Komentari

diogenovabacva.blog.hr

Dodaj komentar (17)

Marketing

  • iskreno plava

    A da sačekamo i vidimo što će se dogoditi nakon silaska s drveta? Kad artikuliramo osjećaje i naučimo koristiti palac? Ili da se predamo Evi?

    avatar

    10.03.2011. (08:22)    -   -   -   -  

  • Wall

    dijelim generalni stav Franka Zappe- da svi, pa čak i odvratni Škoro/MPThompson imaju pravo na svoje idiotske riječi i pjenu na ustima, dok kroz tzv. 'glazbu' ksenofobno mahnitaju... ali misao vodilja mi je - i moja vlastita alergija na plemenita patvorena čuvstva koja lako i rado bivaju povrijeđena.

    avatar

    10.03.2011. (09:52)    -   -   -   -  

  • Neverin

    pobogu Pero i ja sam pisao o paradoksu izrezane zastave i vidi koliko je komentara izrodila, dokaz da su sex, politika i čudoređe uvijek zapaljive stvari. Imam osjećaj da će puritanac s figom u žepu i sa više pozornosti od običnog konzumera listati neki Smokvin List i istovremeno se sablažnjavat. Ja mislim da je puritancima sablažnjavanje way of life, zapravo prikriveni gušt. Kao kada dvoje mudraca sjede sa kartama briškule i bevandom pod štekatima jedinog kafića u selu i prigovaraju o tome kako su vremena pokvarila jer se svako fuka sa svima a u biti mislim da je istina što njih drma što se i oni ne fukaju. I tako... možeš biti čak iz višemiljunskog grada ali te filizofija palanke neće izbjeći jer je sada svijet postao globalno selo. Dovoljno je da ona dvojica mudraca sjednu u internet kafić i počnu cijelom svijetu moralizirat, zamisli nadmoć koju osjećaju, njihovo ispražnjavanje morala više nije vezano za broj stanovnika na otoku nego mogu srat svakome za koga misle da je nepočudan u svom ponašanju.
    Što se tiče Škore, kada je to bio hti onda smo mi pjevali "vjera, ljubav i golotinja" to mi je draže od domovine :)) Moram isto tako za tog čovjeka reći jednu pohvalu, kada je postao zastupnik u saboru, nakon nekog vremena, je odustao jer je shvatio da se tamo zapravo samo kokodače tako da mu ramo radi toga dok su mu pjesme vezane uz niske strasti iako pjeva o čistoći...

    šteta što toliko vremena treba provesti boreći se protiv nonsensa moralnosti, kako bi rekao jedan čovjek: trebam biti pomalo lud kako ne bi sasvim poludio

    avatar

    10.03.2011. (12:21)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    PROMIJENJEN - mogli bi se načekati...
    WALL - naravno, imaju i oni pravo govoriti što god hoće, pjeniti se kako hoće, revati o čemu hoće, klanjati se svetinjama kojima hoće, jedino na što nemaju pravo je svoje svetinje imperativno nametati kao opće (a točno to rade)
    NEVERIN - he he, čini se da kod mene nije tako zapaljiva - naravno, izrezana zastava kod mene niti nije tema, nego samo jedan od primjera, ili samo jedan od rukavaca, pa se i potencijal zapaljivosti razvodni

    avatar

    10.03.2011. (20:56)    -   -   -   -  

  • NF

    svi hvale moju zappa salatu koju radim po instiktu sjećanja na istoimenu salatu koju sam jeo u zappa kafiću u berlinu još za njegovog života. iskreno nije mi se svidio, jedinom u društvu,ethno trend koji je pred kraj života propagirao, al za moju salatu ti može posvjedočiti nikad prežaljena, povijesno najjača blogerica, ponikin, heroine, echoe, a napočetku je bila sad izbrisana halterego, pisala je intelektualno o kolhozima u vrijeme kad su se na blogu.hr izrazito favorizirali najblaže rečeno čudni blogeri po babi i stričevima valjda xD

