ovo nema puno veze s Rawlsom... ovo je reciklaža onog već napisanog... elem, 'partly out of fear that anyone could wind up at the bottom' - strah bi prema Kantu bio patologijski odredbeni razlog volje i kao takav neadekvatan za moralnu namjeru... ali 'a group of people not already blinded by accidents of birth and other arbitrary advantages and disadvantages' ili 'unaware of whether they were rich or poor, talented or inept'... to već podsjeća na čistu formu (ne sadržaj) kao odredbeni razlog volje. a to sve podsjeća na ovo 'Tko je doista najveći u nebeskom kraljevstvu? Tada on dozva dijete postavi ga među njih i reče: 'Zaista, kažem vam: Ako se ne obratite i ne budete kao djeca, nećete ući u nebesko kraljevstvo.'
29.04.2011. (06:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
zašto? pa zato da bi mu poštar dostavio najnoviji model skalpela iz Švedske koji je naručio preko eBaya! to se zove radosna i plodotvorna i višestrano korisna suradnja između različitih društvenih slojeva, no poštar može doći na ideju da sam otpakira skalpel i počne operirati na crno. može usmjeriti oštricu skalpela ka srcu sunca. može... u lutrijskom društvu, kakvim se predstavlja američko, svi imaju jednake šanse. ali ako stalno gubim, hoću nova pravila igre! ako dobitak i ovisi o sposobnostima, jebe mi se, možda sam sposoban za nešto drugo, nešto što ne piše u lutrijskom Ustavu!
29.04.2011. (07:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@ zube... u ovom trenutku su i ona 'stara' pravila igre došla u pitanje, Ona FDR-ova (SocialSecurity), ona L.B. Johnsona i njegovog Great Society (Medicare i Medicaid)... iako je trebalo probušiti glavu JFK-u da se to progura kroz Kongres i to uz 'trade off', nastavak rata u Vietnamu zbog kojeg je na kraju Great Society i bankrotirao... sve to se sada, niti dvije godine od reprize Velike depresije (koja je izbjegnuta povratkom na Keynesa, na žalost nedovoljnim i kratkotrajnim), pokušava srušiti kroz privatizaciju. Ako to uspije, ona - 'We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal, that they are endowed by their Creator with certain unalienable Rights, that among these are Life, Liberty, and the Pursuit of Happiness. That to secure these rights, Governments are instituted among Men, deriving their just powers from the consent of the governed' predpotstavlja 'Government' koji će imati ulogu lutrijskog povjerenstva koje će samo osiguravati ispravnost protokola dobijanja pobjednika... to što za učestvovanje u lutriji, čovjek prvo treba imati novac da bi kupio 'srećku', takvu 'Government' neće nimalo zanimati. Nije stvar da 'stalno gubiš', stvar je da uopće nemaš uvjete da bi ušao u igru. I zato je potrebno očuvati stara pravila i stvoriti nova koja će uz jednaka prava osigurati i jednake startne pozicije. Warren Buffet bi bio najbogatiji čovjek na svijetu da nije donirao milijarde i milijarde dolara... on je oličenje 'the land of opportunities'... a kad su ga pozvali da svjedoći pred Kongresnim odborom, zalagao se za progresivni porez na nasljedstvo... naći ću you tube link Palo mi je na pamet da je ona 'multikultularnost' za koju se zauzimao 'Treći put' u stvari bila vrlo elegantan politički spin kojim je izbjegnuta 'pozitivna diskriminacija'... na primjeru Roma... 'mi nećemo ulagati VIŠE novca u obrazovanje Roma nego u obrazovanje drugih građana jer je kulturna tradicija Roma takva da njeguju življenje u kućama od kartona i za život zarađuju skupljanjem starog metala'
29.04.2011. (09:27)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@ i zube... s obzirom na gornji post i tvoj komentar, dajem ti SAMO JEDNU šansu da odgoviriš na ovo pitanje...'pooka je zaposlen na radnom mjestu .......'? ahahahaha :) God walks with me every fucking day.
