON – DOBREĆ - IKA
Polazak prigradskim autobusom s Jelačićevog trga u 8:10 i 8:55 za Opatiju, a iz Opatije u 9:30 za Poklon. Povratak iz Lovrana ili Ike za Rijeku svakih 40 minuta.
Sve grupe planinara od Poklona idu prema Dobreću, Lignju i Lovranskoj Dragi prema dogovoru s vodičima.
Vodiči su Boris Knaus, Dražen Štrifter i Vjekoslav Šekulja.
27.09.2011. (09:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Plan izleta za listopad nalazi se na adresi:
http://platak-seniori.bloger.hr/
pozdrav
27.09.2011. (10:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Kamničan - informativni portal Kamnik | Tradicionalna povorka narodnih noš skozi Kamnik privabila okoli 2.200 noš iz Slovenije in tujine
http://kamnican.si/25958.html
Ko Kamnik praznuje!
Helena
----------------
Bajtarji in Planina vabijo | Gore-ljudje
http://www.gore-ljudje.net/objava/69823/
LP Helena
--------------------
hvala heleni za prijedlog izleta po sloveniji.
boro
27.09.2011. (10:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Samostalna izložba
Tajči Čekada
"Pogled u međusvijet"
Atelje galerija Lokvina
Kastav
Otvorenje: 30.09.2011. u 20 i 30 h
Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti Branko Cerovac
Autor glazbene podloge modnog performansa: Josip Maršić
Izložba će biti otvorena do 03.10.2011. svaki dan od 19 do 22 sata
Izložba kostima i fotografija uz modni performans na dan otvorenja
Tekst kustosa:
MODNI DIZAJN, MIT I UMJETNOST
Koncept, poetika i metodologija Tajči Čekade
Pored bavljenja modnim dizajnom u užem značenju i području ( dizajn odjevnih predmeta od „normalnih“ materijala, namijenjen svijetu „normalnih“ ljudi odnosno „bića“ u svagdašnjem urbanom ili ruralnom okruženju ), Čekadu zanima projekcija odijevanja / ponašanja / senzibiliteta i „autopoiesis“ neuobičajenih, „transgresivnih“ bića, osobnosti i odgovarajućih – pa makar „samo“ imaginarnih, fantazmagoričnih – „svjetova života“. Konceptualni postupak koji joj to omogućuje jeste da intenciju „mogućeg“ odijevanja, dakle i dizajna točnije kreacije cjelovite situacije, scene, kostimografije i scenografije usmjeri na „mitsku“, „nad-realnu“ infrastrukturu / suprastrukturu obrasca života čudnovatih stanovnika nekog zamišljenog svijeta: „Marsa“, „fashion – freaks“, „zombijevskog“ ili pak „vampirskog“ miljea, a u ovom slučaju čudesnog, poetičnog svijeta slavenske mitologije, ali u veoma slobodnoj, neortodoksnoj interpretaciji ( dovoljno je da znamo da se radi o vilama, vilenjacima, demonima specifičnih obilježja i karaktera ). Tako da se tu design, mit i Art neminovno susreću, međusobno determiniraju i interagiraju – što dovodi do estetski zanimljivih i intrigantnih prekoračenja granica / rubova / normi „modnog dizajna“. „Odjeća“ tako korespondira i s onom koja je od „šamanističkih“ vremena, te u antičkim kulturama bila namijenjena božanstvima, polubožanstvima, atributima mitoloških stvorenja, svećenicima/ -icama, misterijima, svetkovinama, teatru, procesijama ... A ne manje s renesansnim, manirističkim i baroknim alegorezama, od kojih je dovoljno da uputimo na slikarstvo jednog Archimbolda. Odabir i konceptualizacija scene, okoliša, modela, njihovih gesta i ekspresije na snimkama – pošto je Čekada ujedno i snimatelj, fotograf, u ovom slučaju, daje čitavom projektu naročitu dimenziju. Same fotografije posjeduju vlastitu estetsku kvalitetu, moguće ih je tretirati kao konačni medij posredovanja Čekadine ideje, procedure i prizora
Viši kustos: Branko Cerovac
Biografija:
Svojim izložbama i performansima sudjelovala na mnogobrojnim izložbama, u galerijama i muzejima suvremene umjetnosti u Rijeci, Puli, Osijeku, Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Sttutgartu, Beogradu, Berlinu , Parizu, …. Itd.
Sudjelovala na šezdesetak skupnih modnih revija i izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te je ostvaraila sedam samostalih.
Bavi se modnim dizajnom, kostimografijom, performansom te posljednje vrijeme i fotografijom.
Članica je ULUPUH-a, i HDLU-a Zagreb.
Osim izrade avangardnih kreacija bavim se i produkcijom komercijalne odjeće koja se povremeno može pronaći u njenom atelieru u Rijeci.