    avatar

    10.03.2011. (22:31)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    NF - Zappa? Etno trend? Zbunjuješ me... nisam neki 100%-tni znalac, ali Zappa je čitavoga života, od kada je klinac bio, pa onda od kada je birajući instrument izabrao da (na zbilja genijalno kreativan način svira bicikl, zapravo gurao jednu te istu stvar. Veliki uzor mu je bio Varese; onaj Varese koji je došao nakon Schoenberga i čak i njegovu revoluciju učinio sitnom spram svoje revolucije, ne samo zamijenivši skalu nego ju kompletno ukinuvši, proširivši spektar zvukova kao muzike (započevši tradiciju koja se danas zove Musique concrete), a tu su i Bartok, Stockhausen, Stravinski, Boulez... Zappa je mijenjao bezbroj žanrova, ali reklo bi se, kao šaleći se s njima (na sličan način kao što na ovim prostorima to čini Rambo Amadeus, portretirajući ih izvana). (Imao sam i jedan sad već davniji post u kojem pišem o načinu na koji se Zappa pozabavio doo-wopom, satiriziravši ga citiranjem, ponovo na genijalan način.) Uvijek je, kroz sve žanrove, prisutna ta ista suština, ista kvintesencija koju dijeli s Vareseom ili Stravinskim, već i na albumima Majki Invencije, kao i u fazi pionirstva jazz-rocka i u fazi rock-opera, a naročito od druge polovice osamdesetih, kada si je nabavio omiljenu igračku synclavier i već totalno očepio u nekom svom pravcu avangardne klasične muzike. I koliko mi je poznato, to je ono čime se bavio tih nekoliko posljednjih godina života. E sad, da je bilo nečega i etno, što kažeš, ne mogu staviti glavu na panj da nije, jer kažem, nisam temeljito proučavao opus i biografiju (a i sa Zappom nikad ne znaš) - pa se pitam jesi mislio na to što sam napisao, synclavier fazu, ili na nešto drugo?

    avatar

    11.03.2011. (22:43)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    NEVERIN - naknadno mi je došla misao na temu ovoga što si za Škoru rekao. Ne svrstavam se uz tebe kad ga za to pohvaljuješ. Kažeš, ''nakon nekog vremena je odustao jer je shvatio da se tamo zapravo samo kokodače''? Nakon nekog vremena? Zar ti se to stvarno čini uvjerljivim? Tko još ne zna da se tamo samo kokodače? O tome i nevine ptičice na granama cvrkuću. Škoro bi morao biti ekstremno naivan i nisko inteligentan da ulazeći u sabor ne misli, blaženo nesvjestan, kako se tamo samo kokodače - pa da treba naknadno shvatiti. A on je sve samo ne naivan i nisko inteligentan - on je prije svega trgovac, koji jako dobro zna osluhnuti što tržište traži i onda mu upakirati takav proizvod. Uzmi samo tu pjesmu: ''čudni ljudi čudnog imena'' - to je diskurs seljačine koja se boji velikog, naopakog, pokvarenog svijeta izvan malog svjetića njegovog vlastitog sela (u kojem oduvijek zna na čemu je, što je dobro a što zlo, itd.). Nije Škoro sam takva vrsta seljačine, nego on daje glas sentimentu koji čuje svuda oko sebe - jer zna ako mu da glas kojim će isti biti zadovoljan, da će se na tom proizvodu obogatiti. A što je htio sa tim kao uključivanjem u politiku? Teško je bilo što decidirano govoriti, tko će znati kakve je razgovore i dogovore s kim vodio iza kulisa. Nije isključeno ni da je unaprijed komplotirao na taj način: ja sam prije svega trgovac, biznis mi mora stalno rasti, a dobit ću poene kod svoje publike ako se predstavim kao netko tko nije politički karijerist i foteljaš, nego idealist koji se povlači nakon što se razočara u neostvarivost ideala... da, to je baš u tom istom stilu kao i pjesme. Sad, da li stvarno iz te ili iz neke druge kalkulacije, ja ne mogu znati, ali ono što je u svakom slučaju isključeno je da je u trenutku ulaska u sabor (i općenito politiku) gajio naivnu iluziju kako bi se možda mogao ne razočarati, tobože.