29.04.2011. (09:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
''U okolnostima slobodnog tržišta faktor rada jest roba i kao svaka druga roba njegova se cijena (na tržištu se vrijednost izražava 'cijenom') definira odnosom ponude i potražnje.'' Sve je to jasno. Pooka, evo ti link na tu raspravu koju sam spominjao, tamo sam se sustavnije izrazio. Moj je polemički suparnik inzistirao ''da na slobodnom tržištu svatko ima pravo sam određivati svoje cijene''. Odgovorio sam: ''Jasno, cijena je relativna kategorija koju određuje tržište, ali postoji i neka logika stvari, koja se temelji na uzajamnom odnosu robe. Npr. knjiga na kiosku stoji 30 kn i sad ja istrgnem tri lista iz te knjige i oglasim da ih prodajem za 300 kn. To je protulogično, međusobni odnos robe je apsurdan: ako je cijela knjiga 30, kako mogu tri lista iz te knjige biti deset puta više? E sad, može li meni netko zabraniti da sam odredim cijenu i da ona bude 300? Ne može. Niti bi trebao moći. Na zdravom tržištu to bi se reguliralo samo od sebe i nitko moje tri papirušine ne bi bio lud kupiti po istaknutoj cijeni. Ali ukoliko bi tržište počelo masovno kupovati te tri istrgnute stranice za 300 kn (zacijelo po liniji neke umjetno stvorene prisiljenosti), tada bi se to moglo uzeti kao znak perverzije, nezdravosti tog istog tržišta. Isto su tako po meni perverzne i nesrazmjerne ukupne zarade banke na posredništvu. Ono što sam ja htio od tebe je da mi se očituješ o disproporciji zarade banke kao posrednika u odnosu na onoga tko u prvom redu daje novac - ne da li je to pravno dozvoljeno (to se slažemo da je), nego da li ti osobno smatraš da je ta disproporcija znak nakaradnosti, nenormalnosti, protulogičnosti (na sličan način kao što bi bilo znak nakaradnosti i protulogičnosti bio da se tri istrgnute stranice iz knjige koja se prodaju za 30 kn uspješno počnu masovno prodavati za 300 kn).'' ''odlučujući kriterij za određivanje cijene neke robe jest njena rijetkost (...) Rad jednog iskusnog neurokirurga na tržištu je mnogostruko više procijenjen nego rad jednog poštara i u tome nema ništa nelogično, dapače... u tome nema ništa nemoralno. Univerzalno je prihvatljiva namjera sudionika na tržištu (u ovom slučaju poslodavaca) da plate rad jednog kirurga mnogostruko više nego jednog poštara.'' Everybody knows: najočiglednija značajka neoliberalnog kapitalizma je ne nešto drugo nego baš to da najviše profitiraju hohštapleri s akumuliranim kapitalom, dok obrazovana srednja klasa, koja zna i radi, od svoga rada može u najboljem slučaju životariti; na djelu je brisanje srednje klase i pretvaranje ogromnog postotka stanovništva u deklasirane proletere permanentno ovisne o sljedećoj plaći. Nije sporno da će kirurg zarađivati više nego poštar, jer i on će svoju plaću zaraditi, adekvatno stupnju potražnje za takvom vrstom rada. Sporni momenti nastupaju tamo gdje se milijune zarađuje pokretom prsta: ''Ne može se radom, čak i kad se radi o elitnim zanimanjima - nikakvi doktori, inženjeri, koji rade za plaću i otvaraju štedne knjižice, nego jedino špekulanti, bankari, trgovci - samo se tako moguće obogatiti: da budeš društveno i ekonomski najnekorisniji što je moguće.'' Rekoh svom supolemičaru: ''To je ta perverzija i nepravednost, nadam se da se slažeš, koja počiva na ugrađenim nepravdama u cijeni rada i sustavu kolanja novca (a za koje samo nemoj reći da su posljedica slobodnog tržišta, jer one su upravo posljedica neslobodnog tržišta!); na tome što gorenavedene manjine mlate strašan kapital uopće ništa stvarno ne radeći, nego zatekavši se na pravom mjestu u pravo vrijeme, ne bivajući nikome drugome korisni nego samo sebi, dok milijuni normalnih zaposlenika s plaćom koji rade i stvaraju nisu adekvatno nagrađeni za svoj rad. Pitanje je drugog reda veličina. Nitko normalan ne može reći da je