Više informacija na www.tajcicekada.com
27.09.2011. (16:31) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
http://www.4dportal.com/hr/dnevne-vijesti/politika/2007-prava-istina-o-eu- zasto-glavni-hrvatski-mediji-pisu-samo-za-eu
Ratko Martinović
PRAVA ISTINA O EU - Zašto glavni hrvatski mediji pišu samo ZA EU? PDF Ispis E-mail
Politika
Utorak, 27 Rujan 2011 14:02
Autor Ratko Martinović
Hrvatski mediji su se u nevjerojatnoj sprezi udružili ka podršci Europskoj uniji što je u najmanju ruku neobjektivno i nenovinarski te podsjeća na parole postratnih medija 1945. kada su svi odreda hvalili novu formaciju tada suverenih država zvanu Jugoslavija. Nitko ne kaže da jedno vrijeme ta Jugoslavija nije financijski bila dobro rješenje kao što nitko ne tvrdi ni da su ljudske slobode bile na imalo zavidnim razinama. Problem je što danas mediji EU percipiraju kao svojevrsni raj na zemlji bez ikakvih nedostataka, manjkavosti, loših zakona u koji se mora ući „bez presedana“.
Kada je tako onda zapravo nije ni čudno da jedan medij poput Jutarnjeg lista u svom najčitanijem nedjeljnom izdanju na naslovnici plasira vijest s nazivom: „OVO je prava istina o hrvatskom ulasku u EU“. Kada čovjek pogleda bombastičnu krilaticu svakako će htjeti i informacije koje ovaj članak prezentira. Otvorivši novine ŠOK – svi podaci prezentirani u tekstu su dobiveni uz pomoć „...Zvonimira Frke Petešića, ravnatelja Uprave za potporu procesu pristupanja Europskoj Uniji pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija...“!!! Od ostalih novinara niti jedan euroskeptik, niti jedan teoretičar ni kritičar EU, sve odreda propagatori. Jasno pitanje koje se nameće je – Gdje je tu onda objektivnost koju smo očekivali u naslovu? Da li je objektivna istina to da EU nema mana? NEMA ŠANS!
Jutarnji list i njihovi odgovori na vlastita pitanja (koja navodno muče „napaćeni hrvatski narod“):
Ukidanjem nulte stope PDV-a poskupjet će nam kruh, mlijeko, knjige...
Dio odgovora JL: ...veće tržište donosi veću konkurenciju...Kruh ili knjige mogu, dakle, biti i jeftiniji nego što su sada, iako trenutačno podliježu nultoj stopi PDV-a...
Prava istina: Mogu biti, kao što može biti i benzin i zdravstvo i režije unatoč sve većim povlasticama tvrtki koje ih proizvode. Također i ljudi u Africi mogu biti siti, rak se može izliječiti... Sve se može, kad se HOĆE! A naravno da se neće jer za takve rezove iz prakse vrlo dobro znamo da nema interesa.
Ulaskom u Europsku Uniju izgubit ćemo svoj suverenitet
Dio odgovora JL: ...Sada imamo priliku da nakon 20 godina samostalnosti postanemo ravnopravna članica u integraciji 27 zemalja...samo manji dio svog suvereniteta prenosimo na zajedničke europske institucije...svaka država iz Europske Unije može i izaći...
Prava istina: Poznati novinarski simbol današnjice je spin kojeg često koriste i u političkim i marketinškim krugovima. Kako prividno pretvoriti najgori argument protiv sebe u svoju korist? Vještim okretanjem riječi i iznošenjem činjenica koje nisu usko povezane uz materiju. U Jugoslaviji smo imali cca. 25% stanovništva i svi znamo kakva prava u odlukama a u EU ćemo imati manje od 1% stanovništva čime naša „važnost“ još više izgleda smiješna. Iz EU se može izaći no kako? Pitajte EU delegate u Hrvatskoj...
Ulazimo u neku tamo Uniju koja samo što se nije raspala
Dio odgovora JL: ...Većina ljudi upire prstom u Grčku, Irsku, Portugal...da kojim slučajem nisu postali članica Unije, EU im ne bi priskočila u pomoć. To je dobar primjer europske solidarnosti...
Prava istina: Sramotan spin! Svaka država članica EU je u golemim problemima zbog dobro poznate podrške islandskim bankama i sramotne politike SAD-a s kritičnim okladama kreditnih ustanova što je globalna povezanost problema. Grčka, Irska i Portugal nisu u problemima zbog vlastitog lošeg poslovanja i loših vlada, ne budite u toj zabludi! EU priskače zapravo sama sebi u pomoć da ne bi došlo do katastrofe i smiješno pa čak i naivno je vjerovati da financijske institucije posjeduju ljudsku vrijednost poput solidarnosti. Prisjetite se samo koliko je solidarna banka ukoliko nemate novca za ratu kredita ili HEP ukoliko nemate za struju... A ukoliko bi jedan cijeli grad ostao bez novca za struju ove institucije bi im pomogle, zasigurno ne zbog suosjećanja, nego isključivo zbog samoodržanja.
Ukinut će se povlaštene mirovine, a obične mirovine će se smanjiti
Dio odgovora JL: ...mirovinski sustav u isključivoj nadležnosti svake države članice...Radi se isključivo o preporuci EU koja potiče Hrvatsku na smanjenje povlaštenih mirovina...