    avatar

    11.03.2011. (22:45)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Zanimljiva podudarnost da se vidi kako ''osveta agelasta'', ono kako si priskrbiš na ''svakih desetak riječi stotinjak neprijatelja'', i u praksi funkcionira, u realnom vremenu: baš sam u aktualnoj živahnoj raspravi ispod jednog posta na temu preljuba dotjerao do toga da komentatori/ce kojima je monogamna ljubav svetinja, na spomen mog nicka čepe nos izgovarajući ''fuj'', likuju sretne što nemaju takvoga kao ja kraj sebe (''zar takvog s kojim ne znaš što te čeka hehehehee pojam prevare za tebe ne postoji'', ''jer moralnih i osjećajnih barijera po peri šakatom nema'' i ''opa ti bi moro nekih 10 novih zapovijedi''), groze se mojih ''prestrašnih komentara'' jer je ''živit život, voljet, nešto sasvim drugo'', kao i da bi me ''trebala proučavati zasebna grana psihijatrije, dapače čitav novi niz otvoren samo za tu nakaradnu spodobu bez morala poštovanja'', da sam ''prazan jebeno prazan zombi''... s nestrpljenjem iščekujem što ću još biti...

    avatar

    12.03.2011. (01:09)    -   -   -   -  

  • provokator

    a dobro je. u tri dana čak osam komentara, od čega 50% odgovori vlasnika bloga.
    oj vlasniče bloga: reci mi tko čita te tvoje kilometarske postove. moram priznati da sam izgubio volju već nakon treće rečenice.
    mora da ti je jako dosadno u životu kad imaš vremena za nešto poput ovoga. samo naprijed.

    avatar

    13.03.2011. (01:25)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    PROVOKATOR - Ako me želiš isprovocirati, morat ćeš bolje od ovoga. To da su postovi kilometarski odraz je i činjenice da motivacija za njihovo pisanje ne stoji u ovisnosti s brojem komentara koji će se ispod pojaviti i koliko će se rečenica tebi dati pročitati. Nisam radio-friendly, a osim toga nisam ni takmičarski raspoložen na taj način.