jedan sat bankara ili špekulanta toliko društveno vrijedniji od jednog sata rada liječnika ili inženjera da bi to opravdavalo nesumjerljivost u novčanoj nagradi, a kamoli reći da nije nepravedno da dioničar, vlasnik banke ili špekulant za dan zarade koliko liječnik ili inženjer za života.'' Ili dalje: ''Pod 'bankarom' kao kapitalistom mislim na dioničare - koji ubiru onaj profit banke, prljavi profit stečen na tuđim grbačama. Doktora sam svrstao s blagajnicom jer blagajnica živi od 3000 kuna plaće, koja može biti sve samo ne veća nego je stvarno i zaradila; kao što doktori u Hrvatskoj prosječno žive od... koliko, nekih 9000 kuna - što je sve samo ne više nego stvarno i zarade; kao što inženjeri žive od još i manje, itd. Ali da li se i za onih 100000 kuna neke menadžerske plaće (plus bonusi, pogodnosti, otpremnine...) doista može reći da stvarno toliko vrijedi njihov rad?''
Everybody knows the deal is rotten Old Black Joe's still pickin' cotton For your ribbons and bows
29.04.2011. (17:35)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
To je ključno. Različitim metodama poremećaja, distorzije slobodnog tržišta dolazi do okolnosti u kojima novcem i svijetom stvarno gospodare uopće ne oni koji imaju rijetke, izuzetne sposobnosti, kvalifikacije, kompetencije, bilo što... S više ili manje rijetkim kompetencijama jedino radiš za malo veću ili malo manju plaću, ali prava lova i moć vrte se tamo gdje čitavo pitanje rijetkosti i kompetencija postaje suvišno, izlišno, nebitno. Rekoh onome: ''Špekulant koji je znao kupiti poljoprivredno zemljište koje koliko sutra postaje građevinsko nije time donio na svijet realne vrijednosti proporcionalne novcu koji je zaradio'' - osim toga, nije ga obogatilo to sveto Tržište, sa svojim zakonom ponude i potražnje koji ga je pravedno honorirao. Obogatio ga je naprosto stjecaj okolnosti koji ga je stavio u takvu priliku (a sve po zakonu!). Imao on svojim kompetencijama tržištu rada više ili manje ponuditi - to je ovdje savršeno svejedno, mogao bi komotno biti i totalno neupotrebljiv i antirijedak, jer jedino je bitna pripadnost plutokratskom gremiju.
Everybody knows the fight was fixed The poor stay poor, the rich get rich That's how it goes
Namještena igra. Što je pljačka banke naspram osnivanja banke, jel. Wall je spomenuo: upitan je i sam pojam današnjeg novca, koji je bez pokrića. Bez obzira što ti mislio o ''Money as debt'', sumnjam da ćeš sporiti kako natečeni bankarski profit nastaje ne čistim funkcioniranjem tržišta nego sustavnim protekcionizmom u zaleđu (koji umjesto da bude sankcioniran - biva legaliziran kao sama pravila igre). Ponekad se radi ekonomičnosti govorenja poslužim marksističkim žargonom ''eksploatacije'' i ''viška vrijednosti'', ali to koristim više kao metaforu. Metaforu za sve manifestacije te ''namještene igre''. Kada sam govorio o ''pukom dovlačenju već postojećeg novca s drugih mjesta (da ne kažemo iz tuđih džepova)'' - precijenio si doslovnost tvrdnje. Ona je svoj smisao imala samo u tome da, opet kao metafora za čitavu namještenost igre, ukaže na besmislenost onog patosa making money kao da bi se radilo o doslovno stvaranju nečega, odnosno patosa zasluživanja (temeljem onoga što donosiš na stol, što možeš ponuditi). Wall kaže: ''lešinare u trgovanju, mešetarenju, posredovanju radi stjecanja novca'' - stvar je u tome da oni to uopće ne temeljem onoga što bi mogli ponuditi - OK, ne možda (radna teorija) ponuditi društvu, ali ni (subjektivna teorija) tržištu, razumiješ, niti tržištu također. Dođe na isto. U sistemu kakav jest, bogaćenje drugim redom veličina događa se ne zato što tržište rada - ili tržište kadrovskih sposobnosti - očajnički treba takve, nego neovisno o kriteriju rijetkosti; ono jedino što se računa je imaš li svoju cosa nostru Zakonitog Lešinarenja iza sebe.