Prava istina: Tragikomedija Jutarnjeg lista koji sve više podsjeća na jeftini pamfletić neke partije se nastavlja. Vjerovali ili ne, većina do danas izglasanih poglavlja nije ponikla na nekakvoj oštroj naredbi EU nego isključivo na preporuci ili, puno medijski eksponiranije, po naputku. Dakle, moguće je da se ovo zbilja neće dogoditi u praksi, no svakako je moguće i da se dogodi, a sve (već pogađate) ovisi o interesu!
Hrvatski invalidi iz Domovinskog rata izgubit će svoje povlastice
Dio odgovora JL: ...Za stopostotne ratne vojne invalide
27.09.2011. (16:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
'Euro će propasti, pripremite se za kolaps jer svijetom ne upravljaju vlade'
* London, 27.09.2011., 14:59
* Autor: J.G.
* 7 komentara
Voditelji BBC ostali su šokirani sugovornikom brokerom koji je o svjetskoj krizi progovorio bez dlake na jeziku.
Podijeli9
Broker šokirao voditelje BBC-a (Screenshoot:YouTUbe)
Broker šokirao voditelje BBC-a (Screenshoot:YouTUbe)
Alessio Rastani kazao je kako brokere na burzama ekonomski kolaps 'i ne zanima toliko'. 'Tri sam godine sanjao kad će doći taj trenutak', kazao je misleći na nesigurnost na svjetskim tržištima.
Tržište je gotovo, eurozona će zato sigurno pasti, a posljedice za ljude će biti goleme, proročanski je nadodao, a kad su ga šokirani voditelji upitali koje bi rješenje moglo biti kazao je da trgovce dionicama boljitak u ekonomiji ne zanima niti kako će se riješiti cijela situacija.
'Euro će se srušiti i pad će biti jako snažan. Tržištem trenutno vlada strah i velike investicijske kuće ne padaju na taj veliki plan spašavanja. Za njih je euro gotov i oni sele svoj novac na sigurnija područja kao što su obveznice i američki dolar', kazao je.
'Pripremite se za kolaps jer svijetom ne uravljaju vlade, Goldman Sachs upravlja svijetom i plan spašavanja njih ne zanima. Ja želim pomoći ljudima da zarade dok tržište pada. Prvo što trebaju napraviti je zaštititi svoju imovinu jer predviđam da će u sljedećih 12 mjeseci nestati štednja milijuna ljudi, a to je samo početak. Najveći rizik trenutno je ne reagirati nikako', kazao je.
'Naš posao je iz toga svega zaraditi. Moram nešto priznati, svaku večer idem u krevet i sanjam o još jedno recesiji i još jednom trenutku kao što je ovaj', kazao je. Voditeljica se potom snašla i odbrusila mu: 'Cijenimo vaše mišljenje, ali ono ne pomaže nama ostalima', kazala je.
No, Rastani se nije dao pomesti već je u daljem monologu usporedio ekonomsku krizu s karcinomom. 'Ako samo čekaš i čekaš i misliš kako će sve nestati samo od sebe, to se neće dogoditi. Rak će rasti i onda će biti prekasno', zaključio je.
27.09.2011. (16:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Kanada je zemlja koja uživa najbolji ugled u svijetu, po američkom godišnjem istraživanju o reputaciji pedeset zemalja svijeta u 2011. objavljenoj u utorak.
Podijeli3
Kanada (Foto: Guliver/ Thinkstock)
Kanada (Foto: Guliver/ Thinkstock)
Reputation Institute sa sjedištem u New Yorku htio je ovim istraživanjem ocijeniti 'povjerenje, štovanje, divljenje i pozitivno mišljenje javnosti' prema svakoj od ovih zemalja te dojam o kvaliteti života, sigurnosti i brizi za okoliš u tim zemljama.
Po odgovorima 42.000 ispitanika, Švedska je na drugom mjestu iza Kanade, a prate ih Australija, Švicarska i Novi Zeland. Japan je na 12. mjestu, a Francuska na 18. Te su zemlje dobro ocijenjene zbog stabilnosti njihova demokratskog režima, visokog BDP-a po stanovniku, aktivnog načina života njihovih stanovnika, visoko razvijenog političkog sustava i neutralnosti prema političkim prevratima u svijetu.
Presudnu ulogu u ocjeni ugleda imao je dojam sigurnosti koji ostavlja pojedina zemlja. Pakistan, Iran i Irak vuku se na začelju popisa 50 promatranih zemalja, SAD je na sredini ljestvice, a Kina u zadnjoj trećini. Meksiko, 24. po redu 2009. pao je na 35. mjesto. Grčka, Irska i Španjolska, tri zemlje zahvaćene dužničkom krizom - također su pale, a Njemačka, stabilan gospodarski orijaš, popela se sa 16. na 11. mjesto.
Po podacima s internetske stranice reputationinstitute.com, Hrvatska nije na popisu tih 50 zemalja. (Hina)
28.09.2011. (10:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...