    avatar

    13.03.2011. (01:59)    -   -   -   -  

  • Helada

    S tekstom se istovremeno slažem i ne slažem, malo je teško objasniti. R Inače, smatram da bi bilo dobro da si citirao i zagovornike umjetnika koji je izrezao zastavu jer se nerijetko dogodi da je manjina vrlo glasna i koristi teške riječi pa se stekne dojam da tako svi misle i da je to masovna pojava. Jesi li siguran da je danas masovna, uvriježena, većinska i tiranska pojava zagovaranje ,,morala i čistoće"? Nije li to odavno izgubilo moć provokacije? Uostalom, nema li više reakcija na crkvene napade na seksualne slobode nego na pojavu samih tih seksualnih sloboda? A to me, iskreno, tjera da razmislim jesu li te reakcije opravdane, je li štogod pogrešno protumačeno, jesu li u pitanju predrasude. Naime, ta se sloboda govora, izražavanja stavova i uvjerenja odnosi i na katolike, kao i na svećenike koje si citirao, a i na Majke Prevencije.
    Dojma sam da se i seksualne teme prilično nameću. Naime, ne volim to podrazumijevanje iza njih, kao što općenito ne volim podrazumijevanja. Ne volim izraze ,,Sigurno ste i vi to barem jednom osjetili.", ,,Svaki čovjek traži pravu ljubav." i ,,Zadovoljstvo seksom je presudno za..." Općenito ne volim apsolutne izjave, tako da i ovo smatram ,,tiranijom normalnosti", ,,osjećaj se kao konzervativac zaostao u vremenu ako ti golotinja nije privlačna!".
    Također, činjenica je da smo mi ljudi osjetljivi i da se lako vežemo za bilo kakvu glupost, da se poistovjetimo sa stablom ispred stare kuće pa žalimo kad ga posijeku. To je ljudska pojava i ja je nastojim ne povrijediti, ne rugati se s njom. Na kraju krajeva, nisi li ti Ivanu kategorički predbacio da svojoj ženi čini krivo? Iako mi je tvoj stav razumljiv i prihvatljiv, ti si svoje, pretpostavljam duboko, uvjerenje prezentirao kao apsolutnu istinu, što svi činimo. Nije li svako izražavanje stava, pogotovo bez ograda poput ,,To je samo moje skromno mišljenje.", zapravo nametanje, pokušaj promjene druge osobe, tjeranje je da shvati kako smo mi u pravu? Mislim, ništa mi nije mrže od konformističkog slaganja, kao i općenito slaganja bez barem polusatne rasprave, ali nije li ta rasprava zapravo uvjeravanje drugog?
    I Nietzsche je nametao svoje mišljenje, koristio je apsolutne izjave, aforistički stil, dapače, ,,Preklinjem vas, braćo moja..." zvuči kao klasično propovijedanje, u stilu Govora na gori i ne bi mi bilo teško i Nietzschea zamisliti s uzdignutim kažiprstom.
    S druge strane, tvoji mi stavovi o svetinjama, slobodama, šali i ljubavi izgledaju vrlo prirodni i snošljivi, dapače, sve uvriježeno treba podvrći bespoštednoj analizi, ali smatram da s tom analizom treba jednako postupiti, pogotovo kad se počne podrazumijevati i pojavljivati posvuda jer bi lako mogla postati ,,novom futrolom".
    Možda sam stavila naglasak na lagano prigovaranje kako bih potaknula raspravu, ali u biti se slažem sa stavovima. Zapravo, rekla bih da se slažem i s jednom i s drugom ,,stranom", koliko god nepomirljive bile.

    avatar

    13.03.2011. (18:44)    -   -   -   -  

  • Wall

    danas u NU2 neki revni katolički zelot, navodno specijaliziran za teologiju tijela (sic!) ispovijeda Stankovića što njemu predstavlja seks..a onda mu nekom idiotskom prizemnom gestom, namig-facom i slabo kontroliranim kanadskohrvaskim (u maniri pizza-šušak domoljublja ) "objasni" sve o čuvanju, čistoći seksu i ljubavi...pri tome očito poremećen tip ima (navodno) tisuće mladih (studenata) kojima je on duhovni guru...sjetilo me mirnoće Zappinog stava, ne samo nehajne posture, već govora, elegancije i jasnoće rečenica, dok se branio od zelota i dva vragova odvjetnika-novinara da je barem Stanković mogao upoa tako bistro, britko i koncizno raskrinkati sav jad 88% katolika koje u je navodno zastupao njihov mladi, plitki i tobože 'pitki' salezijanac

    avatar

    13.03.2011. (18:45)    -   -   -   -  

  • izvorni život

    Dijelimo slične osjećaje prema onome što Škoro i slični predstavljaju i promoviraju. Čovjeku dođe slabo od silnog razvlačenja nacionalno religijske patetike. Ali ispostavlja se - rijetko kojem čovjeku, rulji sve to vrlo paše i godi, prepoznaju se u imaginarnom "zajedništvu".
    Izdvojena "mišljenja" o uništavanju zastave lijepo pokazuju puls "naroda". I opet, iole zdravom čovjeku dođe slabo kad osjeti taj puls.