(...nastavit će se...)
29.04.2011. (17:37)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
'nego zatekavši se na pravom mjestu u pravo vrijeme' - slučajno? NE. imao sam i ja polemiku sa jednim traderom koji se osjetio beskrajno uvrijeđenim kad sam ga usporedio sa kockarom, jedan od njrgovih argumenata bilo je i 'posredovanje insajderskih informacija'. a u onoj 'polemici' sa blendericom spomenuo se i Goldman Sachs koji je znao da će njihovi proizvodi propasti pod zemlju, a ipak ih jeprodavao svojim klijentima dok su se i oni i drugi zbog 'insiderskih informacija' obogatili zbog toga što su se 'zatekli na pravom mjestu, u pravo vrijeme.'
29.04.2011. (19:14)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
ovo nema puno veze s Rawlsom... ovo je reciklaža onog već napisanog... elem, 'partly out of fear that anyone could wind up at the bottom' - strah bi prema Kantu bio patologijski odredbeni razlog volje i kao takav neadekvatan za moralnu namjeru... ali 'a group of people not already blinded by accidents of birth and other arbitrary advantages and disadvantages' ili 'unaware of whether they were rich or poor, talented or inept'... to već podsjeća na čistu formu (ne sadržaj) kao odredbeni razlog volje. a to sve podsjeća na ovo 'Tko je doista najveći u nebeskom kraljevstvu? Tada on dozva dijete postavi ga među njih i reče: 'Zaista, kažem vam: Ako se ne obratite i ne budete kao djeca, nećete ući u nebesko kraljevstvo.'
29.04.2011. (06:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pametni zub
zašto? pa zato da bi mu poštar dostavio najnoviji model skalpela iz Švedske koji je naručio preko eBaya! to se zove radosna i plodotvorna i višestrano korisna suradnja između različitih društvenih slojeva, no poštar može doći na ideju da sam otpakira skalpel i počne operirati na crno. može usmjeriti oštricu skalpela ka srcu sunca. može...
u lutrijskom društvu, kakvim se predstavlja američko, svi imaju jednake šanse. ali ako stalno gubim, hoću nova pravila igre! ako dobitak i ovisi o sposobnostima, jebe mi se, možda sam sposoban za nešto drugo, nešto što ne piše u lutrijskom Ustavu!
29.04.2011. (07:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
@ zube... u ovom trenutku su i ona 'stara' pravila igre došla u pitanje, Ona FDR-ova (SocialSecurity), ona L.B. Johnsona i njegovog Great Society (Medicare i Medicaid)... iako je trebalo probušiti glavu JFK-u da se to progura kroz Kongres i to uz 'trade off', nastavak rata u Vietnamu zbog kojeg je na kraju Great Society i bankrotirao... sve to se sada, niti dvije godine od reprize Velike depresije (koja je izbjegnuta povratkom na Keynesa, na žalost nedovoljnim i kratkotrajnim), pokušava srušiti kroz privatizaciju. Ako to uspije, ona -
'We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal, that they are endowed by their Creator with certain unalienable Rights, that among these are Life, Liberty, and the Pursuit of Happiness. That to secure these rights, Governments are instituted among Men, deriving their just powers from the consent of the governed' predpotstavlja 'Government' koji će imati ulogu lutrijskog povjerenstva koje će samo osiguravati ispravnost protokola dobijanja pobjednika... to što za učestvovanje u lutriji, čovjek prvo treba imati novac da bi kupio 'srećku', takvu 'Government' neće nimalo zanimati.