    Tako eto govori narod. Kako sad ne biti mizantrop?

    avatar

    15.03.2011. (14:52)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    HELADA (1) - tvoji komentari su mi među dražima i važnijima, zato što su on topic , idu u dubinu i zadaju mi posla.
    Izdvojio bih nekoliko ključnih momenata u svom postu:
    1) ''Tolerancija ili politička korektnost su glupe riječi kada se ima posla sa svetinjama koje si dozvoljavaju univerzalni zahtjev za vlastitom intaktnošću.''
    2) ''rabijatna tupost konformiranog pravedništva''
    3) Fetva kao obvezujuće mišljenje za sve: ''Zec njihovog pravedničkog gnjeva krije se u jednom drugom grmu: onaj tko raskomada svoj primjerak zastave, oglušuje se o zapovijed da i on mora gajiti i upražnjavati takva ista čuvstva.''
    4) mehanizam filozofije palanke: ''kolektivni strah pred nametnutim stidom, gdje ćemo sve učiniti da se o nama ne govori, a požuriti se zagalamiti kada netko drugi odstupa'' (moja stara tema: Nasilje normalnosti; Napuhane duše lete u nebo)
    5) u odgovoru Wallu: da i ljudi futrole imaju pravo na slobodu govora, ''jedino na što nemaju pravo je svoje svetinje imperativno nametati kao opće (a točno to rade)''.
    Okosnicu tvog komentara, naime, nalazim u sljedećih par rečenica, kad mi kažeš: ''Iako mi je tvoj stav razumljiv i prihvatljiv, ti si svoje, pretpostavljam duboko, uvjerenje prezentirao kao apsolutnu istinu, što svi činimo. Nije li svako izražavanje stava, pogotovo bez ograda poput ,,To je samo moje skromno mišljenje.", zapravo nametanje, pokušaj promjene druge osobe, tjeranje je da shvati kako smo mi u pravu?''
    U nekom smislu - da, to uvijek jest nametanje, tjeranje drugoga da shvati. No, dok god se radi o gurkanju, muvanju pod rebra, a ne o postrojavanju pod prijetnjom streljačkog voda, ne vidim to nužno kao lošu stvar, samu po sebi. Sav je život u sukobu ukusa, i nasuprot poslovici, smatram to vrlo preporučljivim. Ovo hoću, ovo neću, ovo mi se sviđa, ovo odbijam. Nisam za mlake juhice. Ne vidim problem u samoj formi uvjerene izjave, per se, kao takve. Naravno, tu bih sad još mogao dodati deset ograda - da to ipak ne smije baš biti doslovno apsolutna dogma, da i kada se nešto radi ekonomičnosti govorenja izgovara kao 100%-na uvjerenost može ipak u mislima zadržavati dozu odmaka, biti zapravo tek 90% ili 80%; da je apsolutna sigurnost povlastica religioznih fanatika i ometenih u razvoju; ali i da baš u primjeru koji si navela se ja npr. mogu služiti formom apsolutne izjave kao stilskim sredstvom, takoreći, da bih postigao efekt provokacije, itd. Ali zapravo ciljam na nešto drugo: naveo sam onih pet ključnih momenata kao ilustraciju kako se kritika agelasta sadržana u mom postu ne odnosi na generalno iznošenje uvjerene tvrdnje, nego na jedan točno određen, specifičan tip uvjerene tvrdnje, vrlo precizno omeđenih karakteristika.
    Linkat ću i jedan zaboravljeni članak V.Ivančića u kojem on definira pojam serator(stv)a: ''svaka diskusija postaje izlišna, jer je politički ili ideološki protivnik preobličen u narodnog neprijatelja. Serator, dakle, progovara ili misli da progovara u ime apsolutne većine, pa prostor javnoga (raz)govora za njega ima karakter sudnice. Jedina svrha komunikacije je da se obavi ekskomunikacija. Serator se upušta u raspravu oko nekih stvari samo da pokaže kako oko nekih stvari nema rasprave. Serator je bučni navjestitelj tišine.''
    Tako i moj post, dakle, nije kritika uvjerenih izjava tout court, nego, preciznije, kritika uvjerenih izjava/dekreta izdavanih s visokog konja hegemonskog kulturnog idealizma (u daljnjem tekstu: HKI), s visokopoštovanih propovjedaonica s kojih se ''progovara ili misli da progovara u ime apsolutne većine''. To je neodvojivi dio definicije agelasta, seratora, čovjeka futrole. Farizej nije uopće svatko tko je moralist (jer svi se mi zalažemo za nekakve vrijednosne poretke), nego samo onaj tko moralizira za račun HKI, mjeri druge ljude prema pridržavanju tog normativa i proziva, upire prstom, baca anateme u ime jedino dopuštenog većinskog stava.
    Zato mi je bitna ona stavka kolektivnog mehanizma superega: kad oni tamo u Iranu još uvijek kamenuju, čine to kao ulizice svog superega, koji u moralnom smislu igraju na sigurno. Kada je ajatolah bacao fetvu, činio je to u ime izvjesnog HKI (kojem je na čelu). Kada su se ovi prijetili kasapljenjem umjetnika zbog kasapljenja zastave, činili su to u ime jednog drugog HKI. Kada Škoro pjeva Svetinju, on podilazi tom istom HKI. Ne treba pritom dvojiti u njegovu (i daljnju) hegemoničnost. Dovoljno je početi od slova zakona. Provjeri zatim komentare ispod linkova o slučaju zastavu: ja tu zbilja i nisam imao što puno selektirati, to je bilo 90% ovih što su mater psovali. Dobro, komentari nisu reprezentativan statistički uzorak. No, znamo i ovako – s ceste, iz kavana, s bloga u krajnjoj liniji – da to jest većinski sentiment. No, ni to nije