Nije stvar da 'stalno gubiš', stvar je da uopće nemaš uvjete da bi ušao u igru. I zato je potrebno očuvati stara pravila i stvoriti nova koja će uz jednaka prava osigurati i jednake startne pozicije. Warren Buffet bi bio najbogatiji čovjek na svijetu da nije donirao milijarde i milijarde dolara... on je oličenje 'the land of opportunities'... a kad su ga pozvali da svjedoći pred Kongresnim odborom, zalagao se za progresivni porez na nasljedstvo... naći ću you tube link
Palo mi je na pamet da je ona 'multikultularnost' za koju se zauzimao 'Treći put' u stvari bila vrlo elegantan politički spin kojim je izbjegnuta 'pozitivna diskriminacija'... na primjeru Roma... 'mi nećemo ulagati VIŠE novca u obrazovanje Roma nego u obrazovanje drugih građana jer je kulturna tradicija Roma takva da njeguju življenje u kućama od kartona i za život zarađuju skupljanjem starog metala'
29.04.2011. (09:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
@ zube...Warren Buffet on 'death tax' - poslušaj ovo, molim te... poštujem ovog čovjeka
29.04.2011. (09:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
@ i zube... s obzirom na gornji post i tvoj komentar, dajem ti SAMO JEDNU šansu da odgoviriš na ovo pitanje...'pooka je zaposlen na radnom mjestu .......'? ahahahaha :)
God walks with me every fucking day.
29.04.2011. (09:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pero u šaci
''U okolnostima slobodnog tržišta faktor rada jest roba i kao svaka druga roba njegova se cijena (na tržištu se vrijednost izražava 'cijenom') definira odnosom ponude i potražnje.''
Sve je to jasno.
Pooka, evo ti link na tu raspravu koju sam spominjao, tamo sam se sustavnije izrazio. Moj je polemički suparnik inzistirao ''da na slobodnom tržištu svatko ima pravo sam određivati svoje cijene''. Odgovorio sam: ''Jasno, cijena je relativna kategorija koju određuje tržište, ali postoji i neka logika stvari, koja se temelji na uzajamnom odnosu robe. Npr. knjiga na kiosku stoji 30 kn i sad ja istrgnem tri lista iz te knjige i oglasim da ih prodajem za 300 kn. To je protulogično, međusobni odnos robe je apsurdan: ako je cijela knjiga 30, kako mogu tri lista iz te knjige biti deset puta više? E sad, može li meni netko zabraniti da sam odredim cijenu i da ona bude 300? Ne može. Niti bi trebao moći. Na zdravom tržištu to bi se reguliralo samo od sebe i nitko moje tri papirušine ne bi bio lud kupiti po istaknutoj cijeni. Ali ukoliko bi tržište počelo masovno kupovati te tri istrgnute stranice za 300 kn (zacijelo po liniji neke umjetno stvorene prisiljenosti), tada bi se to moglo uzeti kao znak perverzije, nezdravosti tog istog tržišta. Isto su tako po meni perverzne i nesrazmjerne ukupne zarade banke na posredništvu. Ono što sam ja htio od tebe je da mi se očituješ o disproporciji zarade banke kao posrednika u odnosu na onoga tko u prvom redu daje novac - ne da li je to pravno dozvoljeno (to se slažemo da je), nego da li ti osobno smatraš da je ta disproporcija znak nakaradnosti, nenormalnosti, protulogičnosti (na sličan način kao što bi bilo znak nakaradnosti i protulogičnosti bio da se tri istrgnute stranice iz knjige koja se prodaju za 30 kn uspješno počnu masovno prodavati za 300 kn).''