    avatar

    15.03.2011. (20:58)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    HELADA (2) - No, ni to nije ono glavno, nego sam diskurs koji nastupa na taj način, kao ekskomunikacijski u ime normalne većine. Futrolaš, serator je time definiran.

    Sljedeći je tvoj upitnik o tome nema li već više reakcije protiv puritanskog crkvenog stava nego njega samoga. Što je tu sad već hegemonsko – potonje ili prvo? Točno je da smo trenutno u paradoksalnoj situaciji gdje je doista 90% katolika u zemlji, dok se istovremeno iza brda valja masovan i snažan otpor, nezadovoljstvo crkvom, pa i napadi bez pardona. Ali sve se to zbiva u onom registru gnjeva zbog fasada od oniksa, kupovine volva, ljubavnica, nezakonite djece, napastovanja djece, bježanja s crkvenim novcem, imperija nekretnina, državnog ugovora s Vatikanom, neuralgične točke vjeronauka u školi, križeva na zidovima i sl. – dok se istovremenu samu supstancu ne dovodi u pitanje. Bazični puritanski vrijednosni sklop, kako u seksualnom moralu, tako i onoj radnoj etici zasluge, ostaje nedirnut. Ostanimo samo na prvome. U jednom od postova iz ove serije namjerno sam naveo primjer komentatora koji se ruga Kustiću i Crkvi – ali zadržavajući potpuno istu antinomiju vrijednosti. U onom videu Lofton na nekom mjestu pita Zappu – zar nije seks sveprisutan, i to bez restrikcija, baš naprotiv, s velikim promoviranjem i marketingom. Kaže on, nije to seks, to je ''titillation''. Zabilježio sam davno nečiju izjavu, ne mogu se više sjetiti čiju (čak nije isključeno, ovako odoka, da je također o Zappi riječ), ide ovako: ''Naša je generacija krajnje slabo educirana glede spolnosti. Mislimo da sve znamo, jer smo bombardirani pornićima i jer su naši roditelji tobože izvršili seksualnu revoluciju. No svi znaju da se seksualna revolucija nije dogodila. U pogledu seksa kao i u pogledu braka već se čitavo stoljeće ništa nije pomaklo ni za milimetar. Bližimo se godini 2000, a običaji su isti kao u 19. stoljeću – i poprilično manje moderni nego u 18-om. Dečki su mačo, nespretni, strašljivi, a cure stidljive, neugodno im je, iskompleksirane već na samu pomisao da bi ih mogli smatrati nimfomankama.'' Pa zar i rasprava kod Ivana koju spominješ ne govori dovoljno o tome? Što je monogamni puritanizam kao jedina dopuštena normalnost ako ne HKI agelastinstvo? Pitaš nije li to kako sam mu predbacio da svojoj ženi čini krivo bilo također kategorički? Pa zapravo nije, jer u tom prvom komentaru se čak osjeti da je to prije svega podjebavanje, provokacija, namjerno idenje na nož, pa i pravenje nevještim u svrhu hiperbole. (Kao kad kažem: ''Zar je to ponašanje među zrelim ljudima – zabranjivati?'' ili ''Tfuj, i to mi je neka ljubav!'') Pokušavam izazvati kod njih efekt zatečenosti i šoka previše naglim obrtanjem binarnog vrijednosnog koda. Raspravljalo se, ali ostajući unutar koda, svi su podrazumijevali tu osnovnu pretpostavku: da je ona učinila krivo njemu. Nikome nije na kraj pameti padalo dovoditi to u pitanje. Upravo zato otvaram odmah s time, ravno u glavu – jer je to zadnje što bi očekivali: da će netko reći da je kriv on njoj, a ne obratno. Sama ta formulacija je, dakle, prvenstveno efekt, no naravno da kasnijim ustrajavanjem na stavu i daljnjim elaboriranjem postajem u nekim momentima i ono na što misliš pod ''kategoričan''. Ali kategoričnost niti ne vidim kao problem na toj razini – naprosto kao izjavnu tvrdnju izrečenu s određenim stupnjem sigurnosti (jer u suprotnom bi se bilo kakvoj izjavi, npr. ''trava je zelena'', mogla prigovoriti kategoričnost) – nego jedino onda kada ima svoj većinski HKI iza sebe. A HKI je prisutan već u samom Ivanovom obrazloženju zašto smatra da ima pravo tražiti od nje da ima biti njegova i samo njegova: jer ''tako ljudi žive''. Samu konstataciju da je većinsko ponašanje takvo uzima se kao argument, a sve drugo je ''puka teorija'' – zašto? Bez intrinzičnog kontraargumenta, nego samo tog: tako ljudi ne rade, to nije većinsko ponašanje. Sljedeće očitovanje HKI futrolaštva je, naravno, u toj kuki i motici sveopće čestitosti koja se digla protiv moje pokvarenosti: jedino je normalno to kako ''svi žive'', a ja baljezgam gluposti – ali što je važnije: po kojoj osnovi, s kakvim argumentom advociraju da baljezgam? Nikakvim, to je tautologija: ja sam nenormalan zato što to nije normalno ponašanje. Pa iako im decidirano tamo ne branim da sami žive po dogovoru kakav god im se sviđa, crvena krpa pred nosom tog bika je već i sam prizor kako palim svoj primjerak zastave, jer – je li – seratori su u raspravi samo zato da daju do znanja kako oko nekih stvari nema rasprave. Nije mi slobodno misliti i ponašati se drugačije: pokidaše se od muke da dokažu kako ja to sve sigurno samo zato što sam privatno jadan, gadan i neispunjen.

    avatar

    15.03.2011. (21:07)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    HELADA (3) - Kao što vidiš, činjenica da smo 2011. preplavljeni pornografijom ne znači da smo kao društvo manje nazadni, represivni i puritanski u seksualnom registru; puritanizam nije izgubio svoj hegemonski karakter. Štoviše, tvrdim da je još dodatno pojačan, jer je i to sve skupa jedna velika pornografija. (Prema onoj definiciji koju sam negdje na blog.hr već mislim iznosio: da li je nešto pornografija ne odlučuje koliko ima spolnih organa u krupnom planu i da li su glumci stvarno radili one stvari (primjer filma 'Ai Korida'), nego da li su scene snimljene po stereotipnim pornografskim obrascima – definicija koja će učiniti da kao egzemplar pornografije umjesto nečega kao 'Ai Korida' uvidimo, primjerice, američke romantične komedije.) Osjećam duboku suglasnost s odlomkom u kojem kažeš: ''Dojma sam da se i seksualne teme prilično nameću. Naime, ne volim to podrazumijevanje iza njih, kao što općenito ne volim podrazumijevanja. Ne volim izraze 'Sigurno ste i vi to barem jednom osjetili.', 'Svaki čovjek traži pravu ljubav.' i 'Zadovoljstvo seksom je presudno za...' Općenito ne volim apsolutne izjave, tako da i ovo smatram ,'tiranijom normalnosti', 'osjećaj se kao konzervativac zaostao u vremenu ako ti golotinja nije privlačna!'.'' Da, za mene je to što si navela istovremena, samo naizgled paradoksalna, dvoglava aždaja puritanizma/pornografije (čak su to za mene sinonimi u velikoj mjeri), i u svakom slučaju, kako kažeš, ''tiranija normalnosti'', HKI seratorstvo.

    Aforistički stil kod Nietzschea je prisutan isključivo u Zaratustri (izuzev kratkog intermezza u još jednoj knjizi), u svim ostalima on je klasični esejist, makar i izvanredno poetičan, ali esejist, ne nastupa kao prorok. Naravno, proročki stil jest uvijek sklizak teren... kod i najmanjeg pomanjkanje talenta pretvara se u katastrofu. Ali ako si podrobnije čitala Nietzschea, onda ti ne trebam ništa posebno objašnjavati. Osobno isto nisam veliki ljubitelj proročkog stila, no kod njega mi ne smeta upravo zbog tog njegovog izvanrednog jezika (gdje, kako sam kaže, već ''ne govori riječima, nego munjama''). I naravno, zbog bezdane dubine, naprosto misao kod njega nije površinska i samo tako prevaljena preko jezika, proročki plićak, simplifikacija, tako da zbilja ne postoji opasnost da bi se pretvorila u banalni mentalitet uzdignutog kažiprsta. (Uvijek, naravno, postoji opasnost da netko drugi pretvori, ali to je već van svake kontrole.)
    Stavio bih fokus na razliku između propovjedničkog i proročkog nastupa. Spominješ Govor na gori – ali taj se govor meni sviđa! Ja nemam ništa protiv njega (podrazumijeva se, uz malo filologije). Pa čak i s nekim starozavjetnim prorocima bih se, recimo, onako u četiri oka, mogao dogovoriti. Siguran sam da već pogađaš što razlikuje propovjednika od proroka: potonji ne nastupa u ime HKI većine, baš naprotiv. Kažem, teren je sklizak, tanka je granica do pada u patetičnu katastrofu i redikulstvo, ali s nekim se prorocima mogu vrlo dobro razumjeti. U svakom slučaju ne spadaju u ovaj problem, jer je bit fenomena proroka upravo u frontalnom ataku na ''stare istine'', u objavi dokinuća njihove bezuvjetnosti. (Naravno, u slučaju kada se ''nove istine'' u perspektivi okamene u sljedeću garnituru ''starih istina'', ako i same postanu HKI, ''nova futrola'', mogu se samo složiti s tvojim riječima. Idealan primjer je upravo kršćanska crkva od Pavla i naročito Konstanina, koja je takvo metastaziranje, krivotovorenje učinila s ostavštinom proroka s Gore.)

    avatar

    15.03.2011. (21:08)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    WALL - nažalost, nisam gledao... ali mi se jako svidio tvoj opis Zappinog držanja, zato što sam ga i sam toliko puta mislio. Svi su Zappini intervjui ili nastupi takvi, potpuno sam očaran, da sam takvih sklonosti bio bih zaljubljen u njega. Na sreću, youtube ga je prepun, koliko hoćeš samo i na ovu temu, teškom sam se mukom suzdržao da ne natrpam post tim filmićima, naprosto zato što se nisam mogao odlučiti kojega izostaviti, u svima briljira.
    IŽ - puls naroda je aterosklerotičan...

    avatar

    15.03.2011. (22:20)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...