''odlučujući kriterij za određivanje cijene neke robe jest njena rijetkost (...) Rad jednog iskusnog neurokirurga na tržištu je mnogostruko više procijenjen nego rad jednog poštara i u tome nema ništa nelogično, dapače... u tome nema ništa nemoralno. Univerzalno je prihvatljiva namjera sudionika na tržištu (u ovom slučaju poslodavaca) da plate rad jednog kirurga mnogostruko više nego jednog poštara.''
Everybody knows: najočiglednija značajka neoliberalnog kapitalizma je ne nešto drugo nego baš to da najviše profitiraju hohštapleri s akumuliranim kapitalom, dok obrazovana srednja klasa, koja zna i radi, od svoga rada može u najboljem slučaju životariti; na djelu je brisanje srednje klase i pretvaranje ogromnog postotka stanovništva u deklasirane proletere permanentno ovisne o sljedećoj plaći.
Nije sporno da će kirurg zarađivati više nego poštar, jer i on će svoju plaću zaraditi, adekvatno stupnju potražnje za takvom vrstom rada. Sporni momenti nastupaju tamo gdje se milijune zarađuje pokretom prsta: ''Ne može se radom, čak i kad se radi o elitnim zanimanjima - nikakvi doktori, inženjeri, koji rade za plaću i otvaraju štedne knjižice, nego jedino špekulanti, bankari, trgovci - samo se tako moguće obogatiti: da budeš društveno i ekonomski najnekorisniji što je moguće.'' Rekoh svom supolemičaru: ''To je ta perverzija i nepravednost, nadam se da se slažeš, koja počiva na ugrađenim nepravdama u cijeni rada i sustavu kolanja novca (a za koje samo nemoj reći da su posljedica slobodnog tržišta, jer one su upravo posljedica neslobodnog tržišta!); na tome što gorenavedene manjine mlate strašan kapital uopće ništa stvarno ne radeći, nego zatekavši se na pravom mjestu u pravo vrijeme, ne bivajući nikome drugome korisni nego samo sebi, dok milijuni normalnih zaposlenika s plaćom koji rade i stvaraju nisu adekvatno nagrađeni za svoj rad. Pitanje je drugog reda veličina. Nitko normalan ne može reći da je jedan sat bankara ili špekulanta toliko društveno vrijedniji od jednog sata rada liječnika ili inženjera da bi to opravdavalo nesumjerljivost u novčanoj nagradi, a kamoli reći da nije nepravedno da dioničar, vlasnik banke ili špekulant za dan zarade koliko liječnik ili inženjer za života.'' Ili dalje: ''Pod 'bankarom' kao kapitalistom mislim na dioničare - koji ubiru onaj profit banke, prljavi profit stečen na tuđim grbačama. Doktora sam svrstao s blagajnicom jer blagajnica živi od 3000 kuna plaće, koja može biti sve samo ne veća nego je stvarno i zaradila; kao što doktori u Hrvatskoj prosječno žive od... koliko, nekih 9000 kuna - što je sve samo ne više nego stvarno i zarade; kao što inženjeri žive od još i manje, itd. Ali da li se i za onih 100000 kuna neke menadžerske plaće (plus bonusi, pogodnosti, otpremnine...) doista može reći da stvarno toliko vrijedi njihov rad?''
Everybody knows the deal is rotten
Old Black Joe's still pickin' cotton
For your ribbons and bows
29.04.2011. (17:35) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pero u šaci
To je ključno. Različitim metodama poremećaja, distorzije slobodnog tržišta dolazi do okolnosti u kojima novcem i svijetom stvarno gospodare uopće ne oni koji imaju rijetke, izuzetne sposobnosti, kvalifikacije, kompetencije, bilo što... S više ili manje rijetkim kompetencijama jedino radiš za malo veću ili malo manju plaću, ali prava lova i moć vrte se tamo gdje čitavo pitanje rijetkosti i kompetencija postaje suvišno, izlišno, nebitno. Rekoh onome: ''Špekulant koji je znao kupiti poljoprivredno zemljište koje koliko sutra postaje građevinsko nije time donio na svijet realne vrijednosti proporcionalne novcu koji je zaradio'' - osim toga, nije ga obogatilo to sveto Tržište, sa svojim zakonom ponude i potražnje koji ga je pravedno honorirao. Obogatio ga je naprosto stjecaj okolnosti koji ga je stavio u takvu priliku (a sve po zakonu!). Imao on svojim kompetencijama tržištu rada više ili manje ponuditi - to je ovdje savršeno svejedno, mogao bi komotno biti i totalno neupotrebljiv i antirijedak, jer jedino je bitna pripadnost plutokratskom gremiju.
Everybody knows the fight was fixed
The poor stay poor, the rich get rich
That's how it goes
Namještena igra. Što je pljačka banke naspram osnivanja banke, jel. Wall je spomenuo: upitan je i sam pojam današnjeg novca, koji je bez pokrića. Bez obzira što ti mislio o ''Money as debt'', sumnjam da ćeš sporiti kako natečeni bankarski profit nastaje ne čistim funkcioniranjem tržišta nego sustavnim protekcionizmom u zaleđu (koji umjesto da bude sankcioniran - biva legaliziran kao sama pravila igre).
Ponekad se radi ekonomičnosti govorenja poslužim marksističkim žargonom ''eksploatacije'' i ''viška vrijednosti'', ali to koristim više kao metaforu. Metaforu za sve manifestacije te ''namještene igre''. Kada sam govorio o ''pukom dovlačenju već postojećeg novca s drugih mjesta (da ne kažemo iz tuđih džepova)'' - precijenio si doslovnost tvrdnje. Ona je svoj smisao imala samo u tome da, opet kao metafora za čitavu namještenost igre, ukaže na besmislenost onog patosa making money kao da bi se radilo o doslovno stvaranju nečega, odnosno patosa zasluživanja (temeljem onoga što donosiš na stol, što možeš ponuditi). Wall kaže: ''lešinare u trgovanju, mešetarenju, posredovanju radi stjecanja novca'' - stvar je u tome da oni to uopće ne temeljem onoga što bi mogli ponuditi - OK, ne možda (radna teorija) ponuditi društvu, ali ni (subjektivna teorija) tržištu, razumiješ, niti tržištu također. Dođe na isto. U sistemu kakav jest, bogaćenje drugim redom veličina događa se ne zato što tržište rada - ili tržište kadrovskih sposobnosti - očajnički treba takve, nego neovisno o kriteriju rijetkosti; ono jedino što se računa je imaš li svoju cosa nostru Zakonitog Lešinarenja iza sebe.
(...nastavit će se...)
29.04.2011. (17:37) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pametni zub
uvijek zvoniš dvaput?
29.04.2011. (19:09) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
'nego zatekavši se na pravom mjestu u pravo vrijeme' - slučajno? NE. imao sam i ja polemiku sa jednim traderom koji se osjetio beskrajno uvrijeđenim kad sam ga usporedio sa kockarom, jedan od njrgovih argumenata bilo je i 'posredovanje insajderskih informacija'. a u onoj 'polemici' sa blendericom spomenuo se i Goldman Sachs koji je znao da će njihovi proizvodi propasti pod zemlju, a ipak ih jeprodavao svojim klijentima dok su se i oni i drugi zbog 'insiderskih informacija' obogatili zbog toga što su se 'zatekli na pravom mjestu, u pravo vrijeme.'
29.04.2011. (19:14) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
ok, Marx out, L. Cohen in... I couldn't agree more :)))
29.04.2011. (19:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pooka
@zube... 'Dobar dan, gospođa... ovo vam je rješenje o ovrsi... jeste li doma?' :))))
waaahooooooooooooooooooo!!!
29.04.2011. (20:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...